Žene u bh. politici: Same predlažu da ih bude manje

24 Feb 2016

Istraživanja govore da učešće žena u zakonodavnoj vlasti ne prelazi 20 posto

U?eš?e žena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u Bosni i Hercegovini je zanemarljivo, iako prema zvani?nim podacima 51 posto stanovništva ?ine upravo žene. Istraživanja govore da u?eš?e žena u zakonodavnoj vlasti ne prelazi 20 posto. Unutar politi?kih stranaka, broj žena je relativno visok i kre?e se od 33 posto naviše, uklju?uju?i i mjesta odlu?ivanja unutar stranaka.

Na strana?kim listama za bh. Parlament na Opštim izborima 2014. u?eš?e žena je variralo izme?u 40 posto i 43 posto, ali one se, uglavnom, nisu nalazile na prvom mjestu na listi.

Interresorna radna grupa za izmjenu Izbornog zakonodavstva nedavno je predložila izmjene za “rodnu kvotu”, koje su prema mišljenju nevladinih organizacija lošije od postoje?ih.

Dosadašnjim Izbornim zakonom BiH propisana je kvota od 40 posto manje zastupljenog pola. Stru?njaci tvrde da se i taj ?lan zakona poštovao isklju?ivo kada se to moralo uraditi, a to je pri ovjeravanju kandidatskih listi za izbore.

Prilikom imenovanja bilo u izvršnu vlast ili na pozicije predsjedavaju?ih komisija, me?unarodnih delegacija, za direktore agencija, uglavnom, po pravilu se biraju muškarci.

Na izmjenama Izbornog zakona BiH se uveliko radi. Jedan od prijedloga radne grupe je i da se ?lan o rodnoj kvoti mijenja u smislu da je mogu?e sa?initi kandidatsku listu od 20 osoba, od kojih ?e prvih dvanaest biti muškarci, a posljednjih osam žene.

U nevladinim organizacijama koje, tako?er, rade na procesu izmjena Izbornog zakona ovakav prijedlog smatraju nazadovanjem u odnosu na postoje?a zakonska riješenja.

Saša Gavri?, direktor Sarajevskog otvorenog centra, podsje?a da je dosadašnja odredba Izbornog zakona glasila da na listama mora biti minimalno 40 posto žena i muškaraca. Tako?er, jasno je bilo odre?eno na kojim ?e mjestima oni biti.

“Re?eno je da u prvih tri, prvih pet i prvih osam kandidata mora biti odre?en broj žena i muškaraca. Nije bilo dozvoljeno da od ukupnog zbira, ako je lista 20 ljudi, da možete staviti tih 40 posto, što je na izbornoj listi od 20 ljudi to je osam osoba, staviti na kraj liste tih osam podzastupljenih, što su u ve?ini slu?ajeva bile žene. ?etrdeset posto se moralo tako redati da je i u prva tri i u prvih pet i u prvih osam mjesta mora biti 40 posto, što i jeste suštinski imaju?i na umu da, naravno, kako ste niže na listi poredani, sve je manja šansa da ?ete biti izabrani, naro?ito ako govorimo o parlamentima na svim nivoima”, objašnjava Gavri?.

Žene se ni do sada, uglavnom, nisu nalazile na prvom mjestu izbornih listi. Ukupan dio nositeljica ovjerenih kandidatskih listi za, recimo, Zastupni?ki dom Parlamentarne skupštine BiH, na prošlim izborima iznosio je tek 10,57 posto.

?lanica Interresorne radne grupe, za izmjene Izbornog zakona i potpredsjednica HDZ-a BiH, Borjana Krišto, koja je i predložila ove izmjene, tvrdi da je rije? o boljem rješenju koje nikako ne?e uticati na ionako mali procenat žena u bh. politi?kom životu.

“Zna?i, ostaje 40 posto zastupljenosti žena, kakva je i bila po zakonu, s tim da nigdje u demokratskim zemljama, pa ni u našem okruženju, ne postoji lista prema kojoj se definira pozicija žene ili pozicija muškarca. Ja vam mogu re?i, osobno kao žena, nikada se nisam zalagala za kvotu. Ja bih htjela da žene budu zastupljene u zakonodavnoj i izvršnoj ili bilo kojim drugim pozicijama u javnom životu temeljem kriterija”, kaže Krišto.

Za prijedlog Borjane Krišto glasali su i ostali ?lanovi Interresorne radne grupe. Jedan od njih Lazar Prodanovi? kaže da misli da bi bilo pravi?nije da se poštovala zastupljenost u skladu sa ranijim rasporedom.

“Me?utim, ve?ina u Interresornoj radnoj grupi je odlu?ila da zastupljenost bude 40 posto u ukupnom broju. Želim napomenuti da jeste usvojen taj amandman, ali ?e kona?no glasanje biti na narednoj sjednici Interresorne radne grupe”, dodaje Prodanovi?.

Da je rije? o unaza?ivanji postoje?ih zakonskih rješenja prijedlozima Interresorne radne grupe i to na štetu žena, slaže se i Nada Golubovi? iz Udruženja “Žene Ženama” Banja Luka.

“Ukoliko žene stave sada na kraj liste, a muškarce naprijed, što im ovakav prijedlog daje mogu?nost, prakti?no ?emo sasvim izgubiti žene iz politike”, kaže ona.

U trenutnom sazivu Vije?a ministara Bosne i Hercegovine, imenovane su dvije žene, u Vladi Federacije BiH imenovane su ?etiri žene, dok su u Vladi Republike Srpske imenovane premijerka i tri ministrice.

U vladama kantonâ nijedna žena nije imenovana za premijerku kantonalne vlade, dok je zastupljenost ministrica u kantonalnim vladama iznosila 17,5 posto.

(Marija Arnautovi?, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!