Hrvatska: Seljaci nezadovoljni, ali na ulicu ne žele

Godinu dana nakon blokada poljoprivrednici u Hrvatskoj i dalje nezadovoljni, ali misle da protesti nemaju smisla

18. avg 2014

Prije točno godinu dana na cestama Slavonije i Baranje prosvjedovali su poljoprivrednici, kada su u blokadama bile stotine nezadovoljnika na traktorima, zahtijevajući pravovremene isplate poticaja, te veće otkupne cijene pšenice.

Al Jazeerin reporter Ivan Čorkalo posjetio je istok Hrvatske, kako bi istražio kakvo je stanje godinu dana poslije i uspijevaju li poljoprivrednici od svojeg rada pokriti troškove uloženog.

Među nezadovoljnim poljoprivrednicima prije godinu dana bila je i Ružica Vukovac iz Velike Kopanice, čija se obitelj stočarstvom bavi pet desetljeća.

Godinu dana kasnije i dalje je nezadovoljna stanjem u poljoprivredi, ali na ulicu više ne želi, jer smatra da to nema smisla.

„U medijima smo proglašeni kao neradnici i kao ljudi koji žive od poticaja, koji su htjeli time prikazati Vladu i Ministarstvo lošim, a nitko se nije zapitao gdje je korijen problema“, kaže Ružica Vukovac.

Dok su poljoprivrednici prosvjedovali u Zagrebu se pregovaralo o povećanju otkupne cijene pšenice i isplati zaostalih 50-ak milijuna eura potpore.

„Potpore nisu nešto od čega seljaci lijepo žive, već novac kojim zadržavaju nivo proizvodnje“, upozoravao je tada Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Strah od propasti

Unatoč svemu, obitelj Vukovac nivo uspijeva zadržati sa gotovo 300 goveda, od čega 100 muznih krava.

Proizvodnja prirodnim putem je u porastu, ali je nastoje smanjiti, jer prodajom mlijeka ne uspijevaju pokriti troškove proizvodnje.

„Imamo smanjenje proizvodnje i dali smo otkaz dvojici radnika. S druge strane, mojoj obitelji koja radi ne isplaćujemo plaće, a ako ih i isplatimo ponovno ulažemo u proizvodnju. Teško je opstati u ovim uvjetima i to je naša bolna i crna istina“, ukazuje Ružica Vukovac.

U obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Vukovci su dosad uložili blizu milijun eura. Iako su imali pravo na 50 posto povrata od države, dobili su znatno manje.

„Od države sam dobio 200.000 eura povrata na 50 posto ulaganja, dok mi 50 posto nisu priznali, jer su to bila moja vlastita ulaganja“, žali se Jakob Vukovac.

Osim toga, izgubili su i pravo na poticaj u iznosu od 160 eura po grlu, jer im je remont stada bio veći od dozvoljenog.

„Ne možemo utjecati na zdravstveno stanje krava. To su ‘holštajnice’, puno proizvode, ali imaju visoke troškove. Nemamo novca za lijekove i primjese i to se odrazilo na zdravstveno stanje, a država nas još dodatno kažnjava“, žali se Ružica Vukovac.

Po njima sve vodi u jednom smjeru.

„Na tržištu neće nitko opstati od malih i srednjih. Male su već uništili, a sad su srednji na redu. Vjerujem da će ostati njih par mastodonata, koji obilato koriste državna sredstva“, smatra Jakob Vukovac.

Poticaji i ove godine kasnili

I ove se godine kasnilo s isplatom poticaja, pa je ukupno 290 milijuna eura hrvatska Vlada isplatila posljednjeg dana lipnja, što je bio krajnji rok.

To će, smatraju poljoprivrednici, nanijeti velike štete, jer se zbog toga kasno krenulo u sjetvu i u znatno manjoj količini.

„Sjetva je obavljena takva kakva je. Ulagao se vlastiti novac, kojeg nema i imamo šarolike prinose u svim kulturama, a posebice će se to osjetiti na pšenici“, upozorava Antun Laslo, predsjednik Udruge „Život“.

Otkupna cijena pšenice ove godine iznosi približno 14 eurocenti, što je, kažu, premalo za pokrivanje troškova, zbog čega brojni poljoprivrednici plaćaju skladištenje u privatnim silosima.

Time upadaju u još veće troškove, koje, kažu, i bez toga ne uspijevaju pokriti.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!

Karikatura nedelje
STUPS: Aktivisti
Pretraga arhive
Pretraga po datumu
Pretraga po kategorijama
Google Pretraga