Poljaci protestima u više od 100 gradova brane članstvo u EU

"Vladajući nacionalisti, u sukobu su s Briselom oko pitanja nezavisnosti sudova, slobode medija, prava LGBTQ osoba...

11. okt 2021

Poljaci su u nedjelju, 10. oktobra, izašli na ulice kako bi iskazali podršku članstvu u Evropskoj uniji (EU) nakon kontroverzne odluka Ustavnog suda Poljske o primatu nacionalnog zakonodavstva nad pravom EU, koja je podstakla zabrinutosti da najveća istočna članica Unije ide ka izlazu opisanom kao „Polegzit“, pišu svjetski mediji.

‘Ostajemo’

Više od 100.000 Poljaka protestovalo je u nedjelju u prilog članstvu u Evropskoj uniji nakon što je sudska presuda po kojoj su dijelovi zakona EU nekompatibilni sa ustavom Poljske izazvala zabrinutost da bi zemlja na kraju mogla izaći iz Unije, napisao je Rojters (Reuters).

Političari širom Evrope izrazili su zaprepaštenje presudom poljskog Ustavnog suda od 7. oktobra za koju smatraju da podriva pravni stub sa 27 država članica EU.

Nedjeljni protesti su, prema riječima organizatora, održani u više od 100 gradova širom Poljske i nekoliko gradova u inostranstvu, pri čemu se samo u glavnom gradu Varšavi okupilo 80.000 do 100.000 ljudi koji su mahali zastavama Poljske i EU i uzvikivali „Ostajemo“.

Na demonstracijama su govorili opozicioni političari, umjetnici i aktivisti. „Baš kao što je Bregzit (Brexit) odjednom postao činjenica, nešto što niko nije očekivao, isto se može dogoditi i ovdje“, rekao je jedan od demonstranata u Varšavi.

Iako vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) tvrdi da nema planove za „Polegzit“ (Polegxit), desničarske populističke vlade u Poljskoj i Mađarskoj sve više se sukobljavaju sa Evropskom komisijom po pitanjima koja se kreću od prava LGBT populacije do nezavisnosti pravosuđa.

Državna televizija TVP, za koju kritičari kažu da je u velikoj mjeri usredsređena na predstavljanje vladinog gledišta, objavila je vijest na kojoj je pisalo „protest protiv poljskog ustava“ tokom izvještavanja o nedjeljnim događajima.

‘Igra s vatrom’

Čak 100.000 ljudi okupilo se na trgu u istorijskom starom gradu u Varšavi u nedjelju uveče nakon što je bivši predsjednik Evropskog savjeta i opozicioni lider Donald Task (Tusk) pozvao svoje sunarodnjake da protestuju protiv presude koja odbacuje stub zakona EU i koja bi mogla da potopi milijarde eura pomoći Poljskoj, napisao je Blumberg (Bloomberg).

Task je okupljenima rekao da je vrijeme da se „podigne uzbuna jer je vladajuća stranka odlučila da izbaci Poljsku iz EU“ i gazi demokratske norme. „Moramo da pokažemo da smo spremni da protestujemo, ali i da pobijedimo“, rekao je on.

Premijer Mateuš Moravjecki (Mateusz Moraviecki), koji je pokrenuo sporni slučaj pred sudom, insistirao je da će Poljska ostati u EU.

Međutim, kako ističe Blumberg, vladajući nacionalisti, koji su na vlasti od 2015., u sukobu su s Briselom oko brojnih pitanja – od nezavisnosti sudova, slobode medija, prava LGBTQ osoba do klimatske politike.

Kako sada Brisel ima nova budžetska ovlaštenja koja može koristiti za uskraćivanje sredstava, isplata više od 100 milijardi eura za Poljsku, koja duboko zavisi od finansiranja iz EU, može biti ugrožena. Ipak, ukazuje Blumberg, ako Brisel iznese značajnu finansijsku kaznu za Poljsku, to bi moglo navesti Varšavu da blokira ključne prijedloge Evropske komisije o kojima raspravljaju zemlje članice, uključujući opsežan plan za rješavanje klimatskih promjena.

Međutim, brojne članice traže da EU zauzme snažan stav protiv zemalja poput Poljske i Mađarske koje neprestano prkose Briselu.

