Dvojica papa proglašena svecima

Kanonizacija Ivana Pavla II i Ivana XXIII obavljena je pred stotinama hiljada katoličkih vjernika u Vatikanu

28. apr 2014

Stotine hiljada katoličkih hodočasnika iz cijelog svijeta okupile su se u Vatikanu, gdje je jutros papa Franjo proglasio svecima svoje prethodnike, papu Ivana Pavla II i Ivana XXIII.

Hodočasnici koji su ispunili vatikanski Trg Svetog Petra dočekali su ovu vijest aplauzom.

„Proglašavamo svecima blagoslovenog Ivana XXIII i Ivana Pavla II“, rekao je papa Franjo na latinskom jeziku, a katolički vjernici i strani zvaničnici odgovorili su „amen“.

Istorijskom događaju prisustvovao je i bivši papa Benedikt XVI.

Iz Vatikana je ranije saopćeno kako očekuju dolazak do milion ljudi, među njima i predstavnika 98 međunarodnih delegacija.

Papa Ivan Pavao II rođen je u Poljskoj 18. maja 1920. kao Karol Josef Wojtyla.

Kad je 16. oktobra 1978. izabran za Papu, kao prvi Slaven i netalijan nakon 456 godina, poručio je mnoštvu na Trgu svetog Petra da „dolazi iz daleke zemlje“ i rekao da ga isprave ako pogriješi.

Pontifikat Ivana Pavla II, putnika, poliglote, sportaša i književnika, pamtit će se po njegovim putovanjima i velikoj medijskoj pokrivenosti njegovih aktivnosti, te po neposrednoj i masovnoj komunikaciji s vjernicima i hrabrosti u traženju oprosta za grijehe Katoličke crkve.

Ušao u sinagogu i džamiju

Bio je poznat i po ulasku u sinagogu i džamiju, saosjećanju za manjine, ali i odbrani tradicionalnih crkvenih učenja, prenosi Hina.

Kao najveća greška na pleća mu se stavlja zataškavanje slučajeva svećeničke pedofilije i nedovoljna zaštita njihovih žrtava u aferama koje su ozbiljno uzdrmale Katoličku crkvu u godinama nakon njegove smrti.

Posjetio je 129 zemalja, preletio i preplovio dva miliona kilometara. Vjernike je pozdravljao na više od 60 jezika, sa am ih je govorio osam.

Dva mjeseca prije posjete Poljskoj 1979, komunističke vlasti upozorile su sve učitelje u državi da je papa Ivan Pavao II neprijatelj.

Kako bi smanjile broj ljudi na njegovim misama, vlasti su dopustile televizijske prenose njegovih govora. Međutim, tako je njegove govore u devet dana uživo pratilo blizu 13 miliona ljudi. Mnoštvu je iz dana u dan govorio da ne gube povjerenje i nadu, da se ne obeshrabruju i ne boje i da nikada ne izgube svoju duhovnu slobodu.

U decembru 1989. u Vatikanu ga je posjetio tadašnji predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov, koji je rekao da „ima čast razgovarati s najvećim moralnim autoritetom na Zemlji“.

U drugoj fazi svog papinstva, smatraju analitičari, više se fokusirao na moralni pad zapadnog društva i konzumeristički hedonizam. U tome je, kažu, bio mnogo manje uspješan.

Svećenička pedofilija

Tvrdokorni stavovi o svećeničkom celibatu, uskraćivanje pričesti razvedenima, protivljenje svim vrstama kontracepcije, te to što nije učinio dovoljno u zaštiti žrtava svećeničke pedofilije, donijeli su mu i mnoge kritičare.

Kao veliki zagovornik međureligijskog dijaloga, bio je prvi papa koji je ušao u sinagogu 1986. i pritom Jevreje oslovio sa „starija braćo“ te prvi koji je kročio u džamiju tokom posjete Siriji 2001.

Molio je za oprost i zbog ponašanja Katoličke crkve prema ženama, od lova na vještice do njihova zadržavanja u često drugorazrednom statusu.

Izvinio se i zbog grijeha protiv drugih kultura, okrutne kolonizacije domorodačkih naroda, grijeha protiv Jevreja, pred čijom je žrtvom je kleknuo u Auschwitzu u spomen na šest miliona ubijenih u holokaustu.

Papa Ivan Pavao II u zatvoru je posjetio atentatora Alija Agcu, koji ga je na Trgu svetog Petra 1981. teško ranio, ispalivši u njega četiri hica, što je na njemu ostavilo trajne posljedice.

Umro je u aprilu 2005.

Dobri papa, reformator Katoličke crkve

Ivan XXIII, poznat kao „dobri papa“, rodio se 25. novembra 1881. na sjeveru Italije kao Angelo Giuseppe Roncalli.

Ivan XXIII pokajao se u ime katolika za stoljetni antisemitizam u Evropi i drugdje u svijetu. Iz liturgije na Veliki petak izbacio je dijelove koji su bili uvredljivi za Jevreje i položio je temelje za napredak katoličko-jevrejskih odnosa koji su poslije njega nastavile svi pape.

Njegovu ključnu ulogu u modernizaciji Katoličke crkve šezdesetih godina i odlučan i progresivan značaj vatikanski posmatrači često uspoređuju s današnjim papom reformatorom Franjom.

Ali, kad Ivan XXIII s položaja venecijanskog patrijarha došao na čelo Katoličke crkve 1958. u dobi od 77 godina, mnogi su smatrali da će on biti tek prelazna figura.

Tradiciju je prekršio odmah. Postao je prvi papa u gotovo stotinu godina koji se uputio u pastoralnu posjetu svojoj rimskoj dijecezi.

Bio je u bolnicama i sirotištima, a kada je posjetio zatvor, što je izazvalo medijsku senzaciju, rekao je zatvorenicima: „Vi niste mogli doći meni, pa sam ja došao vama“.

Nepuna tri mjeseca nakon dolaska na čelo Katoličke crkve, Ivan XXIII objavio je početak priprema za Drugi vatikanski koncil, gotovo stotinu godina nakon Prvog.

Na Koncilu je učestvovalo 2.500 biskupa i hiljade drugih posmatrača, laika, redovnika i sestara. Skup je iznjedrio 16 dokumenata kojima su položeni temelji Katoličke crkve kakvu danas poznajemo.

Njegov rođendan 1961. iskorišten je za prvu komunikaciju Vatikana i Sovjetskog Saveza nakon Oktobarske revolucije 1917.

Zbog posredničke uloge u rješavanju Kubanske krize i sazivanja Koncila, Ivan XXIII postao je prvi papa kojeg je časopis Time proglasio osobom godine.

Papina diplomatija pridonijela je i da iz gulaga izađe kardinal Josip Slipij, nadbiskup ukrajinskog grada Lavova, uhapšen 1945.

Ivan XXIII nije dočekao završetak Koncila koji je vodio u krupne reforme Crkve. Umro je od posljedica raka želuca 3. juna 1963.

Dva mjeseca prije završio je znamenitu encikliku „Pacem in Terris“ (Mir na Zemlji), koju je naslovio na „sve ljude dobre volje“, a ne samo na katolike, i koja je dijelom bila reakcija na političku napetost zbog Hladnog rata.

Zbog zauzimanja za mir, šest mjeseci nakon smrti pape Ivana XXIII, tadašnji američki predsjednik Lyndon Johnson odlikovao ga je predsjedničkom Medaljom slobode, najvišim civilnim američkim odličjem.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!

Karikatura nedelje
STUPS: Kontranapad
Pretraga arhive
Pretraga po datumu
Pretraga po kategorijama
Google Pretraga