Izbačena jer je na razgovor za posao došla s djetetom

"S djetetom ćete ići i na posao?!" – upitao je ženu predstavnik poslodavca dodavši: "Molim vas, samo izađite!", ne dajući joj niti šansu za razgovor

23. avg 2012

Nezaposleni s područja Đakova i okolice, njih 12-ak, koji su ovih dana bili pozvani na razgovor za posao prodaje usluga jednog telekomunikacijskog operatera, ostali su zgranuti grubim postupkom predstavnika tvrtke prema mladoj majci čiji je »krimen« što je na intervju došla s – djetetom! »Zar ćete s djetetom ići i na posao?!«, upitao ju je drsko i nadobudno mladi predstavnik poslodavca. Zbunjena žena odgovorila je da ima još jedno, također mlađe dijete, koje je bolesno i ostalo je s bakom pa je starije povela da rastereti stariju ženu. »Molim vas, samo izađite!«, odgovorio je beskompromisno mladac nezaposlenoj majci, ne davši joj ni šansu za razgovor.

Još jedna »priča iz Hrvatske«, još jedan primjer s našeg »tržišta rada«, još jedan slučaj diskriminacije pri zapošljavanju majki zato što su – majke, imaju malu djecu ili, nedajbože, planiraju još rađati. Brojnim poslodavcima, bojeći se da će te žene često biti na bolovanjima zbog djece i porodiljnim dopustima, takva radna snaga ne treba. Istovremeno, puna su nam usta straha da nam bez pravih pronatalitetnih mjera kao naciji prijeti izumiranje.

Posao ili djeca?

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kaže kako ovaj slučaj reflektira širi društveni kontekst.

– Sigurna sam da mlada majka ne bi povela dijete na razgovor za posao da ga je imala kome ostaviti na čuvanje i da joj hitno ne treba posao. A sama činjenica da je majka ne smije biti razlog ne samo bezobraznom ponašanju pojedinaca, već i diskriminaciji prilikom zapošljavanja. Slučaj pokazuje da je briga za djecu danas još uvijek prepuštena isključivo majkama, o čemu svjedoče i dostupni podaci koje sam objavila u svom izvješću o radu za 2011. Hrvatskom saboru, a koji pokazuju poražavajuću činjenicu da su trudnice i žene koje su nedavno rodile žrtve spolne diskriminacije od strane poslodavaca. O tome sam govorila na okruglim stolovima vezano uz predstavljanje projekta o razvoju žena u ruralnim sredinama, gdje sam naglašavala važnost dostupnosti javnih servisa – jaslica i vrtića, svim zaposlenim ženama kako bi se rasterećene mogle posvetiti poslovnim obvezama i sve zahtjevnijim uvjetima na tržištu rada. Posebice stoga što su u RH i dalje snažne tradicionalne uloge u obitelji i neravnomjerna podjela kućanskih poslova. Svjedočimo daleko većem broju majki koje koriste različite oblike rodiljnog i roditeljskog dopusta, njih čak 97,42 posto ili 67.080 prema dostupnim podacima za 2011. – ističe Ljubičić.

S druge strane, navodi, vrlo je mali postotak očeva koji koriste dodatni rodiljni, tj. roditeljski dopust (u 2011. samo 0,47 posto očeva koristilo je dodatni rodiljni do navršenih 6 mjeseci djetetova života, i samo 3,33 posto roditeljski dopust do 180 dana) koriste uglavnom očevi koji imaju manja primanja od svojih partnerica. To opet ukazuje na činjenicu da su žene te koje, ako su zaposlene, imaju manja primanja od muškaraca pa se roditelji odlučuju i zbog tog razloga da rodiljne/roditeljske dopuste koriste žene. Nadalje, neravnopravna raspodjela kućanskih poslova i brige za djecu između žena i muškaraca, kao i nedostatak infrastrukture, dovoljnog broja jaslica i vrtića, velike su prepreke u zapošljavanju žena.

Diskriminacija zakonom zabranjena

– Naravno, navedeno ni u kojem slučaju ne opravdava način na koji je predstavnik tvrtke iz ovog slučaja postupio, to više što je prema Zakonu o ravnopravnosti spolova zabranjena diskriminacija na temelju obiteljskog statusa, a nepovoljnije postupanje prema ženama na osnovi materinstva također se smatra diskriminacijom u svim područjima, pa tako i prilikom zapošljavanja – kaže Višnja Ljubičić.

Slučaj je, nakon našeg upita Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, naišao i na osudu ove javne ustanove, u kojoj ističu da je svaki oblik diskriminacije nedopušteno i neopravdano razlikovanje osoba na osnovi karakteristika navedenih u Zakonu o suzbijanju diskriminacije.

– Diskriminacija je zabranjena, osobito u području rada i radnih uvjeta; mogućnosti obavljanja samostalne ili nesamostalne djelatnosti, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju te napredovanju; pristupu svim vrstama profesionalnog usmjeravanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije. Smatramo da je mlada majka bila stavljena u nepovoljan položaj na vrlo nekorektan i neprihvatljiv način – ističu u Odnosima s javnošću HZZ-a.

Može podnijeti tužbu

Hrvatski zavod za zapošljavanje kao javna ustanova ne podržava ni jedan oblik diskriminacije, kao niti jednu diskriminacijsku osnovu jer je ona uvredljiva, neprihvatljiva i zakonom zabranjena – poručuju iz HZZ-a.

– Svatko tko je bio izložen diskriminaciji može se obratiti pučkom pravobranitelju, no može se i podnijeti tužba nadležnom sudu radi utvrđivanja diskriminacije i naknade štete. Ako se osoba obrati HZZ-u s informacijom o diskriminaciji, iako nismo institucija koja ima ovlasti provoditi bilo kakve represivne mjere ili postupke, provjerit ćemo surađujemo li s navedenim poslodavcem, informirat ćemo ga, ali i upozoriti o nekorektnom i neprihvatljivom diskriminatornom ponašanju – poruka je iz HZZ-a.

(Suzana Župan, Novi list)

Podelite ovu stranicu!

Karikatura nedelje
STUPS: Aktivisti
Pretraga arhive
Pretraga po datumu
Pretraga po kategorijama
Google Pretraga