„Primat prava EU ključan je za evropske integracije i jedinstvo. Ako se to poremeti, Evropa kakvu poznajemo ne može više postojati“, kazao je luksemburški ministar spoljnih poslova Žan Aselborn (Jean Asselborn), 8. oktobra reagujući na poljsku presudu. „Ova poljska vlada se igra vatrom. To znači da bi to moglo dovesti do tačke prijeloma, ne samo pravno, već i politički“, rekao je on.

Odgovor na ‘pravni udar’

Iako 80 odsto Poljaka ostaje privrženo članstvu u Evropskoj uniji, Ustavni sud te zemlje je preduzeo – svidjelo se to javnosti ili ne – ono što se tumači kao prvi korak ka napuštanju Evropske unije, napisao je urednički kolegij Ajriš tajmsa (The Irish Times).

Insistirajući na tome da poljski ustav i sudovi imaju primat nad presudama Evropskog suda pravde (CJEU), poljski Ustavni sud je osporio kamen temeljac ugovora i pravnog poretka EU, a sama presuda, kako ističe Ajriš tajms, označava dramatičnu eskalaciju sukoba između Varšave i država članica zbog miješanja vladajuće PiS u nezavisnost sudstva i politizaciju pravosuđa.

Odluka CJEU-a da „reforma“ sudova u Poljskoj, koja između ostalog uključuje disciplinsko kažnjavanje sudaca, predstavlja napad na principe vladavine prava EU, navela je premijera Moravjeckog da zatraži od Ustavnog suda da razmotri da li se CJEU nedolično umiješao u domaće stvari.

Vrhovni sud, koji je u velikoj mjeri stvorio PiS, uredno je otkrio da su institucije EU „djelovale van okvira svojih nadležnosti“ uz obrazloženje da su ugovorne nadležnosti ograničene na oblasti poput pravila konkurencije, trgovine i zaštite potrošača. Međutim, ističe list, pravo Evropskog suda da tumači opseg svojih ovlaštenja i odredbe Ugovora o EU uvijek je bilo centralno u pravnom poretku radi ravnomjerne primjene zakona u EU i na njenom tržištu.

Zemlje članice EU nemaju alternativu, već da se energično suprotstave onome što neki opisuju kao „pravni udar“. To će se dogoditi kroz CJEU, gdje će, kako zaključuju urednici Ajriš tajmsa, odbijanje primjene presuda svakako dovesti do velikih kazni.

Cijena vladinog fanatizma

Odluka vrhovnog poljskog suda da su elementi prava EU nekompatibilni sa ustavom Poljske predstavlja veći izazov za jedinstvo EU od Bregzita i direktan je napad na pravni poredak EU, ističe u uredničkom komentaru Fajnenšl tajms (The Financial Times) uz ocjenu da će Poljaci, nažalost, platiti cijenu vladinog fanatizma.

Presuda suda 7. oktobra vrhunac je petogodišnje kampanje poljske nacionalističke konzervativne vlade za vršenje političke kontrole nad pravosuđem zemlje i prije svega je, kako ističe londonski list, napad na poljske institucije i ustav. Tek kada je Evropska komisija preduzela pravne mjere protiv nepoštovanja nezavisnosti sudstva, Varšava se okrenula protiv EU.

Nažalost, dodaje Fajnenšl tajms, EU nema održiv mehanizam za izbacivanje članice koja ozbiljno krši njena pravila. Komisija će gotovo sigurno preduzeti pravne radnje i može da iskoristi svoju finansijsku polugu kako bi pokušala da vrati Varšavu u red.

Sada je nezamislivo da će Brisel odobriti zahtjev Poljske za 36 milijardi eura sredstava za oporavak od pandemije. Također ima osnova za zamrzavanje drugih plaćanja jer je, prema planu, Poljska trebala do 2027. godine dobiti 121 milijardu eura razvojne pomoći EU.

Poreski obveznici u drugim zemljama članicama EU pitaju zašto bi trebalo da podrže zemlju koja više ne priznaje pravila kluba. Iako poljska vlada insistira da ne traži izlazak Poljske iz EU i gdje je javnost duboko proevropska, ustavna secesija napravljena kroz partizanski sud priča drugačiju priču, zaključuje Fajnenšl tajms.

(Radio Slobodna Evropa, foto: Pixabay)

Podelite ovu stranicu!

Karikatura nedelje
STUPS: Jamming
Pretraga arhive
Pretraga po datumu
Pretraga po kategorijama
Google Pretraga