Skip to main content

Da se zna: Za godinu dana evidentirali 70 slučajeva nasilja nad LGBT populacijom

Vojvodina 24. јул 2017.
2 min čitanja

Udruženje „Da se zna“ iz Beograda za godinu dana od osnivanja evidentiralo je 70 slučajeva nasilja i diskriminacije nad LGBT osobama u Srbiji, od čega su čak dve trećine zločini inspirisani mržnjom, upozorili su danas.

Predsednica udruženja Dragoslava Barzut rekla je na predstavljanju izveštaja „Uloga policije u jačanju prevencije i mehanizama zaštite od zločina iz homofobije i transfobije u Srbiji“ u Novom Sadu da je od tog broja samo tri slučaja prijavljeno, a samo jedan je imao i sudski epilog.

„Čak i u slučaju koji je presuđen, nije uzeto u obzir da je u pitanju zločin iz mržnje, iako je počinilac priznao da ga je iritiralo to što se žrtva oblačila kao žensko“, upozorila je Barzut.

Prema njenim rečima, zločin iz mržnje uveden je u legislativu Srbije 2013. godine, ali od tada do danas nije doneta niti jedna presuda na toj osnovi.

„Zločin iz mržnje još uvek nije dovoljno prepoznat ni kod policije, niti u tužilaštvu i sudstvu. Ovaj izveštaj trebalo bi da doprinese implementaciji te kvalifikacije, ali i drugim oblastima, jer je deset preporuka koje su proizašle iz njega poslate MUP-u“, rekal je ona.

Među preporukama nalazi se i ona da se što pre usvoji Strategija za poboljšanje kvaliteta života LGBTI osoba, a da se nastavi i sa sprovođenjem Strategije rada policije u zajednici kroz usvajanje akcionog plana.

Takođe, preporuke se tiču i oficira za vezu u policiji, a „Da se zna“ je zatražila da njihovo radno mesto bude efinisano sistematizacijom MUP, a ne da bude „samo pridodato primernom poslu“.

„Imamo utisak da policija samo deklarativno štiti LGBT zajednicu. Da bi se situacija promenila potrebna je i kontinuirana edukacija policijskih službenika, koji moraju imati nultu toleranciju na nasilje i voditi se motivom za napad“, rekla je Barzut.

Dodala je da je u izveštaju konstatovano da čak 40 odsto ispitanih policijaca i pripadnika policije „ne bi voleli da imaju LGBT osobu za kolegu“, što može dovesti do „sekundarne viktimizacije kao posledice ličnog mišljenja“.

Izveštaj konstatuje i da napredak u saradnji policije sa LGBT organizacijama i žrtvama postoji, ali da i dalje najveći napori i finansiranje edukacije, dolaze iz civilnog sektora, a ne od strane države ili iz državnog budžeta.

Izveštaj je rezultat programa „Stand with LGBTTIQA persons – Same protection for everyone“ podržanog od strane Ambasade Holandije u Srbiji.

(Autonomija)