Baralija o dobijenoj presudi: Lopta je na Parlamentu BiH

"Svi Mostarci žele sve ono što građani bilo gdje žele i naše potrebe nisu ni po čemu ni posebne ni različite"

31. okt 2019

Lopta je na Parlamentu, koji će morati profunkcionisati, prokomentarisala je Irma Baralija presudu Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura po njenoj tužbi, a prema kojoj vlasti BiH moraju izmjeniti Izborni zakon najkasnije u roku od šest mjeseci od kad ova presuda postane konačna, da bi omogućila održavanje lokalnih izbora u Mostaru.

​“Ukoliko tužena država propusti to učiniti, Sud je konstatovao da Ustavni sud ima ovlaštenje da sam uspostavi privremeno rješenje“, navodi se u saopštenju Suda, objavljenom danas.​

„Domaći političari imaju odgovornost prema ljudima koji su za njih glasali, isprika ‘nismo mi krivi, kriv je neko drugi’ više ne pije vode“, poručila je Baralija, inače članica Naše stranke, u izjavi novinarima danas, ispred zgrade institucija BiH u Sarajevu.

„Evo mog pitanja – šta ste vi uradili iz SDA iz HDZ-a BiH kao i iz ostalih stranaka koje su imale parlamentarce u Skupštini? Želim da se vrata bh. Parlamenta otvore i da se pokrene rasprava, da sve stranke uđu u ring, da se stave svi prijedlozi na sto i da se objasni građanima šta je najbolje za njih!“, kazala je.

„Meni su 34 godine“, dodala je, „i neću da mi još deset godina prođe, da s jedne i druge strane govore – ne možemo ovako jer će nas HDZ nadglasati, ne možemo ovako jer će nas SDA nadglasati“.

„Želim da živim u normalom gradu, da se ja i moji sugrađani ne razlikujemo od ostalih u bilo kojem gradu. Želimo da nas uključuju u proces donošenja odluka, da znamo gdje se troši naš novac, želimo čist grad, želimo da vodimo djecu u zelene parkove. Svi Mostarci žele sve ono što građani bilo gdje žele i naše potrebe nisu ni po čemu ni posebne ni različite“, rekla je Baralija.

Bez izbora od 2008. godine

Već 11 godina građani Mostara nisu birali lokalnu vlast. Posljednji lokalni izbori održani su 2008. godine, a dvije godine kasnije Ustavni sud BiH je, prihvativši apelaciju hrvatskih stranaka, poništio ranija posebna pravila za Mostar.

Ova pravila nametnuo je 2004. godine tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Sir Paddy Ashdown, nakon neuspješnih pregovora vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka o novom, poslijeratnom gradskom Statutu. Ashdown je nametnuo Statut Grada Mostara u januaru 2004. godine. Dio tog Statuta su bila i posebna izborna pravila za Mostar prema kojima je formirano šest izbornih jedinica – po tri većinski hrvatske i bošnjačke.

Međutim, Klub vijećnika Hrvata podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH, tvrdeći da jedan bošnjački glas vrijedi kao više hrvatskih, jer manje pretežno bošnjačke izborne jedinice daju jednak broj vijećnika kao i veće pretežno hrvatske, što je navedeni Sud proglasio neustavnim.

Otad do danas vodeće stranke ne mogu se dogovoriti o novim izbornim pravilima.

‘Pitanje Mostara nije toliko apstraktno’

Zbog svega ovoga, Irma Baralija 2018. godine tužila je BiH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strazburu, a presuda je donesena u njenu korist.

Evropski sud za ljudska prava jednoglasno je presudio da je postojalo kršenje člana 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima. Presudom se nalaže BiH da izmijeni zakonodavstvo, najkasnije u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti ove presude.

Baralija je za rubriku Zašto Radija Slobodna Evropa izjavila da pitanje Mostara „nije uopšte toliko apstraktno“, te da se „na nažalost svodi na prostu matematiku koja podrazumijeva digitron u ruci čelnika gradskog HDZ-a (Hrvatska demokratska stranka) BiH i SDA (Stranka demokratske akcije) koji kažu – mi ćemo se dogovoriti ali tako da taj novi model nama garantuje određeni broj vijećnika“.

