Zagrebački sud poništio presudu Alojziju Stepincu

22 Jul 2016

Nadbiskup je nakon Drugog svjetskog rata osuđen, između ostalog, za saradnju s okupatorom i pomaganje ustaškom režimu

Zagrebački Županijski sud poništio je u cjelosti presudu nadbiskupu Alojziju Stepincu, kojega su komunističke vlasti 1946. godine osudile na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava.

Odluku izvanraspravnog vijeća obrazložio je sudac Ivan Turudić, zaključivši da Stepinac nije imao pošteno suđenje.

“Presuda je poništena jer grubo krši sadašnja i tadašnja temeljna načela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva. Među ostalim, presuda krši načelo prava na pošteno suđenje, žalbu i obrazloženu sudsku odluku, kao i načela zabrane prisilnog rada, vladavine prava i pravne države”, rekao je Turudić.

“Presuda nije obrazložena niti u odluci o krivnji, niti u odluci o kazni. Samo su ponovljeni i onako općeniti navodi optužnice… Cilj je bila osveta kardinalu Stepincu, te moralna diskvalifikacija njega i Katoličke crkve”, dodao je.

Reviziju presude zatražio je nadbiskupov nećak Boris Stepinac.

Stepinca je u rujnu 1946. godine tadašnje Javno tužilaštvo Narodne Republike Hrvatske, temeljem tadašnjeg Zakona o kaznenim djelima protiv naroda i države, optužilo da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata.

Presudu je 11. listopada 1946. godine donio Vrhovni sud, koji ga je proglasio krivim po svim točkama optužnice.

Sabor osudio suđenje

Početkom 1992. godine Sabor Republike Hrvatske donio je “Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu”, u kojoj piše da je na montiranom političkom sudskom procesu nevino osuđen “stoga što je odbio, po nalogu komunističkih vlastodržaca, provesti crkveni raskol i odvojiti Katoličku crkvu Hrvata od Rima i Vatikana, s dalekosežnim ciljem uništenja Katoličke crkve kao vjekovnog čuvara i zaštitnika očuvanja identiteta i slobode hrvatskog naroda”.

“Osuđen je stoga što je djelovao protiv nasilja i zločina komunističke vlasti, isto kao što je djelovao u vihoru i okrutnostima Drugoga svjetskog rata, u zaštitu progonjenih, neovisno o njihovom narodnosnom podrijetlu, ili vjerskom svjetonazoru. Iako hrvatski narod i Katolička crkva nikada nisu priznali osudu nadbiskupu Stepincu, hrvatski Sabor, kao najviše predstavničko tijelo Hrvatske, izricanjem jasnog stava prema nepravednoj osudi kardinala Stepinca ispravlja jednu povijesnu nepravdu i uvredu hrvatskom narodu.

Osudom montiranog procesa i osude nadbiskupu Stepincu, hrvatski Sabor istodobno osuđuje političke procese brojnim nevino osuđenim svećenicima, redovnicima i vjernicima osuđujući na taj način i protunarodni komunistički režim”, piše u deklaraciji.

Revizija postupka provodi se temeljem odredbe Zakona o kaznenom postupku iz 2009. godine, koji propisuje da osobe koje su sudovi bivše Jugoslavije osudili za vrijeme komunističke vladavine za politička, politički motivirana kaznena djela ili druga kaznena djela ako je do osuđujuće odluke došlo zlouporabom političke moći mogu revizijom zatražiti poništenje osuđujuće odluke ili njoj drugoga odgovarajućega pravnog akta.

Različiti stavovi Srbije i Hrvatske

Revizija treba sadržavati osobne osuđenikove podatke, podatke o presudi koja se pobija, podatke o činjenicama i dokazima na kojima se temelji, obrazloženje i potpis podnositelja te, ako je podnositelj nasljednik, dokaz da je osuđenik umro i da je on njegov zakonski nasljednik.

Ako utvrdi da je revizija osnovana vijeće, po slovu zakona, presudu može poništiti u cijelosti ili djelomice, a protiv odluke vijeća Županijskog suda podnositelj revizije i državni odvjetnik mogu se žaliti Vrhovnom sudu.

Stepinčeva uloga u Drugom svjetskom ratu predmet je spora Hrvatske i Srbije.

Srpska strana smatra da je Stepinac bio odan ustaškom režimu Ante Pavelića, a navode i kako je pod znakom pitanja njegova uloga i odgovornost za život mnogih Srba, Židova i Roma u Drugom svjetskom ratu, koju bi, prema njihovom stavu, trebala ispitati mješovito povjerenstvo Srpske pravoslavne i Katoličke crkve, uz posredovanje Vatikana.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!