Zagrebački sud poništio presudu Alojziju Stepincu

22 Jul 2016

Nadbiskup je nakon Drugog svjetskog rata osuđen, između ostalog, za saradnju s okupatorom i pomaganje ustaškom režimu

Zagreba?ki Županijski sud poništio je u cjelosti presudu nadbiskupu Alojziju Stepincu, kojega su komunisti?ke vlasti 1946. godine osudile na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak politi?kih i gra?anskih prava.

Odluku izvanraspravnog vije?a obrazložio je sudac Ivan Turudi?, zaklju?ivši da Stepinac nije imao pošteno su?enje.

“Presuda je poništena jer grubo krši sadašnja i tadašnja temeljna na?ela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog dijela ?ovje?anstva. Me?u ostalim, presuda krši na?elo prava na pošteno su?enje, žalbu i obrazloženu sudsku odluku, kao i na?ela zabrane prisilnog rada, vladavine prava i pravne države”, rekao je Turudi?.

“Presuda nije obrazložena niti u odluci o krivnji, niti u odluci o kazni. Samo su ponovljeni i onako op?eniti navodi optužnice… Cilj je bila osveta kardinalu Stepincu, te moralna diskvalifikacija njega i Katoli?ke crkve”, dodao je.

Reviziju presude zatražio je nadbiskupov ne?ak Boris Stepinac.

Stepinca je u rujnu 1946. godine tadašnje Javno tužilaštvo Narodne Republike Hrvatske, temeljem tadašnjeg Zakona o kaznenim djelima protiv naroda i države, optužilo da je sura?ivao s talijanskim i njema?kim okupatorom te ustaškim režimom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, za nasilno katoli?enje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata.

Presudu je 11. listopada 1946. godine donio Vrhovni sud, koji ga je proglasio krivim po svim to?kama optužnice.

Sabor osudio su?enje

Po?etkom 1992. godine Sabor Republike Hrvatske donio je “Deklaraciju o osudi politi?kog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu”, u kojoj piše da je na montiranom politi?kom sudskom procesu nevino osu?en “stoga što je odbio, po nalogu komunisti?kih vlastodržaca, provesti crkveni raskol i odvojiti Katoli?ku crkvu Hrvata od Rima i Vatikana, s dalekosežnim ciljem uništenja Katoli?ke crkve kao vjekovnog ?uvara i zaštitnika o?uvanja identiteta i slobode hrvatskog naroda”.

“Osu?en je stoga što je djelovao protiv nasilja i zlo?ina komunisti?ke vlasti, isto kao što je djelovao u vihoru i okrutnostima Drugoga svjetskog rata, u zaštitu progonjenih, neovisno o njihovom narodnosnom podrijetlu, ili vjerskom svjetonazoru. Iako hrvatski narod i Katoli?ka crkva nikada nisu priznali osudu nadbiskupu Stepincu, hrvatski Sabor, kao najviše predstavni?ko tijelo Hrvatske, izricanjem jasnog stava prema nepravednoj osudi kardinala Stepinca ispravlja jednu povijesnu nepravdu i uvredu hrvatskom narodu.

Osudom montiranog procesa i osude nadbiskupu Stepincu, hrvatski Sabor istodobno osu?uje politi?ke procese brojnim nevino osu?enim sve?enicima, redovnicima i vjernicima osu?uju?i na taj na?in i protunarodni komunisti?ki režim”, piše u deklaraciji.

Revizija postupka provodi se temeljem odredbe Zakona o kaznenom postupku iz 2009. godine, koji propisuje da osobe koje su sudovi bivše Jugoslavije osudili za vrijeme komunisti?ke vladavine za politi?ka, politi?ki motivirana kaznena djela ili druga kaznena djela ako je do osu?uju?e odluke došlo zlouporabom politi?ke mo?i mogu revizijom zatražiti poništenje osu?uju?e odluke ili njoj drugoga odgovaraju?ega pravnog akta.

Razli?iti stavovi Srbije i Hrvatske

Revizija treba sadržavati osobne osu?enikove podatke, podatke o presudi koja se pobija, podatke o ?injenicama i dokazima na kojima se temelji, obrazloženje i potpis podnositelja te, ako je podnositelj nasljednik, dokaz da je osu?enik umro i da je on njegov zakonski nasljednik.

Ako utvrdi da je revizija osnovana vije?e, po slovu zakona, presudu može poništiti u cijelosti ili djelomice, a protiv odluke vije?a Županijskog suda podnositelj revizije i državni odvjetnik mogu se žaliti Vrhovnom sudu.

Stepin?eva uloga u Drugom svjetskom ratu predmet je spora Hrvatske i Srbije.

Srpska strana smatra da je Stepinac bio odan ustaškom režimu Ante Paveli?a, a navode i kako je pod znakom pitanja njegova uloga i odgovornost za život mnogih Srba, Židova i Roma u Drugom svjetskom ratu, koju bi, prema njihovom stavu, trebala ispitati mješovito povjerenstvo Srpske pravoslavne i Katoli?ke crkve, uz posredovanje Vatikana.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!