ŽARKO PUHOVSKI: Kolinda je Vučić, a Karamarko – Nikolić

16 Jan 2015

"Pokazalo se je da je Hrvatska gotovo točno napola podijeljena"

Pobjeda Kolinde Grabar Kitarovi? je politi?ko-psihologijski veoma važna, ali je u realnosti ograni?ena u zna?enju, jer je izborena s malom razlikom, a sama predsjedni?ka funkcija ne nosi sa sobom realnu mo?. Pokazalo se je da je Hrvatska gotovo to?no napola podijeljena, a to se zasigurno ne?e promijeniti ni do parlamentarnih izbora koji dolaze ove godine. Ova je pobjeda dobar znak za HDZ, ali i znak da još uvijek nemaju dovoljnu podršku za pobjedu na narednim izborima. Za sada su izgubili podršku manjina zbog ponašanja spram ?irilice u Vukovaru i ostali bez samostalnih stranaka centra – s kojima bi eventualno mogli koalirati, ocenjuje za Danas Žarko Puhovski, profesor politi?ke filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Da li je njena pobeda uzrokovana nezadovoljstvom gra?ana zbog rada vlade koju prati predznak socijaldemokratska, kao što se naj?eš?e može ?uti od tuma?a izbornih rezultata?

– Uzrok je u tomu što je sadašnji predsjednik pristao na organizacijsko i simboli?ko vezivanje uz SDP i omraženu (a nesposobnu) vladu, a kampanju je vodio kao „predsjednik svih“. S druge strane HDZ se je pokazao bolje organiziranim. Josipovi? je izgubio „svoje“ bira?e (gotovo 300.000 u odnosu na 2010), a HDZ je svoje mobilizirao. Kona?no, HDZ je imao dvije kampanje – službenu, koja je krizu u?inila svojim predmetom, i neslužbenu, koja se bavila „?iš?enjem Jugoslavena iz Hrvatske“ (kada je ve? ostalo tako malo Srpkinja i Srba).

Postoji li paralela u okolnostima koje su obeležile izborni rezultat u Srbiji kada je DS Boris Tadi?a izgubila? U Srbiji su tada kao glavni „krivci“ za pobedu nacionalisti?ko-desni?arskog kandidata ozna?eni takozvani beli listi?i.

– I ovdje je nevaže?ih listi?a bilo više nego ikada, dvostruko više od razlike kojom je izvojevana pobjeda. No, za razliku od Srbije to nisu bili samo prosvjedovni iskazi lijevo liberalnih nezadovoljnika me?u inteligencijom, nego i ostaci „alternativnoga pokreta“ zvanoga „Živi zid“, koji okuplja uglavnom marginalizirane mlade ljude i nastoji sabotirati brojne deložacije dužnika.

Da li je, u tom smislu, Kolinda Grabar Kitarovi? isto što i Tomislav Nikoli? u Srbiji? Odnosno, da li se u aktuelnom trenutku može povu?i znak jednakosti izme?u HDZ i SNS, kada je re? o politi?koj orijentaciji i na?inu vo?enja politike?

– Ne, Kolinda Grabar Kitarovi? je ulju?eno lice HDZ-a; prije bi odgovarala onome što Vu?i? nastoji posti?i „rade?i na sebi“. Karamarko bi, ako uop?e, odgovarao Nikoli?u kao simbol stare tvrdo?e stranke. HDZ ima „sre?u“ što nije na vlasti, pa je zapravo nejasno kakvu bi politiku vodio, ali svjetonazorski paralela je mogu?a, s time da HDZ jasnije, dapa?e: paranoi?no, insistira na prokazivanju „starih, udbaško-komunisti?kih struktura“. Uz to, u Hrvatskoj nema stranke sli?ne socijalistima u Srbiji, pa je HDZ više-manje sam na desnici.

Kakva je razlika izme?u srpske i hrvatske desnice, s jedne strane, i desni?arskih partija u EU?

– Hrvatska je desnica još uvijek bliža onoj u Srbiji no radikalnim desni?arima u EU, ponajprije stoga što joj imigracija još nije postala nosivom temom. Za razliku od zapadnoevropskih desni?ara, lokalni su pokreti jasnije vezani uz Drugi svjetski rat. Vezuje ih me?usobno antisemitizam, antiliberalizam i antiintelektualizam, kao povijesni revizionizam, no klju?ni je problem suvremene evropske desnice strukturne naravi; kao radikalni nacionalisti svi su me?usobno nužno u sukobu, a interesi ih povezuju…

Ima li u Hrvatskoj desnice poput one srpske – oli?ene u Šešelju, DSS, Dverima…?

– Hrvatski radikalni desni?ari i dalje su zabravljeni u nastojanje da poprave slike blagopo?ivaju?e NDH, i zaborave njezine zlo?ine i poraz, te u permanentno insistiranje na neprolaznom zna?enju „povijesne pobjede nad Srbijom“. Srpska desnica živi u iskustvu nedavnoga poraza i nijekanja recentnih zlo?ina. U Hrvatskoj se toliki ?ude zbog toga što pozdrav „Za dom spremni“ još uvijek „neke sablažnjava“, jer odbijaju pojmiti koliki je trag ostavio ustaški kolja?ki režim. U Srbiji pak smatraju da „u Hrvatskoj pretjeruju sa Šešeljem“, jer ne vide da se to zbivalo u vrijeme obljetnice zbivanja Vukovaru, kada se odista klalo na veliko, pa se sve doživljava doista kao deža vu.

SDP bez ideologije

Kakva je razlika izme?u izme?u hrvatske i srpske levice, imaju li one predznak nacionalisti?ke u nekom smislu, jedne strane, i u kakvom odnosu stoje naspram levice u EU?

– U užem smislu rije?i, hrvatska ljevica i ne postoji, osim nešto kvaziintelektualnih šminkera, predsjednik SDP, primjerice, sebe opisuje kao „liberala i kalvinista“. Mislim da SDP nije nacionalisti?ki nastrojen, a bojim se da nisu nikako nastrojeni. Koliko znam, ni u Srbiji nije puno bolje.

(Snežana ?ongradin, Danas)

Podelite ovu stranicu!