Žrtve Šešelja iz BiH i Hrvatske: Naše djece nema a on i dalje širi laži

11 Apr 2018

A najgore od svega, naslijeđe Vojislava Šešelja i ljudi koji su njime bili inspirirani, a s njime i radili, pa i vode neke države u regiji, još uvijek su na sceni

Činjenica da je Vojislav Šešelj pred Rezidualnim mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Den Haagu proglašen ratnim zločincem i osuđen na 10 godina zatvora, koje je već odslužio, satisfakcija je žrtvama ratova za koje se vežu djela koja su mu stavljana na teret. No, uvijek ostaje ono ‘ali’ jer je mnogo toga ostalo izvan dosega prava i pravde, kažu Al Jazeerini sugovornici.

Šešelj je proglašen krivim za zločine protiv čovječnosti, konkretno progone Hrvata iz Vojvodine, ali ne i za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

„Vojislav Šešelj je ratni zločinac – tu sve počinje i završava. I to će ostati zabilježeno u historiji, jer je proglašen odgovornim i to ne kao pripadnik vojnih ili policijskih formacija, niti vladajuće politike u Srbiji, nego kao uticajan političar opozicije koji je imao značajnu ulogu u događajima ’90-ih“, smatra Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, sa sjedištem u Sarajevu.

Smatra i da je Rezidualni mehanizam „otvorio prostor i mogućnost za udruženi zločinački poduhvat u nekim novim presudama koje će uslijediti“. Smatra važnim i što se žalbeno vijeće pozvalo i na protjerivanje Hrvata iz Vojvodine, odnosno na selo Hrtkovci i time „dalo do znanja da protjerivanje iz područja koja nisu obuhvaćena ratnim zločinima treba biti tretirano kao ratni zločin“.

„To je jako važno za neke buduće generacije upravo zbog načina na koji je to on radio. To znači da će biti procesuirani i kažnjeni svi oni odgovorni za huškanje i protjerivanje, kao što je i Šešelj osuđen“, ukazuje Tahirović.

Srebreničke majke: Nema ni oprosta, ni pomirenja

No, među majkama žrtava srebreničkog genocida nema ni oprosta, niti pomirenja s presudom Šešelju. I oni smatraju kako jeste dobro da „stoji na papiru da je osuđen“, ali ukazuju da bi bilo „pravednije da ne živi na slobodi“.

Kada Hotić, kojoj su u srebreničkom genocidu ubijeni suprug, sin i dvojica braće, prije nekoliko dana imala je bliski susret sa Šešeljem u Beogradu. I tada je negirao genocid, sve njegove žrtve i poručio da „tu priču može zakačiti mačku o rep“.

„On će svoje notorne laži širiti i dalje, a naše djece nema. Srbija takve štiti, čak ih je i prigrlila i dala im mogućnost da normalne žive na slobodi. I ne samo to… Kad bi bilo pravde ni taj Šešelj, ni bilo koji kojem je presuđeno, ne bi mogao biti ni u vlasti, ni na bilo kakvoj funkciji, nego bi trebao biti ignorisan od svog naroda. A on će među njima i dalje biti heroj. Nažalost“, konstatira Hotić.

Odgovornom u svemu smatra i državu Srbiju, jer „ne želi staviti tačku na prošlost i priznati odgovornost, a one koji su krivi kazniti kako bi ostatak naroda mogao normalno živjeti i graditi život na istini“.

„Međutim, oni se guše u lažima, poništavanju i opovrgavanju istine, sami sebe guraju u provaliju, a tako se neće spasiti niti jedan narod. Nijemci su prihvatili odgovornost, nazvali su fašizam svojim imenom i osudili ga. I ja u Nijemcima mogu imati prijatelja, iako su mi ubili oca pred sam kraj rata. Odrasla sam kao siroče i u ovom ratu ostala bez najmilijih – muža, sina, braće, rodbine, nabrajala sam ih do 56 u široj familiji“, zaključuje Hotić.

U Hrvatskoj ogorčeni presudom

Slavonac Marijan Gubina proveo je kao desetogodišnjak punih 260 dana u logoru i najbolje zna na svom i primjeru svoje obitelji kakvu je kalvariju prošao istok Hrvatske u ljeto i jesen 1991. godine. Komentirajući presudu Šešelju, ne krije ogorčenost sudskim odlukama – ne samo presudu lideru srpskih radikala, nego i drugima u Haagu.

„Odavno imamo dojam da svi krvnici i sve institucije koje se bave pravnim pitanjima jednostavno čekaju da ta ‘ratna generacija’ izumre i da sve ode u zaborav. To je jedna kalvarija koju, kao žrtve, moramo proživjeti ponovno. Ne postoji to što mi koji smo preživjeli logore i rat ne možemo preživjeti, pa ćemo preživjeti i sve ovo, ali bilo nam korektno da nam kažu da se više ne bavimo tom temom, jer nikad nećete doživjeti pravdu. Zločinci će, na drugoj strani, umrijeti uživajući u onom što su oteli, pokrali i što su dobili kao plaćenici“, napominje Gubina.

