AI: Napadi na novinare usporavaju borbu protiv COVID-19

"Zaista je zabrinjavajuće koliko je vlada više zainteresovano za zaštitu vlastite reputacije nego za spašavanje života"

02. maj 2020

Napadi na novinare kao i druge koji kritikuju postupanja svojih vlada sa pandemijom COVID-19, usporavaju napore u borbi protiv virusa, saopštili su iz Amnesty Internationala. Ova organizacija također je upozorila da je cenzurisanje ključnih informacija o pandemiji postalo globalni fenomen.

Uoči Svjetskog dana slobode medija 3. maja, iz Amnesty Internationala navode slučajeve u kojima su vlasti kršenjem slobode izražavanja i pristupa informacijama, možda ugrozile zdravlje javnosti.

“Nema nade da će se ovaj virus usporiti ukoliko ljudi ne mogu pristupiti tačnim informacijama. Zaista je zabrinjavajuće koliko je vlada više zainteresovano za zaštitu vlastite reputacije nego za spašavanje života”, rekao je Ashfaq Khalfan, direktor za politiku i pravo u Amnestiju.

“Od najranijih dana ove pandemije, kada su kineske vlasti cenzurisale medije i kažnjavale zviždače, novinari širom svijeta su riskirali svoje živote, slobodu i poslove kako bi podijelili informacije koje bi potencijalno mogle spasiti živote,“ dodao je Khalfan.

Posljednji izvještaj Reportera bez granica (Reporters sans frontieres, RSF) također je upozorio na problematične trendove u novinarstvu u svom godišnjem izvještaju „Indeks slobode medija 2020.“, rekavši da će narednih deset godina biti odlučujuće za slobodu medija u svijetu. I Reporteri bez granica su ranije osudili cenzuru koju je uvela Kina na određene naučne publikacije o korona virusu zbog čega bi svijet mogao da bude uskraćen za neophodne informacije u borbi protiv pandemije.

Kako podsjeća RSF u saopštenju, kinesko Ministarstvo za nauku i tehnologiju je početkom aprila obavijestilo najmanje dva kineska univerziteta da bi njihova istraživanja o korona virusu trebalo da dobiju njegovo odobrenje prije objavljivanja, što je „neobična praksa čak i u svijetlu uobičajene prakse kineskog režima da cenzuriše“.

Kina se nalazi na 177. mjestu od 180 zemalja svijeta na listi RSF o slobodi medija za 2020. godinu.

Opasnost cenzure

Temeljno obilježje prava na zdravlje jeste pravo na pravovremene i tačne informacije, navode iz Amnestija. U slučaju COVID-19, to znači da svi imaju pravo na pristup svim dostupnim informacijama o načinu širenja virusa, kao i mjerama koje bi mogli poduzeti kako bi se zaštitili.

No, kako pokazuju podaci ove organizacije, vlade širom svijeta su hapsile i zatvarale novinare i druge medijske radnike zbog djeljenja upravo takvih osnovnih informacija.

Ruski medij Novaya Gazeta objavio je 12. aprila članak novinarke Elene Milašine u kojoj ona kritikuje čečenske vlasti zbog njihovog odgovora na pandemiju. Čečenski lider Ramazan Kadirov rekao je ranije da su ljudi koji prenesu infekciju na drugoga “gori od terorista” te da bi “trebali biti ubijeni”. Milašina je upozorila da su ovi komentari doveli ljude do toga da iz straha skrivaju svoje simptome.

Kao odgovor, Kadirov je na svom Instagram profilu objavio video u kojoj prijeti novinarki, te poziva rusku vladu i Saveznu službu sigurnosti (FSB) da “zaustavi one ‘neljude’ koji pišu i provociraju naš narod”.

Napadi na novinare zbog njihovog izvještavanja o pandemiji COVID-19 zabilježeni su širom svijeta.

