HRW: U Bosni i Hercegovini etnička diskriminacija ključna prepreka

Procjenjuje se da se 400,000 građana Bosne i Hercegovine(BiH), što je 12% stanovništva, ne može kandidirati za funkciju predsjednika ili člana parlamenta zbog svoje vjere, etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta

14. dec 2019

Bosanskohercegovački političari još uvijek nisu ukinuli status građana drugog reda za Jevreje, Rome i druge manjine deceniju nakon odluke Evropskog suda za ljudska prava kojom je utvrđeno da bosanskohercegovački ustav krši njihova prava, izjavio je u petak Human Rights Watch(HRW).

Nakon ove odluke, sud je presudio u još tri predmeta da bosanskohercegovački ustav krši pravo građana da se kandidiraju za javne funkcije, međutim, ni jedna od tih odluka nije provedena.

Procjenjuje se da se 400,000 građana Bosne i Hercegovine(BiH), što je 12% stanovništva, ne može kandidirati za funkciju predsjednika ili člana parlamenta zbog svoje vjere, etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta. Ustav također zabranjuje ljudima koji se ne žele izjašnjavati o etničkom identitetu da se kandidiraju za najviše funkcije. Jedna od osoba koja je podnijela predstavku Evropskom sudu je doktor, Bošnjak koji je preživio genocid u Srebrenici i koji živi u dijelu zemlje u kojem se za člana tročlanog predsjedništva mogu kandidirati samo bosanski Srbi.

„Nečuveno je da jedna evropska država ima ustav koji već 24 godine diskriminira vlastite građane,“ kazao je Clive Baldwin, viši pravni savjetnik organizacije HRW. „Bosanske vlasti trebaju prestati davati prioritet interesima glavnih etničkih grupa nad jednakim pravima za sve građane i izmijeniti diskriminirajući ustav.“

Baldwin je bio jedan od pravnika koji je zastupao jednog od podnositelja zahtjeva u prvom slučaju Evropskog suda.

Ustav, kojeg su napisali evropski i američki eksperti kao dio Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. godine zaustavljen rat u BiH, privilegira tri glavne etničke grupe – Bošnjake, Hrvate i Srbe i naziva ih „konstitutivnim“ narodima.

Kada je riječ o 17 nacionalnih manjina, među kojima su Jevreji i Romi, ustav ih naziva „Ostalima“ i uskraćuje im pravo da se kandidiraju za predsjednika i Dom naroda, tj. gornji dom parlamenta.

Vjeruje se da je BiH jedina zemlja na svijetu sa ustavom koji neke svoje građane kategorizira kao „Ostale“.

Evropski sud je 22. decembra 2009. godine presudio da ustav BiH drektno diskriminira manjine, ne dopuštajući im ravnopravno sudjelovanje u demokratskim izborima. Predstavku sudu podnijeli su bosanski Rom, Dervo Sejdić i bosanski Jevrej, Jakob Finci.

Ali od ove značajne presude do danas ustav nije izmijenjen, a prošla su tri opća izborna ciklusa, koja su provedena na osnovu diskriminatornog ustava i izbornog zakona.

Uoči 10-godišnjice od donošenja presude, HRW razgovarao je sa Sejdićem i Fincijem, kao i sa advokatima i podnositeljima naknadnih predstavki.

Sejdić vidi direktnu vezu između diskriminatornog ustava i stalne marginalizacije i diskriminacije bosanskih Roma, najveće nacionalne manjinom u zemlji. „Promjena ustava dovela bi do većeg političkog sudjelovanja romske populacije u BiH i vjerujem da bi se svi ostali aspekti značajno poboljšali“, navodi Sejdić. „Ako su predstavnici Roma prisutni i ako sudjeluju u raspravama i odlučivanju, onda je sigurno da će se i teme koje su relevantne za Rome češće razmatrati u krugovima u kojima se donose odluke.“

Sejdić je naveo primjer raspodjele sredstava namijenjenih za pomoć interno raseljenim licima, koja su se trebala podijeliti na tri jednaka dijela dok se tome nije usprotivila jedna Romkinja koja je na sastanku sudjelovala u svojstvu posmatračice. Finci pak ističe da zbog nepostojanja političke volje nisu pokrenute nikakve aktivnosti u pogledu vraćanja imovine koja je od Jevreja oduzeta tokom holokausta i u vrijeme komunističke vladavine.

Pokušaji izmjene ustava i zakona su propali, a proces je blokiran još od 2016. godine.

Međunarodna zajednica, uključujući Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i Francusku, koja je sudjelovala u kreiranju Dejtonskog mirovnog sporazuma i diskriminatornog ustava, ima odgovornost da nastavi tražiti rješenja i treba izvršiti pritisak na bh zvaničnike kako bi prekinuli diskriminaciju, navodi se iz Human Rights Watch-a.

Evropska unija ima poseban utjecaj i odgovornost u smislu pritisaka ka reformama, bez obzira na trenutni zastoj u procesu proširenja koji je usporio Bosnu i Hercegovinu da napreduje na svom putu prema članstvu u EU. Institucije EU i države članice trebaju poslati signal bh vlastima da bliže veze s EU i saradnja s državama EU ovise o ukidanju diskriminacije u ustavu države.

U svom posljednjem izvještaju o napretku BiH iz maja ove godine, Evropska komisija navodi da BiH treba provesti presudu Sejdić-Finci i osigurati jednakopravnost za svoje građane. Komisija također ističe da BiH treba izmijeniti diskriminirajući zakon o ombudsmanu za ljudska prava, koji na sličan način diskriminira građane na osnovu etničke pripadnosti, nacionalnosti i prebivališta.

Vijeće Evrope bi trebalo upotrijebiti raspoložive mehanizme da potakne BiH da provede odluke suda.

Bh zvaničnici trebaju čim prije nastaviti rad na formiranju radne grupe za ustavne promjene u čiji rad treba uključiti i Vijeće za nacionalne manjine i relevantne stručnjake u cilju provedbe sudske odluke o ljudskim pravima.

„Evropske države i SAD pomogle su u izradi ovog ustava koji je na hiljade bh građana učinio građanima drugog reda“, kazao je Baldwin. „Te iste države sada trebaju pomoći da se okonča ova diskriminacija“.

(Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!

Karikatura nedelje
STUPS: Druga runda
Pretraga arhive
Pretraga po datumu
Pretraga po kategorijama
Google Pretraga