Obnovljena kuća bana Jelačića u Petrovaradinu

Jelačićeva kuća propadala čitavo stoljeće i još uvijek nije u vlasništvu HNV-a. Hrvatske institucije u Srbiji i dalje podstanari

15. okt 2012

Hrvati u Srbiji i ove godine obilježavaju dan rođenja bana Jelačića, tradicionalno u njegovom rodnom Petrovaradinu. Iako obljetnica nije „okrugla“, ona je ipak posebna, zbog obnove Jelačićeve rodne kuće.

Jelačićeva kuća je, inače, propadala čitavo jedno stoljeće, ali je zahvaljujući diplomatskim naporima Hrvatske u Srbiji i prethodnom gradonačelniku Novog Sada Igoru Pavličiću, fasada rekonstruirana. No, uprkos željama, Jelačićeva rodna kuća još uvijek ne pripada Hrvatskom nacionalnom vijeću, kaže predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić.

Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu u kojoj je Jelačić kršten i rodna kuća u desnom uglu fotografije

„Iako bi trebalo biti zaštićeno kulturno dobro i u funkciji očuvanja kulturnog nasljeđa ovdašnjih Hrvata, kuća bana Jelačića i dalje nije spomenik kulture. Bilo bi primjereno urediti u toj kući spomen-sobu bana Josipa Jelačića i možda neku stalnu postavku, ali nažalost to je nemoguće. Trenutno se u njenom prizemlju nalazi jedan manji galerijski prostor, a u podrumu je ugostiteljski objekt Istarska konoba. Pokušavali smo od postojećih vlasnika, kojih ima nekoliko, otkupiti tu kuću, ali cijene koje su zatražili su znatno izvan okvira tekućih tržišnih uvjeta. Ali, nastavit ćemo sa naporima da se kuća stavi u funkciju očuvanja kulturnog naslijeđa hrvatske zajednice. No, za sada je neizvjesno kada bi to moglo biti“, priča za Deutsche Welle Sarić Lukendić.

Nije lako biti Hrvatom u Srbiji

Danas u Petrovaradinu ne živi ni izbliza onoliko Hrvata, koliko ih je živjelo prije ratova iz devedesetih godina. Sarić Lukendića smo pitali kako je danas ne samo petrovaradinskim, nego i srijemskim Hrvatima, koji su i najviše postradali tijekom devedesetih godina u Srbiji.

„Situacija se svakako promijenila nabolje jer ne postoji pritisak i fizički progon Hrvata. Međutim, javno mnijenje još uvijek nije naklonjeno Hrvatima, niti u Srijemu, niti u cijeloj Srbiji. Vidjeli smo to početkom ove godine, kada se igralo Europsko prvenstvo u rukometu, kada su navijači Hrvatske napadnuti upravo u Novom Sadu i u Rumi. Tako da svakako još uvijek nije lako biti Hrvatom u Srbiji. Rane su još uvijek dosta žive, dosta svježe. Kako kod onih koji su ostali, tako i kod onih koji su izbjegli. Zato je jako važno da državne institucije učine svoj dio posla. Kao što je početkom devedestih bilo jasno da postoji svojevrsna atmosfera javnog medijskog linča prema Hrvatima u Srbiji, tako bi sada bilo primjereno očekivati da odgovarajuće institucije pokrenu odgovarajuće kampanje, u cilju promoviranja multikulturalnih, multikonfesionalnih pa i multijezičkih vrijednosti na ovim prostorima. I da tako pokušaju anulirati dio nekadašnjeg učinka koji je Miloševićev režim napravio, a čiji se tragovi još uvijek vrlo jasno vide u svakodnevnom životu kod ljudi, u komunikaciji…“, kaže Sarić Lukendić.

Brisanje znamenitih Hrvata iz pamćenja

Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata kaže za Deutsche Welle da je ban Josip Jelačić vjerojatno najznačajnije hrvatsko političko ime s prostora Vojvodine.

Pripreme za proslavu u oronulom Petrovaradinu

„Podsjetimo samo da je njegovom odlukom ukinuto kmetstvo u tadašnjoj Hrvatskoj, a hrvatski je postao jezikom za službenu uporabu. Njegovim djelovanjem došlo je do modernizacije, prije svega kada je u pitanju promet željeznicom i kada je u pitanju industrija. Naravno, on ima svoju ulogu i kada su u pitanju relacije i odnosi u Austro-Ugarskoj: svrstavši se na stranu Austrije pridonio je porazu mađarske nacionalne revolucije. Također, kada su u pitanju hrvatsko-srpski odnosi, Jelačić je osoba koja nema negativnih konotacija u tim odnosima. Podsjećanja radi, njega je patrijarh Rajačić u Zagrebu i ustoličio za bana“, navodi Žigmanov.

Prema njegovim riječima, devedesetih godina prošlog stoljeća sve što je hrvatsko u Srbiji i Vojvodini pokušavalo se izbrisati iz memorije i iz javnosti. „Posljedica toga je da se i drugi velikani hrvatske nacionalnosti koji su s područja Vojvodine, sustavno počnu zaboravljati ili pak i kada postoji određena vrsta manifestacija kao što je ova današnja, da se to medijski zatomi. Dobro je što je bivša vlast u Novom Sadu koju je predvodila Demokratska stranka, nakon urušavanja fasade i prokišnjavanja krova, pronašla sredstva da renovira rodnu kuću bana Josipa Jelačića“, napominje Žigmanov.

Jelačićeva kuća obnovljena, hrvatske institucije podstanari

Ipak, on ističe da sve tri profesionalne, od strane države Srbije osnovane institucije Hrvata, kao što su list „Hrvatska riječ“, zatim Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata kao i Hrvatsko nacionalno vijeće, nemaju osiguran prostor, već su se na različite načine snalazili i još se snalaze. „S druge strane, valja znati da je dio zgrada i prostora koji pripada srpskoj zajednici u Hrvatskoj njoj i vraćen, kao što je Srpska pravoslavna gimnazija u Zagrebu, kuća Milutina Milankovića u Dalju, Muzej Nikole Tesle… Drugim riječima, voljeli bismo više kada bi se i u Srbiji institucijama i organizacijama hrvatske nacionalne zajednice osigurali prostori za rad, a ne tek da budemo svjedoci određenih kozmetičkih poslova, kada je u pitanju uređenje zgrada“, nezadovoljan je Žigmanov.

Spomen-ploča na rodnoj kući bana Josipa Jelačića

U sklopu programa, u utorak (16.12.) u Jelačićevoj kući bit će održana i sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća, a zatim i sveta misa u Crkvi svetog Jurja koja se nalazi u neposrednom susjedstvu kuće i u kojoj je Jelačić i kršten. Nakon toga bit će organiziran i prigodni kulturno-umjetnički program. Dio programa će izvesti i Zbor Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Jelačić“ iz Petrovaradina. U sklopu programa bit će riječi i o još jednom velikom Hrvatu iz Petrovaradina, umjetniku i književniku Stanislavu Prepreku (1900-1982).

(Deutsche Welle) 

Podelite ovu stranicu!

Karikatura nedelje
STUPS: Aktivisti
Pretraga arhive
Pretraga po datumu
Pretraga po kategorijama
Google Pretraga