Hrvatska: Gdje je vlast – nema žena!

Od 20 županija samo jedna ima županicu. Od 555 gradova i općina samo 39 vode žene. Tek petina mjesta u županijama i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini pripala je vijećnicama

25. jul 2013

Gdje je vlast – nema žena. Takav zaključak bi se mogao izvesti iz podataka o rodnoj statistici izabranih lokalnih kandidata koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Od 20 županija samo jedna (Sisačko-moslavačka) ima županicu. Od 555 gradova i općina samo 39 vode žene. Tek petina mjesta u županijama i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini pripala je vijećnicama, prenosi Civilnodruštvo.hr.

Od 555 izabranih gradonačelnika/ica i načelnika/ica, njih 516 ili gotovo 93 posto su muškarci, a žena je samo 39 ili mizernih sedam posto.

„Zanemariv je to porast u odnosu prema lokalnim izborima 2009. godine, kada ih je bilo 4,9 posto“, ocijenila je za pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

Četiri županije – Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska i Dubrovačko-neretvanska potpuno su ‘muške’ te nijednim gradom ni općinom, a ukupno ih je 73, ne upravljaju žene.

U još pet županija s ukupno 123 grada i općine žene vode samo po jedan grad ili općinu.

Načelnice imaju Kraljevec na Sutli u Krapinsko-zagorskoj županiji i Lovas u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a gradonačelnice Pleternica u Požeško-slavonskoj, Ozalj u Karlovačkoj i Varaždinske Toplice u Varaždinskoj županiji.

Po dva grada ili općine u četiri županije imaju gradonačelnice ili načelnice.

To su grad Gračac i općina Vrsi u Zadarskoj županiji, općine Punitovci i Trnava u Osječko-baranjskoj županiji, gradovi Komiža i Supetar u Splitsko-dalmatinskoj te općine Pribislavec i Sveta Marija u Međimurskoj županiji.

Pet je županija u kojima tek po tri grada ili općine vode žene.

To su Sisačko-moslavačka, u kojoj od 19 gradova i općina tri vode žene: Sisak te općine Jasenovac i Majur; zatim Koprivničko-križevačka u kojoj gradonačelnicu ima Koprivnica, a načelnice Hlebine i Đeletovci, te Brodsko-posavska županija s načelnicama Vrpolja, Velike Kopanice i Slavonskoga Šamca.

Knin, Vodice i Rogoznicu u Šibensko-kninskoj županiji također vode žene, baš kao i općine Fažanu, Ližnjan i Rašu u Istarskoj županiji.

Na vrhu po broju gradonačelnica i načelnica su Zagrebačka i Primorsko-goranska županija.

U pet od 34 jedinice Zagrebačke županije ‘šefice’ su žene – u općinama Gradecu, Jakovlju, Mariji Gorici, Pušći i Rakovcu.

Od 36 gradova i općina Primorsko-goranske županije šest vode žene: gradove Kraljevicu i Rab te općine Kostrenu, Omišalj, Viškovo i Vrbnik.

Ti podatci pokazuju da od 39 lokalnih jedinica kojima upravljaju žene većinu, točnije 27, čine manje općine, gradova je tek 12, a i među njima su rijetki oni s većim brojem stanovnika. Ističu se tek Sisak, Koprivnica i Knin.

Žene se ne mogu pohvaliti ni s brojem osvojenih vijećničkih mjesta u županijama i zagrebačkoj Gradskoj skupštini.

Od ukupno 904 mjesta vijećnice imaju 187, dakle oko petinu, a vijećnici čak 717 mjesta, to jest četiri petine.

Gledano u postotcima, to je pad zastupljenosti u odnosu prema izborima prije četiri godine, upozorava pravobraniteljica.

„Naime, 2009. godine u županijskim je skupštinama bilo 21,4 posto žena, ove godine 20,69 posto“, navodi Ljubičić.

Nije se promijenio ni poredak županija s najvećom i najmanjom zastupljenošću žena u skupštinama.

Žene su najzastupljenije u zagrebačkoj Gradskoj skupštini (18), zatim u skupštinama Istarske (15), Varaždinske (13) i Primorsko-goranske (12) županije. Najmanje su zastupljene u skupštinama Zadarske (4 ili 9, 52 posto), Sisačko-moslavačke (6 ili 13,95 posto) i Bjelovarsko-bilogorske (6 ili 14, 63 posto) županije, napominje Ljubičić.

Podaci su još nepovoljniji kad se gleda zastupljenost žena u vijećima gradova i općina.

Od 7.457 mjesta, vijećnicima je pripalo 6.122, ili 82,1 posto, a vijećnicama samo 1.335, to jest 17,9 posto.

„Zastupljenost žena, makar i sporo, povećava se zbog više razloga istodobno. Jedan je razlog obveza poštovanja kvota prema Zakonu o ravnopravnosti spolova, ali i promicanje načela ravnopravnosti, od samih političarki u njihovim strankama do kampanja organizacija civilnog društva i zauzimanja povjerenstava za ravnopravnost spolova na lokalnoj razini, te nacionalnih institucionalnih mehanizama“, pojasnila je pravobraniteljica.

Ljubičić naglašava kako kandidacijske liste još ne znače da će biti i više žena u političkom životu jer njihov izbor ovisi o mjestu na kojem su na listama.

Ljubičić podsjeća da je zato prije raspisivanja lokalnih izbora izravno pozvala sve stranke (144 su registrirane) da se, osim poštovanja kvota, koriste i tzv. zip modelom prema kojemu bi svaka druga osoba na listi bila suprotnog spola.

„Time bi se učinkovito osigurala minimalna zastupljenost osoba oba spola od 40 posto i tako potpuno ispunilo načelo ravnopravnosti spolova na temelju zakona“, naglašava pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

(Libela)

Podelite ovu stranicu!

Karikatura nedelje
STUPS: Lovac
Pretraga arhive
Pretraga po datumu
Pretraga po kategorijama
Google Pretraga