- Autonomija - https://www.autonomija.info -

U kojem dijelu svijeta je vaša knjiga?

Prvi put u Hrvatskoj međunarodni projekat razmjene knjiga izlazi iz biblioteka na javne površine.

Ideja je jasna – pročitanu knjigu ostaviti, i zamijeniti nekom novom. Knjige je poželjno registrovati na internetu.

Pomoću identifikacionog broja u svakom trenutku možete da provjerite u kojem dijelu svijeta se nalazi vaša knjiga.

Predrag Špan, umirovljeni profesor psihologije, na Glavni zagrebački kolodvor nije došao radi putovanja. Došao je sa starom knjigom u nadi da će ona pronaći svoj put do novog čitatelja. A pronašao je i nešto za sebe.

Pokret za oslobođenje knjiga

„Volim muziku i eto kada kaže ovo je knjiga o životu i glazbi Clauda Debussyja, rado bih ju pročitao.“

Za međunarodnu akciju Bookcrossing čuo je lani u knjižnici koju i inače posjećuje. Kaže, uskoro će u dom, a knjige koje ima u svojoj biblioteci rado bi podijelio s drugima. Mnogo čita, a to možda najbolje zna njegov unuk.

„Kada zazvoni telefon pa se supruga javi, on kaže: Kaj nono radi, trebam nešto nona. A nono ti je tamo… a znam, on sjedi u svojoj fotelji i čita“, priča Špan.

Bookcrossing, koji je 2001. pokrenut u Sjedinjenim Državama, u Hrvatsku je došao prije dvije godine. Od ove prvi put izlazi na javne površine. Glavni kolodvor činio se kao idealno mjesto jer njime dnevno prođe i do 70 hiljada ljudi.

Božena Babić iz knjižnice HŽ, kaže:

„Možete svoje knjige donijeti, isto tako uzeti, ali bit je da pročitanu knjigu ne ostavite kod kuće na svojim policama. Jer BC je pokret za oslobođenje knjiga“.

Tri knjige do sada su živjele u knjižnici u Dugom Selu.

Renata Veličan iz Muzeja hrvatskih željeznica, objašnjava: „Vjerujemo da ćemo svi zajedno nekako pokrenuti ipak knjigu pa da će ona sad s tih naših polica i ormara uspjeti ugledati svjetlo dana.“

Kolodvor, autobus, tramvaj ili klupa… Mjesta za ostavljene knjige ima napretek.

Istraživanja o čitanju

„Ovo su knjige koje sudjeluju u BC, danas su ovdje na zagrebačkom glavnom kolodvoru, a sutra će možda završiti u nekom drugom kraju Hrvatske, ili čak svijeta. Na ovaj se način građane želi potaknuti na čitanje, jer posljednja istraživanja nisu optimistična“, izvještava Ana Mlinarić iz Zagreba.

A prema njima, 52 posto hrvatskih građana u proteklih godinu i po nije pročitalo niti jednu knjigu. Njih 40 posto čita tek knjigu mjesečno, čime se Hrvatska spustila ispod svjetskog prosjeka.

Bookcrossing bi to trebao promijeniti, u toj akciji u 132 zemlje svijeta sudjeluje gotovo dva miliona čitatelja i gotovo 10 miliona knjiga. Hrvatska je sa svojih 1000 bookcrosera tek na početku.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!