Zakonom konačno olakšan povratak

13 May 2014

Povratnici u RS zadržavaju prava stečena u FBiH, što će pospješiti opstanak u mjestima gdje su prije rata bili većina

Stupanje na snagu Zakona o pravima povratnika u prijeratno mjesto prebivališta u entitetu Republika Srpska i Br?ko Distriktu, kojim se umnogome olakšava život i omogu?uje povratak u svoje domove onima koji to žele, pozdravili su i predstavnici lokalnih vlasti, ali i udruga koju štite i prava povratnika.

Zakonom se ure?uju uvjeti, na?in i postupak za ostvarivanje i korištenje prava ste?enih na osnovu federalnih zakona i drugih propisa povratnika u RS i Br?ko Distrikt s podru?ja socijalne i zaštite obitelji s djecom, branila?ko-invalidske i zdravstvene zaštite te prava s podru?ja poreza na dohodak.

Izražavaju?i žaljenje što je „zakon, možda, stigao kasno“, na?elnik op?ine Srebrenica ?amil Durakovi? smatra kako, ipak, „ne?e biti kasno ako se radi o ne?emu što može promijeniti kurs budu?nosti, odnosno kurs budu?eg povratka, koji još uvijek nije završen“.

„Postoji dosta potencijalnih povratnika koji imaju želju i volju za povratak, ali to nisu mogli u?initi zbog neure?enosti sistema, zbog ?injenice da funkcioniše po dvostrukim aršinima, pa ljudi nemaju osnovne životne uslove da bi mogli ovdje da žive. Zato mislim da je ovo historijski korak za povratnike koji ?e dati efikasan rezultat u budu?nosti“, dodaje Durakovi?.

I Federacija prepoznala problem

I sâm je svjedok procesa povratka – kroz dužnosti u lokalnim vlastima, ali i kao gra?anin koji se sa svojom obitelji vratio u Srebrenicu, pa podsje?a kako su „povratnici morali ubijediti i Federaciju BiH, podjednako kao i RS, da kona?no prepoznaju problem“.

„Morali smo dokazivati i pokazivati i Federaciji, kao entitetu i dijelu BiH iz kog su se ljudi trebali vra?ati u drugi entitet, koji je, nažalost, ekskluzivni entitet jednog naroda u samom svom nazivu. A dalje da ne pri?am, morali smo pokazati kako je ovdje život težak i zašto treba mijenjati neke stvari“, ukazuje Durakovi?.

Prema njegovom mišljenu, zakon kojim se reguliraju prava po osnovu zdravstvene, socijalne, bora?ke i drugih oblika zaštite i samim povratnicima govori kako više ne postoje razlozi koji ih spre?avaju da se vrate u svoja prijeratna prebivališta.

„Oni koji žele da se vrate ne?e mo?i više govoriti kako se ne mogu vratiti, jer ?e izgubiti odre?ena prava, jer više ne postoji dilema da svaki povratnik koji se vrati u RS ne?e ostvarivati svoja ve? ste?ena prava u Federaciji. Sad ništa ne?e spre?avati ostvarivanje njihovih prava i to je jedna velika stepenica naprijed. Sve je to trebalo napraviti prije 19 godina, jer je to jedan od temelja koji je trebao biti odmah ugra?en, još u fazi ranog povratka. Da je tako bilo, vjerovatno bismo sada imali uspješniji povratak“, konstatira Durakovi?.

Koalicija Prvi mart – zadovoljna

I Emir Suljagi?, predsjednik Koalicije ‘Prvi mart’, pozdravlja stupanje na snagu zakona.

Upravo koalicija kojom predsjedava, a koja okuplja organizacije civilnog društva, udruženja žrtava, udruženja boraca, organizacije povratnika, izbjeglih i raseljenih, asocijacije i pokrete koji djeluju na utvr?ivanju istine i borbi protiv genocida, brine i o zaštiti ljudskih i svih drugih prava povratnika.

Smatra kako su zakonom „kona?no premoštene mnoge prepreke na koje su do sad nailazili povratnici, a koji su se dobrovoljno vratili i prijavili prebivalište u mjesto u kojem su živjeli do 30. travnja 1991. godine. Procjenjuje da je takvih osoba izme?u 20 i 30 tisu?a.

„Oni su duži vremenski period zadržavali li?ne karte u op?ini u kojoj su bili raseljeni u Federaciji BiH, a kako bi mogli ostvariti ste?evine, poput penzija, zdravstvene zaštite i sli?no. Sada zadržavaju korištenje ste?enih prava i ostvaruju prava u skladu s donesenim zakonom, a ukoliko su prije njegovog stupanja na snagu imali boravište, odnosno prebivalište u FBiH“, pojašnjava Suljagi?.

Gra?ani koji su ostvarili ili ?e ostvariti pravo na povratak iz Federacije BiH u RS i Br?ko Distrikt imaju obavezu prijaviti prebivalište u mjestu povratka, bez ograni?enja u pogledu datuma prijave prebivališta u mjestu prijeratnog prebivališta.

Nakon toga zadržavaju korištenje ste?enih prava što ?e, kako su najavljivali predlagatelji zakona, „pridonijeti o?uvanju dostojanstva žrtava, pospješiti opstanak bošnja?ke i hrvatske zajednice na prostorima entiteta RS, a posebno u mjestima gdje su prije rata bili ve?insko stanovništvo“.

(Mladen Obrenovi?/Snježana Muli?-Softi?, Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!