U kasnu jesen 1991. godine i Vukovarac Bojan Glavašević izgubio je oca. Siniša Glavašević bio je ratni izvjestitelj Hrvatskog radija Vukovar. Po padu grada odveden je na Ovčaru i ubijen.

Činjenicu da je Šešelj, kojeg u vukovarskom kraju znaju po zapaljivim govorima uoči izbijanja rata i posjetima srpskim dobrovoljcima na vukovarskom bojištu, proglašen ratnim zločincem ocjenjuje „minimalnom zadovoljštinom“. No, nema tu pravde – dodaje.

„Šešelj je slobodan čovjek, a narugao se u lice svim žrtvama, pravnom sustavu i sustavu pravednosti. I tu nema lijeka, jer presuda nije donijela pravdu. A najgore od svega, naslijeđe Vojislava Šešelja i ljudi koji su njime bili inspirirani, a s njime i radili, pa i danas vode neke države u regiji, još uvijek su na sceni. I nama ništa nije olakšano presudom, nego nam je time sve još samo teže. Doslovno je ovo pro forme presuda, a sve u stilu ‘hajde da te više ne gledamo’. Bilo nam je teško i prije, a zbog svega ovoga nam neće biti lakše“, poručuje Glavašević.

Imao ‘pametnijeg posla’

Rezidualni mehanizam ocijenio je da su govori Vojislava Šešelja tokom ratova na području bivše Jugoslavije bili huškački, a za cilj su imali progon nesrpskog stanovništva. Između njegovoga govora kojim je pozvao na progon vojvođanskih Hrvata i samoga zločina u Hrtkovcima postoji jasna veza, zaključili su suci, prije nego što su Šešelja osudili na 10 godina zatvora.

Za govore koje je držao drugdje – u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i srbijanskom parlamentu – nisu uspjeli ocijeniti da su mogli utjecati na zločine.

Nije utvrđeno ni da je postojao udruženi zločinački pothvat, kao ni o namjeri Šešelja za sudjelovanjem u tom pothvatu. Šešelj je od puštanja na slobodu ignorirao žalbeni postupak poručujući da „ima pametnijeg posla“.

Zagreb: Preblaga kazna za Šešelja

Hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova pozdravilo je današnju presudu Žalbenog veća Mehanizma za medjunarodne krivične sudove u Hagu kojom je Vojislavu Šešelju preinačena prvostepena oslobadjajuća presuda, ali i ocenilo da je izrečena kazna “znatno preblaga u odnosu na počinjena dela i posledice do kojih su ona dovela”.

Ministarstvo “pozdravlja utvrdjivanje odgovornosti Vojislava Šešelja za zločine protiv čovečnosti zbog huškačkog govora u Hrtkovcima 6. maja 1992. koji je rezultirao deportacijom, progonom, prisilnim raseljavanjem i drugim nečovečnim postupanjem protiv vojvodjanskih Hrvata” kao i utvrdjivanje “postojanja sistemskog i raširenog napada na nesrpsko civilno stanovništvo u kojem je učestvovao i Vojislav Šešelj kao potvrdu planskog kriminalnog delovanja usmerenog na stvaranje ‘velike Srbije'”, navodi se u saopštenju.

U isto vreme, medjutim, Ministarstvo izražava “žaljenje zbog propusta Žalbenog veća da utvrdi odgovornost Vojislava Šešelja za počinjenje i uključenost u počinjenje najtežih zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina tokom agresije na Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu njegovim zločinačkim delovanjem na njihovom državnom području (posebno Vukovar)” kao i Šešeljevo učešće u “udruženom zločinačkom poduhvatu usmerenom na trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva, u prvom redu Hrvata i Bošnjaka, s područja koje je tadašnje srpsko političko i vojno vodjstvo smatralo srpskim”.

Kao jedan od glavnih zagovornika ideje o “velikoj Srbiji”, sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag, svojom huškačkom i varvarskom retorikom Vojislav Šešelj motivisao je i podsticao svoje dobrovoljce, ali i druge srbijanske jedinice, na progon i ubijanje Hrvata i Bošnjaka, navodi se u saopšenju.

Dodaje se da Vlada Hrvatske “saoseća sa svim žrtvama i porodicama žrtava zločina počinjenih za vreme i pod okriljem velikosrpske agresije, a koji nakon više od dve decenije čekanja danas nažalost nisu dočekali dugo očekivanu pravdu” kao i da će nastaviti da širi “istinu o Domovinskom ratu i ulozi svih koji su na bilo koji način učestvovali u počinjenju ratnih zločina prilikom agresije na Hrvatsku i ustrajati na njihovom kažnjavanju”.

(Beta)

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!