DRAGAN BURSAĆ: Strah beogradskih srednjičara od slobodnog Cetinja

I zato poruka srednjičarima: Dok se vodi bitka između fašista i antifašista, a vi odjednom “nemate svoje mišljenje” u mom selu i ostatku slobodnog svijeta, vi ste obične domobranske jajare! A ko su antifašisti? Pa slobodni građani Crne Gore!

29. avg 2021

Kako se približava dan (pokušaja) zapišavanja crnogorske teritorije na Cetinju od strane crkve Srbije, tako tenzije, posebno u Beogradu rastu. Živo su najednom zainteresovani za situaciju u Crnoj Gori kojekavi, kako ih Andrej Nikolaidis briljantno nazva, srednjičari.

To su ćutolozi, najčešće neoliberalnog shvatanja sa latentnim velikosrpskim porivima. Odjednom se njihova „nezainteresovanost“, glede događaja na Cetinju pretvara u hudo interesovanje, uz uvijek isti uvod, kako ništa ne razumiju, ne prate i ne bi da se mješaju, ali…

Ali.

Đukanović i režim koga nema

Naravski, za svo zlo u Crnoj Gori, kriv je „režim Mila Đukanovića“, koji „mafijaški vlada državom kroz decenije“. Opet, nije pretjerano važno beogradskim hronično neupućenim srednjičarima, što je taj režim godinu dana u opoziciji.

Da prostite, nema režima!

A novi režim, ili kako ih oni krste „demokratske osvježene vlasti“, su zapravo kamarila repatog i kusog, sastavljenog od četnika sa jedne strane, NGO početnika sa druge strane i turbo blaster pogona crkve Srbije sa treće ili prve strane da postavimo stvari kako treba.

I onda u tom letentnom četništvu, srednjičari beogradski, kojima je uvijek smrdila „partizanija“ i kojoj su „Crnogorci oteli stanove po Beogradu“ počinje razvoj svojih neuroza, a koje uvijek imaju isto ishodište-stvaranje ovakvog ili onakvog srpskog sveta. Bez izuzetka i bez dvoumljenja.

I ta „elita“ nekako zaboravlja da je baš Crna Gora ustavnom građanska, mulitetnička, antifašitička zemlja, za razliku od hmmm, Srbije, koja je nacionalna država. Dakle Srbi i ostali narodi kao manjine računajući i građane.

Pa toj „eliti“, ni najmanje ne smeta da vadi trn iz Milovog oportunističkog oka, dok svoj, a Vučićev četnički balvan hrabro drži tu đe jeste- na vlasti. Toj „eliti“, ne smeta da se breca na himnu, grb, jezik, crkvu i nacionalno opredjeljenje čitavog jednog naroda-crnogorskog, koji živi u (još uvijek) svojoj (još uvijek) građanskoj zemlji.

Bolesno, zar ne!?

Ponavljam, a biće toga još samo da se lakše upamti – Milo Đukanović sa pripadajućim DPS-om je u opoziciji godinu dana. Za sve dobro i loše treba da odgovara kao bilo koji građanin zemlje crnogorske. A lošeg je bilo, o, itekako!

Sa druge strane, ljubitelji svijeta srpskog i njihova kobajagi opozicija drži na vlasti sve ove godine koje se pretvaraju u decenije Aleksandra Vučića i Milorada Dodika u svojim habitusima. I eto, nema problema pod Miloradom Dodikom i Aleksandom Vučićem koji su na vlasti, nego je problem Milo Đukanović i DPS, koji su, hajmo opet ponoviti, u opoziciji.

Kad NGO postane politički faktor na vlasti- svrgavanje svrgutih

Ali nije taj narativ došao jedino i isključivo iz Beograda O ne! Posebna NGO kasta, krštena u politički pokret i partiju na vlasti- URA napravila je narativ po kome je „svrgavanje režima Mila Đukanovića“, samo sebi svrha.

Dakle, režim je, da prostite, svrgnut prije godinu dana, ali se ništa drugo ne radi osim presađivanja četničkih pelcera, izdavanja saopštenja u NGO stilu, a borba protiv korupcije se svela na kupljenje limenki po plažama, pa hajmo svrgavati svrgnutog Đukanovića.