„I oni ne mogu da se usaglase sve ove godine da li će jedni imati dva ili tri zagarantovano više vijećnika ili će to imati drugi. I zato smo mi taoci sve ove godine. Dakle, vrlo jednostavno“, kaže Baralija u razgovoru za Zašto.

Navodi kako je podnijela tužbu jer se tu „ne radi samo o kršenju osnovnih političkih prava, nego kao posljedica toga, kao posljedica nepostojanja vijeća, krše se i mnoga druga prava“.

„Pravo na život u jednoj zdravoj i čistoj sredini je također naše pravo, a mi to ne možemo imati zato što javna preduzeća koja su… i određene usluge gradske koje su na nivou i koje su u nadležnosti Gradskog vijeća i Grada Mostara ne funkcionišu. I zato kao posljedicu toga imamo razne krize, poput ove zadnje krize s deponijom Uborak, s neodvoženjem smeća, itd. Dakle posljedice neodržavanja izbora se osjete svakodnevno. To nije samo politički, nema demokratije, ali se nešto dešava, idu neki procesi. Ne, mi posljedice osjetimo svaki dan“, naglasila je Baralija.​

Tužba Evropskom sudu u Strazburu bila je jedina mogućnost, pojasnila je Baralija, koja je u Dnevniku koji je vodila za Radio Slobodna Evropa početkom ove godine pisala o tome kako Nacionalizam protjeruje i raseljeva.

„Zato što, ako vam Ustavni sud, najviša institucija kada se radi o pravosuđu, presudi i naloži da državni parlament, odnosno država BiH mora implementirati presudu, mora naći neko novi način kako bi se održali izbori, i to se desi prije znate i sami koliko godina, i država BiH ne učini ništa po tom pitanju, onda je apsolutno besmisleno pokušavati na bilo kojem drugom nivou da ulažete tužbu zato što je Ustavni sud najviša institucija. Ako je on već presudio, ja nemam kome drugom da se obratim, ja moram ići dalje na neke više instance kao što je bio Sud u Strazburu“, rekla je Baralija.

Ona kaže kako očekuje „da ova presuda bude dodatni pritisak, i medijski pritisak i pritisak međunarodne zajednice koja treba da stoji iza svojih odluka, odnosno odluka međunarodnih sudova“, te se nada „da će pritisak biti dovoljan da se dođe do državnog parlamenta“.

SDA: HDZ-u to ne odgovara

U prvoj reakciji, iz SDA navode kako je Sud u Strazburu „potvrdio ono što su oni sve vrijeme govorili, da Ustavni sud treba donijeti privremenu mjeru i da su se izbori u Gradu Mostaru mogli održati po starim pravilima koja su važila“.

„Ja mislim prije svega da je ovdje u pitanju politički problem, a nikako pravni i čitavo vrijeme smo ukazivali na to da se pitanje Mostara moglo davno riješiti, ali HDZ-u to ne odgovara i stalno ga gura u paket sa ostalim pitanjima izmjena Izbornog zakona na nivou Federacije i na nivou države BiH“, izjavio je za RSE predsjednik Gradskog odbora SDA Salem Marić.

Žuljević: Pedagoška mjera Evropskog suda

Mostarac Aner Žuljević, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH kaže je očekivana odluka Evropskog suda za ljudska prava. On smatra da će ova presuda faktički vratiti fokus javnosti na Mostar.

„I nadam se da će uozbiljiti međunarodnu zajednicu i da će to otvoriti proces koji će oni voditi kako bi uozbiljili SDA i HDZ da se u Mostaru 2020. godine održe lokalni izbori, kad i u drugim lokalnim sredinama“.

On, međutim, kaže da nije optimista jer je BiH „zemlja u kojoj politika ne poštuje odluke Ustavnog suda“, ali da je „dobra stvar da mi u ovom momentu imamo pedagošku mjeru Evropskog suda“.

(Meliha Kešmer, Slobodna Evropa / Foto: Pixabay)

Podelite ovu stranicu!

Karikatura nedelje
STUPS: Hitovi
Pretraga arhive
Pretraga po datumu
Pretraga po kategorijama
Google Pretraga