Mladi u Hrvatskoj sa sve manje distance prema srpskoj manjini

Na formiranje stavova – što se zna još iz ranijih istraživanja – najviše utječu obitelj, prijatelji, društvene mreže, pa tek onda škola

22. nov 2021

I dalje škola ima razmjerno malen utjecaj na formiranje stavova kod mladih, a sa protokom vremena od ratova devedesetih, sve je manja socijalna distanca koju hrvatski srednješkolci osjećaju prema pripadnicima srpske manjine.

To su neki od rezultata sociološkog istraživanja na preko 2.000 srednješkolaca u Hrvatskoj u sklopu velikog istraživanja koje je pokrilo čak devet zemalja – od Njemačke pa sve do Indije.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta CHIEF – kulturna baština i identiteti europske budućnosti na 28 srednjih škola u Hrvatskoj. Istraživanje je – osim u Hrvatskoj – provođeno i u Latviji, Gruziji, Turskoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Slovačkoj, Indiji i Njemačkoj.

Rezultati nisu reprezentativni, ali ukazuju na tendencije, jer se radilo samo o nešto preko 2.100 šesnaestgodišnjaka, sa naglaskom da se pokrije razne tipove srednjih škola i različite tipove naselja.

“Konkretno u Hrvatskoj su učenici i učenice iskazali dosta veliku podršku ravnopravnosti spolova – prosječni rezultat na skali od jedan do pet kretao se negdje oko četiri“, navodi za Radio Slobodna Europa (RSE) jedna od istraživačica u Hrvatskoj, socijalna psihologinja Renata Franc sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar.

„Tu malo više podršku izražavaju djevojčice nego dječaci, i malo više učenici gimnazija nego učenici stručnih škola, ali ne radi se o velikim razlikama. Kod svih je u prosjeku to prilično prihvaćeno“, prenosi neke od rezultata doktorica Franc.

Najprihvaćeniji Talijani

Nešto manje pozitivan je stav ispitanika prema manjinama i prihvaćanju različitosti, a još manje, ali dalje blago pozitivan je stav prema pravima manjina.

Kod manjina, najviše negativnih stavova mladi u ovom istraživanju imaju prema Romima, dok su ih u ranijim istraživanjima imali prema Srbima. Talijani su najprihvaćenija manjina, a relativno prihvaćeni su i Židovi, Srbi i Bošnjaci.

“Romi na žalost jesu tako izložena skupina. Srbi su “iskočili” zbog rata i jedno vrijeme bili skupina prema kojoj je u prosjeku bio najnegativniji stav, ali to se ipak mijenja,” dodaje naša sugovornica.

Na formiranje stavova – što se zna još iz ranijih istraživanja – najviše utječu obitelj, prijatelji, društvene mreže, pa tek onda škola.

Zašto je tome tako? Vanja, maturantica jedne zagrebačke gimnazije, kaže za RSE kako iz svog iskustva i iskustva svojih vršnjaka zna da škola doista nema velik utjecaj na njih, a da su kod nje najvažniji roditelji, a zatim mediji.

“Puno mojih vršnjaka ima stav da škola nije nešto što nam može pomoći u životu, nego da je to samo neka obveza ili ‘tlaka’ koju moramo napraviti. Užasno nas bombardiraju sa podacima koje onda za mjesec dana svi zaboravimo, umjesto da nekim drugim načinom rada o tim činjenicama učimo tako da ih primjenjujemo za stvarni život i povezujemo, kako bismo ih stvarno zapamtili,” prenosi Vanja svoje iskustvo.

Tonka završava drugu zagrebačku gimnaziju i kod nje su također na prvom mjestu obitelj, pa društvo pod čijim utjecajem formira stavove.

Kritike profesorima

“A najmanje je tu taj nesretni obrazovni sustav! Pogotovo profesori i učitelji jer kao da im je zabranjeno imati pred učenicima bilo kakvo mišljenje. Nitko od njih neće baš reći ni svoje političko stajalište, kao da se boje da će ih netko zbog toga poslije kazniti”, drži Tonka.

Njeno je iskustvo da je sada većina profesora u njenoj školi preplašena pričati i o koroni.

“Imamo samo jednog profesora koji inzistira oko maski. Ili su valjda svi odustali, jer je ranije više njih inzistiralo na maskama, ili je možda i njima dosta i ne žele ulaziti ni u kakav konflikt, Pa se i o tome malo priča, tako da doista mislim da obrazovni sustav nema neku veliku ulogu u kreiranju naših stajališta,” zaključuje maturantica Tonka.

Jedna od tema istraživanja bilo je i provođenje slobodnog vremena, gdje rezultati pokazuju da se ono kod mladih provodi više pasivno nego aktivno, dakle više druženja, slušanja glazbe i provođenja vremena na društvenim mrežama nego strukturiranih aktivnosti poput volontiranja ili proizvođenja nekog kulturnog sadržaja.

Također, mlade povijest ne zanima i o njoj u prosjeku znaju prilično malo, pokazuje ovo istraživanje.

Drugo istraživanje, provedeno početkom ove godine u šezdesetak hrvatskih srednjih škola diljem zemlje na više od 1.100 maturanata pokazalo je da su mladi nešto demokratičniji i uključiviji nego što su pokazali rezultati srodnog istraživanja provedenog 2015. godine.

Posebno u tolerantnijem stavu prema homoseksualnim osobama, u smanjenom priklanjanju autoritarnim tendencijama i u odnosu prema vlastitoj i tuđoj naciji.

Ovo istraživanje u suradnji s GOOD inicijativom (Inicijativa za građanski odgoj i obrazovanje) provodili su Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Centar za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu i Filozofski fakultet u Rijeci.

(Enis Zebić, Slobodna Evropa / Foto: Pixabay)

Podelite ovu stranicu!

Karikatura nedelje
STUPS: Bazar
Pretraga arhive
Pretraga po datumu
Pretraga po kategorijama
Google Pretraga