- Autonomija - https://www.autonomija.info -

Ekonomski rast i rez dugova ključ za Balkan

Ekonomije Balkana suočavaju se sa problemima rastućeg javnog duga, nezaposlenosti, deficitom budžeta i niskim ekonomskim rastom, ocijenjeno je na samitu ministara finansija i guvernera centralnih banaka zemalja regije u crnogorskom Miločeru.

Kako je slična situacija i u Evropi i u svijetu, način izlaska iz krize vidi se u većoj ekonomskoj aktivnosti, promjeni poreske politike, ali i budžetskom stezanju kaiša, izvještava reporterka Al Jazeere Milica Marinović.

Recesiju u eurozoni Balkan prati u stopu, pa ekonomije ove godine neće ići daleko od nule, procjenjuju vodeći ekonomisti regije.

Problem javnog duga

Ono što ih najviše brine u ovom trenutku je javni dug.

Prema raspoloživom podacima, Srbija ima najveći javni dug od preko 55 posto bruto društvenog proizvoda, a slijede Crna Gora sa 50 posto, Hrvatska sa 48 posto, Bosna i Hercegovina sa oko 40 posto, Makedonija sa 33 posto, te Kosovo sa osam posto.

Računajući u  novcu, tabela je nešto drugačija. Najveći dužnik je Hrvatska sa 27 milijardi eura, a najmanji Kosovo sa oko 300 miliona.

Ekonomisti poručuju da bez ekonomskog rasta nema oporavka.

„Sva konsolidacija i smanjenje javnog duga neće mnogo donijeti ni građanima, ni privredi,  ako nemamo ekonomski rast“, rekao je ministar finansija Crne Gore Milorad Katnić, dodavši da je to  „najefikasnije sredstvo za rješenje i javnog duga i deficit i problema nezaposlenosti i siromaštva“.

Balkan muče i manjci u državnim kasama, porast inflacije i nezaposlenosti.

Privreda, pokretač ekonomije, blokirana je, jer banke sve manje daju kredite, a novac je postao skupa roba.

„Moj utisak je da je ključni problem upravo u procjeni banaka da njihovi klijenti nemaju kvalitetne programe koje bi banke mogle podržati i na toj relaciji treba tražiti rješenje za veću kreditnu aktivnost koju svi očekujemo, jer od nje zavisi stanje u realnom sektoru i po pitanju zaposlenosti“, kazao je Miroslav Tomić iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

Stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) rješenje vide u boljoj raspodjeli budžeta.

„Prioritet je donijeti teške odluke po pitanju budžeta, to jest šta stvarno želite raditi sa državnim parama i da li će one ići u povećanje plata, penzija socijalnih davanja ili u gradnju škola i puteva“, rekao je Alexander Tieman, predstavnik MMF-a u Makedoniji.

Bolja saradnja

Poruka Miločerskog samita je i da na promjeni poreske politike, strukturnim reformama i poboljšanju poslovnog ambijenta države Balkana trebaju sarađivati.

„Mislim da treba da se prevaziđu predrasude i uvećava i razmjena u ekonomskom smislu i komuniciranje i pokretanje građana i robe“, rekao je Ramadan Avdiu iz Ministarstva finansija i ekonomije Kosova.

Vlajko Senić, državni sekretar u Ministarstvu finansija i ekonomije Srbije, kazao je za Al Jazeeru da je neophodno dramatično kontrolirati rast javnog duga.

Na samitu je bilo riječi i o relaksaciji registracijskih pravila za nove biznise, kazao je Senić, te dodao da sve zemlje regije trebaju slijediti primjer Makedonije, gdje je najlakše registirati nova preduzeća.

Senić je dodao da je potrebna veća međusobna sarardnja i tolerancija, kako na ekonomskom, tako i na političkom nivou, što će doprinijeti životnom standardu građana regije.

Kako je izvijestila Marinović, samit je završen bez formalnih zaključaka.

„Oni neformalni ostaju: povećanje ekonomskog rasta, oprez sa porezima i budžetom, štednja gdje god je moguće. U suprotnom, upozoravaju ekonomisti, rebalans budžeta biće i naredne godine najneomiljenija riječ u regionu“, rekla je ona.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!