BiH: Više škola nego đaka

U novu školsku godinu koja je pred nama samo u Unsko-sanskom kantonu biće zatvoreno 39 osnovnih škola

27. jula 2019

U školskim klupama u oba bh. entiteta đaka je sve manje, a škole – uglavnom one područne – se zatvaraju, dok učitelji i nastavnici ostaju bez posla.

Ove godine u čak 92 područna odjeljenja osnovnih škola u Republici Srpskoj nijedan prvačić neće sjesti u đačke klupe. Broj đaka se smanjuje i u centralnim školama, pogotovo u manjim mjestima. Primjera radi, 1.300 prvačića je manje nego prije samo devet godina u ovom bosanskohercegovačkom entitetu.

Osnovna škola „Rade Marijanac“ u Strojicama kod Šipova, na primjer, prije desetak godina brojala je više od 110 učenika. Danas u tu školu ide duplo manje đaka. Upisana su svega tri učenika u novu školsku godinu, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mirko Piljić, direktor O.Š. „Rade Marijanac“.

„Seoska područja su bila uvijek područja raseljavanja. Međutim, sada je to malo i aktivnije zato što omladina kada ode u srednju školu, a potom i na fakultet, malo se ko gore vraća. Ja nemam, hvala Bogu, migracija tog poslovnog tipa da ispisuju djecu iz škole, jer su dobili negdje papire u drugim zemljama. Ali, opšteg je tipa. Omladina ne zasniva porodicu gore i odlazi u veće gradove i onda je to problem. Osnovni problem je neformiranje porodice i nerađanje djece“, mišljenje je direktora osnove škole u Strojicama kod Šipova.

Ključ u bravu 39 škola

U novu školsku godinu koja je pred nama (2019/2020.) samo u Unsko-sanskom kantonu biće zatvoreno 39 osnovnih škola, najviše područnih. Bez posla će ostati 229 učitelja i nastavnika. Tako je pokazala analiza primjenjivosti pedagoško-normativnih akata s prijedlozima reformi, a utvrdila ju je Komisija pri Ministarstvu obrazovanja Vlade USK.

Zatvaranje škola i smanjenje broja zaposlenih u prosvjeti, direktna je posljedica manjeg broja djece u školama. Prethodnih godina u velikom broju odjeljenja bilo i mnogo manje učenika od zakonskog minimuma, koji podrazumijeva najmanje 18 učenika.

Vlasti Unsko-sanskog kantona najavile su bolne rezove, zbog čega su, kao i zbog kršenja kolektivnog ugovora, prije mjesec dana protestovali prosvjetni radnici ovog kantona. Za septembar su najavili generalni štrajk.

Zehra Hodžić, predsjednica Sindikata osnovnog obrazovanja USK smatra da će bolnim rezovima vlasti doprinijeti još nižim pedagoškim standardima i novim razlozima za iseljavanje porodica iz Krajine.

„Uzmite budžete Unsko-sanskog kantona od 2014. godine pa sve do danas vidjećete da je 400 radnika manje u obrazovanju u odnosu na 2014. To znači da se smanjuje broj zaposlenih u obrazovanju, što je neminovno i mi smo svjesni toga. Ali, da li treba sada puniti učionice do maksimuma, koji iznosi 32, a recimo u Kantonu Sarajevo je 28 učenika“, rekla je Hodžić za Radio Slobodna Evropa.

Trend smanjenja broja učenika prisutan je godinama i postao je hroničan i ozbiljan problem bosanskohercegovačkog društva.

U prve razrede osnovnih škola u Republici Srpskoj ove godine će krenuti oko 9.300 prvačića, podaci su Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

Deset hiljada osnovaca manje

Najmanje upisanih prvačića, svega osam, ima u Kalinoviku, Krupi na Uni i Driniću. Problema sa kojima se suočavaju škole svjesna je ministrica prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić.

„Ono što je važno jeste da mi ne možemo da utičemo da li neko želi da se opredijeli da ide odavde ili ne, ali je važno da obezbijedimo uslove da oni imaju nastavu, odnosno da se praksa i nastava obavljaju u što boljim uslovima“, kaže Trivić.

U pet godina broj osnovaca u Federaciji BiH smanjen je za 10.398, a u srednjim školama je 20.743 učenika manje. Trend je veoma negativan i zabrinjavajući, pokazala je Informacija o upisu učenika Federalnog ministarstva obrazovanja, koja je objavljena u novembru prošle godine.

Razlozi kontinuiranog smanjenja broja učenika, navedeno je u Informaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, mogu se tražiti u negativnim demografskim trendovima koji uključuju pad nataliteta posljednjih godina, ali i u migracijama stanovništva koje uključuju i iseljenja porodica sa maloljetnom djecom u druge države.

„Za raliku od prirodnog priraštaja koji je precizan i mjerljiv, mi ovdje migracije analiziramo samo sa stanovišta unutrašnjih migracija, odnosno migracije između RS-a i FBiH, a podaci o spoljnim migracijama nisu dio zvanične statistike“, kaže za RSE demograf Aleksandar Čavić.

Prirodni priraštaj se naročito pogoršao posljednju deceniju, kaže Čavić, tako da se godišnje gubi između 4.500 i 6.000 stanovnika. Jedan od preduslova da bi se stanovništvo na jednom mjestu zadržalo jeste postojanje infrastrukture u klasičnom smislu, ali i one „društvene“ infrastrukture, poput škola, zdravstvenih i socijalnih ustanova. Zato je, kaže Čavić, važno ozbiljno odlučiti da li zatvoriti područnu školu, jer zbog toga ljudi mogu napustiti mjesto u kojem su živjeli.

Kojim pravcem ići?

„U ovim okolnostima koje imamo jako loše demografske pokazatelje, imamo negativan prirodni priraštaj, imamo izrazito visoko odseljavanje, imamo izrazito visok migracioni saldo, nije lako odlučiti u tim okolnostima kojim pravcem ići“, navodi Čavić.

„S druge strane“, dodaje, „sredstva koja postoje na raspolaganju u Republici Srpskoj za finansiranje obrazovanja nisu neograničena, vrlo su limitirana, tako da treba vrlo obzirno prići tom problemu“.

„Razumijem i ekonomsku logiku, ali shvatam i koliko je snažna i negativna poruka da se škola na određenom području, poslije recimo 50 ili 80 ili 100 godina zatvara. To su praktično još jedna vrata zatvorena na tom mjestu i to mjesto je korak bliže izumiranju“, zaključuje demograf Aleksandar Čavić.

(Milorad Milojević, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!

Karikatura nedelje
STUPS: Aktivisti
Pretraga arhive
Pretraga po datumu
Pretraga po kategorijama
Google Pretraga