Hrvati više vjeruju EU nego vlastitoj vladi i parlamentu

Povjerenje u Vladu i Sabor po istraživanju Eurobarometra ima samo 13 posto hrvatskih građana

08. avg 2019

Da Hrvati nemaju visoko mišljenje o institucijama vlastite države i nije neka tajna, no rezultati najnovijeg Eurobarometra otkrivaju da je Hrvatska po razini povjerenja u državne institucije na samom dnu Europske unije. Povjerenje u Vladu i Sabor po tom istraživanju ima samo 13 posto hrvatskih građana, što je najniži rezultat među svih 28 članica EU.

“Žetončići” ne pomažu

Nakon Hrvatske, najniža razina povjerenja u Vladu i parlament je u Velikoj Britaniji, vjerojatno pod utjecajem nesnalaženja tamošnjih vlasti oko situacije s Brexitom. U Velikoj Britaniji ovim institucijama vjeruje svega 19 posto građana. Slijedi Bugarska, u kojoj parlamentu vjeruje samo 17 posto građana, ali je znatno veće povjerenje u vladu, oko 25 posto. Očekivano, najveće je povjerenje u državu u najrazvijenijim članicama poput Danske, Finske, Nizozemske i Luksemburga. Što je uzrok niskog povjerenja Hrvata u državu, ne treba previše objašnjavati, s obzirom na to da stručnjaci godinama upozoravaju kako visoka percepcija korupcije ima razoran učinak na povjerenje u institucije. A po indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, Hrvatska stoji znatno lošije od prosjeka zapadne Europe i EU. Hrvati pritom za korupciju najodgovornijima smatraju političke stranke, a poraznim rezultatima Eurobarometra sasvim sigurno su pridonijeli i novi politički trendovi, poput neprincipijelne parlamentarne većine okupljene oko koalicije HDZ-a i HNS-a, koju na životu održavaju prebjezi iz SDP-a i Bandićevi “žetončići”.

Takve kombinacije podgrijavaju sumnje u političku korupciju, na kojima se javljaju i rastu populistički pokreti koji žive od kritike stranaka “mainstreama”. U programima takvih populističkih stranaka i pokreta redovito je i kritika EU, no rezultati Eurobarometra pokazuju kako građani po tom pitanju baš i ne dijele njihov stav. Povjerenje u samu Europsku uniju ima 46 posto Hrvata, dakle gotovo trostruko više njih nego što ih iskazuje povjerenje u Vladu i Sabor.

Većina ne želi euro

Kao što smo već izvijestili, potpuno pozitivnu sliku o EU ima 43 posto ispitanika u Hrvatskoj, što je četiri posto više nego lani, a njih 13 potpuno negativnu, što je pad od pet posto. Većina građana optimistična je i kada je riječ o budućnosti EU – 65 posto anketiranih u Hrvatskoj su optimisti, a njih 31 posto pesimisti. Građanima Europske unije u Hrvatskoj se osjeća 64 posto ispitanika, dok suprotan odgovor daje njih 36 posto.

Na pitanja što ih brine kada je riječ o EU, 42 posto Hrvata odgovara da je zabrinuto zbog imigracije, na drugom mjestu na ljestvici zabrinutosti jest terorizam s 33 posto, slijedi ga s 18 posto stanje javnih financija, dok je 14 posto ispitanika zabrinuto zbog klimatskih promjena, a 13 posto zbog ekonomske situacije. Ono što bi u rezultatima proljetnog Eurobarometra moglo zabrinuti Vladu i premijera Andreja Plenkovića odnos je građana prema zajedničkoj valuti, budući da se više od polovice anketiranih u Hrvatskoj izjašnjava protiv uvođenja eura. Za uvođenje eura izjasnilo se 42 posto građana, dok je njih 54 posto protiv.

(Iva Boban Valečić, Večernji list)

Podelite ovu stranicu!

Karikatura nedelje
STUPS: Aktivisti
Pretraga arhive
Pretraga po datumu
Pretraga po kategorijama
Google Pretraga