U Venecueli je novinar Darvinson Rojas proveo 12 dana u zatvoru nakon što je izvještavao o širenju virusa u zemlji. U Turskoj su dva novinara lokalnog sajta SES Kocaeli privedeni nakon objavljivanja članka o dva smrtna slučaja COVID-19 u lokalnoj bolnici. U Indiji su brojni novinari pozivani u policiju kako bi objasnili svoje priče, podsjeća Amnesty.

Novinari su procesuirani zbog izvještavanja o COVID-19 u mnogim drugim zemljama uključujući Azerbejdžan, Kazahstan, Srbiju, Bangladeš, Palestinu i druge.

Novinarka Ana Lalić privedena je 1. aprila u Policijsku upravu Novi Sad i određeno joj je zadržavanje od 48 sati zbog navodnog dizanja panike i uzbunjivanja javnosti, nakon što je protiv nje Klinički centar Vojvodine podnio prijavu zbog teksta pod nazivom “KC Vojvodine pred pucanjem: Bez zaštitnih za medicinske sestre“.

Krajem aprila iz Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Sadu saopšteno je da je pomenuta krivična prijava odbačena.

Lažne vijesti

U međuvremenu, navode iz Amnestija, novinari koji izvještavaju o kršenjima ljudskih prava u vezi sa pandemijom, poput zlostavljanja policije, loših zatvorskih uvjeta, budu maltretirani, zastrašivani, napadnuti ili procesuirani.

Osim ciljanja novinara i drugih medijskih radnika, brojne zemlje, uključujući Azerbejdžan, Mađarsku, Rusiju, Uzbekistan i druge iskoristile su pandemiju COVID-19 kao izgovor za uvođenje novih zakona protiv širenja “lažnih vijesti”.

U većini slučajeva, piše Amnesty, vlasti su odlučile da odrede šta to predstavlja lažne vijesti ili dezinformacije. U Mađarskoj recimo, vlada premijera Viktora Orbana napravila je izmjene krivičnog zakona, uvodeći nove odredbe u kojim se novinarima prijeti kaznom zatvora do pet godina zbog “širenja lažnih informacija”.

Maja Dragojević Stojić, doktorica iz Prijedora na zapadu Bosne i Hercegovine, dobila je prekršajni nalog sa kaznom od 1.000 konvertibilnih maraka (500 eura) zbog kršenja Odluke Vlade Republike Srpske o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanredne situacije na teritoriji Republike Srpske.

Kazna je uslijedila nakon što je Stojić, kao članica Predsjedništva opozicione Srpske demokratske stranke, dala izjavu jednoj medijskoj kući u kojoj govori o problemima u zdravstvu u Republici Srpskoj, manjku respiratora, te o tome kako određene zdravstvene ustanove nemaju ni epidemiologa, ni infektologa.

“Usred globalne pandemije, vlasti bi trebale imati važnije prioritete od traženja postova koji im se ne sviđaju na Facebooku. Moraju osigurati da informacije o COVID-19 i mjerama koje se poduzimaju mogu slobodno da cirkulišu. Pojedinci imaju pravo na komentare, kritikovanje takvih mjera bez straha od napada”, rekao je Ashfaq Khalfan.

Iz Amnestija su također podsjetili da međunarodno pravo zabranjuje kriminalizaciju lažnog izražavanja, te da bi države umjesto toga trebale da pojačaju svoje napore kako bi osigurale širenje pouzdanih, dostupnih informacija utemeljenih na dokazima.

Svjetski dan slobode medija obilježava se 3. maja, a ovogodišnje obilježavanje dolazi u momentu kada se cijeli svijet suočava sa pandemijom COVID-19 zbog koje je više od 3.277.500 ljudi zaraženo, a preko 233 hiljade preminulo.

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.

(Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!

Karikatura nedelje
STUPS: Lovac
Pretraga arhive
Pretraga po datumu
Pretraga po kategorijama
Google Pretraga