Jadno.

Toliko jadno da se pod svrgavanjem svrgnutog povlači svetosavlje crkve Srba kao dominantan vjerski i religijski obrazac, sa kojim ogroman dio Crne Gore i cijela građanska Crna Gora nikakve veze nemaju.

Tako ide to kornjačinio svrgavanje svrgnutog, da bi se valjda zamazale oči međunarodnoj zajednici, koja je kreirala URU, kao post -NGO projekat te se od drveća ne vid šuma. Zemlja tone u srpsku talibaniju, ali hej, ‘ajmo svrgavati Đukanovića, ječi besmisao njihov!

Živi li Crna Gora sarajevski peti april ’92? Joanikije zna

A ta šuma je puna četnika, što kao lešinari obigravaju oko Cetinjskog manastira, što bi Vučićevog skauta Joanikija, u inat zdravoj pamet i helikopterom spustili u isti. I na koncu, situacija neopsivo in vivo, samo sa više kamera, sa digitalnim zapisima i sa društvenim mrežama, liči na onu iz Sarajeva petog aprila 1992. godine.

Nadati se da Cetinje neće imati svoj velikosrpski šesti aprtil. Zabrinuti ljudi iz regiona koji su iskusili rat potpisali su apel da se Joanikije ne ustoliči na Cetinju 5. septembra.

Čak je i Dritan Nesrećni Abazović, naravno u svrhe političkog marketinga, pod parolom „pametinij popušta“, svrstavši valjda Crnogorce u budale, odlučio da je pametnije Joanikija ustoličiti „neđe drugo“.

I ova crna omorina koja se nadvila nad herojsku Crnu Goru može stati u par rečenica mog prijatelja, novinara Senada Pećanina, a koji me je prije neki dan zvao sa Cetinja, kazavši upravo onu gore misao, da mu sve smrdi na početak aprila 1992. godina u Sarajevu i da se to ne smije desiti.

Riječju „to“, mijenjamo onu drugu, ne ponovila se. Senad mudro primijeti da ovi koji su dobri, nevini, neiskvareni, koji brane građansku Crnu Goru, svoju jedinu zemlju, nemaju svijest o nadolazećem zlu, a ovi potonji koji imaju svesrpstvo, koji jezde na vječitom talasu lažne srpske ugroženosti i imaju rezevnu domovinu, baš zbog svijesti o svemu tome, podižu tenzije: od kojekakvih četnika troprstaša na Cetinju, do uvodnog Joanikijevog tečaja proklinjanja.

Na koncu, ima jedna važna stvar koje se treba prisjetiti. Znate, beogradski srednjičari, liberali u pokušaju i kojekakva salonska elita još je onomad pod režimom Slobodana Miloševića bježala u Crnu Goru, koja im je pod „diktatorom Đukanovićem“, pružila utočište, štampala njihove novine, obezbijedila svu prateću infrastrukturu i dala im status građana ove slobodne zemlje. Tada Milo nije bio ni mafijaš, ni diktator. Čudno.

Bojim se da će ovim stavom ujedinjenog četništva, koje želi da demontira Crnu Goru, da „nedaje Kosovo“, da podržava RS u neustavnim i opasnim pokušajima otcjepljenja, Vučićeva mečka odistinski zaigrati ispred dedinjskih vrata, latentnih salonskih četnika.

Samo pogodite čega neće biti onda:

Neće biti „mafijaša Đukanovića“, da ih primi pod svoje skute slobodne Crne Gore.

Jer, pogađate-Đukanovićeva parija nije na vlasti, ima tome godina dana.

I zato poruka srednjičarima: Dok se vodi bitka između fašista i antifašista, a vi odjednom „nemate svoje mišljenje“ u mom selu i ostatku slobodnog svijeta, vi ste obične domobranske jajare! A ko su antifašisti? Pa slobodni građani Crne Gore gore na Cetinju! Kao i uvijek!

(Antena M, Foto: Privatna arhiva)

Podelite ovu stranicu!

Karikatura nedelje
STUPS: Zaštitnik
Pretraga arhive
Pretraga po datumu
Pretraga po kategorijama
Google Pretraga