Zatvorena vrata Haškog suda

21 Dec 2017

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju označio je, na posebnoj ceremoniji u nizozemskom parlamentu, kraj 2…

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju označio je, na posebnoj ceremoniji u nizozemskom parlamentu, kraj 24-godišnjeg rada, javljaju agencije.

Ceremonija zatvaranja Haškog suda održana je 10 dana prije njegovog formalnog prestanka postojanja.

Svečanost je počela minutom šutnje za sve žrtve stradale u sukobima na prostoru bivše Jugoslavije, a prisutnima se u pozdravnom govoru obratio predsjednik Suda, Carmel Agius.

“Osnivanje Suda je primjer da odlučna akcija međunarodne zajednice postaje iskra iz koje se rađa pokret za promjenu. Bio je to izraz zajedničke riješenosti da se borimo protiv nekažnjivosti. Stvoreni smo kao privremeni ad hoc sud s nadležnošću za samo najodgovornije za počinjenje jezivih zločina u bivšoj Jugoslaviji i mandatom da donese pravdu, mir i sigurnost samo jednoj regiji u svijetu. Iako je naša svrha u početku bila ograničena, ostvarenja prošle 24 godine pokazuju nešto drugo – univerzalnost. S nezavidnim šansama i usprskos očekivanjima, Sud je prerastao u tijelo koje je formuliralo univerzalne standarde, uobličilo i usavršavalo najbolju praksu i pokazalo da nekažnjenost može biti pobijeđena”, rekao je Agius.

Po njegovim riječima, Haški sud je postao nadahnuće širom svijeta, jer je prerastao u “očekivanje da ratni zločinci mogu, moraju i bit će privedeni pravdi”.

“Odgovaranje za zvjerske zločine se iskristaliziralo kao univerzalna vrijednost koja će i dalje definirati oblik borbe za pravdu u budućnosti”, poručio je Agius.

Događaju su, pored ostalih, prisustvovali i nizozemski kralj Willem-Alexander, povjerenik za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn, te glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres.

Svečanosti su prisustvovali i brojni dužnosnici iz bivših jugoslavenskih republika, čiji su državljani tokom protekle 24 godine procesuirani pred tim sudom, predstavnici sudova, međunarodnih i regionalnih organizacija, bivši suci i tužitelji, kao i članovi udruga žrtava ratova u bivšoj Jugoslaviji.

Riješenost u kažnjavanju najgorih zločina

Prema Guterresovim riječima, osnivanje Haškog suda bilo je od povijesne važnosti, pokazavši “novu riješenost međunarodne zajednice da oni koji su odgovorni za počinjenje najtežih međunarodnih kaznenih djela trebaju biti privedeni licu pravde”.

“Sud je zasjedao više od 10.000 dana, čuo svjedočenja gotovo 5.000 svjedoka, a 90 osoba osuđeno je zločine koje su počinili, uključujući genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti”, rekao je Guterres.

Osim toga, dodao je, Sud je dao glas žrtvama, među kojima žene i djevojke koje su dobile priliku da na Sudu ispričaju šta im se dogodilo.

“To je samo po sebi pridonijelo procesu zarastanja rana. Živjeti kroz takve strahote stvarno traži nevjerojatnu snagu. Divim se svima koji su došli svjedočiti kako bi se ostvarila pravda. Upravo kroz žrtve ovaj međunarodni sud ostavlja jednu vrlo važnu stvar u svoje naslijeđe, a to su arhivi koji dokumentiraju sve što se dogodilo u Sarajevu, Srebrenici, Vukovaru, Suvoj Reci… Ti arhivi i ti dokumenti osigurat će da nitko neće moći prekrajati prošlost, a da će se glas žrtava i njihova jeka čuti još desetljećima”, rekao je Guterres.

Po njegovom mišljenju, genocid u Srebrenici će i dalje progoniti kolektivnu svijest međunarodne zajednice.

“Cijela međunarodna zajednica, uključujući UN, morali su priznati svoj dio odgovornosti za taj masakar. Sada, sve zajednice u bivšoj Jugoslaviji moraju nastaviti graditi svoju budućnost na naslijeđu koje im ostavlja ovaj sud. Svi moraju prihvatiti neporecive istine. To je od suštinskog značaja za izgradnju nove i bolje budućnosti”, rekao je Guterres.

Haški sud je od osnivanja podignuo optužnice protiv 161 osobe. Među onima protiv kojih je podignuo optužnice nalaze se šefovi država, predsjednici vlada, načelnici glavnih stožera, ministri unutarnjih poslova i mnogi drugi politički, vojni i policijski čelnici visokog i srednjeg ranga na raznim stranama u jugoslavenskim sukobima.

Brammertzove kritike

Glavni tužitelj Haškog suda Serge Brammertz istaknuo je da se, usprkos pozitivnim rezultatima Haškog suda, trebaju uputiti i neke kritike.

“Neki predmeti su trajali predugo, a neki u kojima su optuženi bili na istaknutim položajima imali su neočekivane ishode. Moramo se pitati jesmo li uvijek i u dovoljnoj mjeri usredsređivali na pogođene zajednice kojima se služimo. Međutim, i dalje stoji činjenica da je Međunarodni sud u Haagu postigao mnogo u protekle 24 godine”, rekao je Brammerz.

Istakao je i da se širom regije “mnogi zločinci smatraju herojima dok se žrtve zanemaruju, a pomirenje je često nadvladano nacionalističkom retorikom”.

“Premda se Sud zatvara, njegov rad se mora nastaviti. To je važna perspektiva iz koje možemo razmišljati u budućnosti. Mnoge žrtve i dalje čekaju na pravdu, a brojne obitelji ne znaju kakva je sudbina pogodila njihove najbliže”, rekao je Brammerz.

Ponovio je da je Međunarodni sud presuđivao krivici pojedinaca, a ne naroda.

“Naše presude mogu ukloniti teret kolektivne krivnje, pomognu zajednicama prihvatiti da se u prošlosti počinjena ogromna zlodjela i da promoviraju pomirenje”, zaključio je Brammertz.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovalo je 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a radi gonjenja počinilaca ratnih zločina na teritoriji bivše Jugoslavije.

Prestao je s radom 30. studenog, okončavši sve prvostepene postupke, a njegov rad nastavlja Mehanizam za međunarodne kaznene sudove, koji će okončati sve preostale žalbene postupke.

Žalbe preuzima Rezidualni mehanizam

Posljednji postupak pred Sudom bilo je izricanje pravomoćne presude šestorici vojnih i civilnih čelnika samoproglašene Herceg-Bosne.

Objavljivanje te odluke ostat će zapamćeno po samoubojstvu Slobodana Praljka koji je, kad je čuo da mu je potvrđena kazna od 20 godina zatvora za zločine nad Bošnjacima, ispio otrov u sudnici.

Žalbene postupke u predmetima protiv bivših čelnika Republike Srpske Radovana Karadžića i Ratka Mladića, osuđenih za genocid u Bosni i Hercegovini, te protiv vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja oslobođenog odgovornosti za zločine u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata, završit će Mehanizam za međunarodne kaznene sudove.

Pred Mehanizmom će se održati i ponovljeno suđenje čelnicima srbijanske Službe državne sigurnosti Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, optuženima za zločine u Hrvatskoj i BiH.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!