Zadatak REKOM-a je da prostore mržnje pretvori u prostore ljubavi.

04 Dec 2010

Cilj REKOM-a nije da potisne suđenja koja se vode pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i pred nacionalnim sudovima, niti da potisne naučno istorijska istraživanja, već da bude od pomoći istoriji.

„Inicijativa za REKOM je odgovor na sve nedostatke u procesuiranju optuženih za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, jer suđenja i krivični postupci dugo traju, a pravda je selektivna“, rekao je tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Ibro Bulić otvarajući regionalne konsultacije sa pravničkom zajednicom  Koalicije za REKOM.

On je istakao da cilj REKOM-a nije da potisne suđenja koja se vode pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i pred nacionalnim sudovima, niti da potisne naučno istorijska istraživanja, već da bude od pomoći istoriji. „Tokom krivičnog gonjenja počinilaca postupci se odvijaju po strogim pravilima, tako da optuženi ćute, žrtve svedoče iza paravana, nedostaje suočavanje počinitelja i žrtve, kao i izručenje optuženika, državljanina druge države“, rekao je Bulić.

Teki Bokshi , član radne grupe za izradu statuta istakao je da je ovo prvi primer komisije koju osniva više država  i više pravnih subjekata, kao i da ne postoje primeri na koje se može ugledati.

„Mandat REKOM-a u trajanju od tri godine nije dovoljan zbog velikog obima posla i pravno administrativne procedrure a sve to dodatno može usporiti rad komisije. Neophodno je da kada govorimo „gornjoj“ granici vremenskog mandata ( 31. decembar 2001.) REKOM-a iz pozicije Makedonije istaknem kako je i nakon tog razdoblja bilo slučajeva ozbiljnog kršenja ljudskih prava koje bi trebalo obuhvatiti “, istakla je Margarita Caca Nikolovska, bivši sudija pri Evropskom sudu za ljudska prava. Ona je naglasila da je potrebno i rad same Komisije zbog obimnog posla i niza pravno  administrativnih procedura produžiti nakon predviđenog perioda od tri godine.

Kada govorimo o ratnim zločinima i teškim kršenjima ljudskih prava (nadležnosti komisije) kao dela koja Komisija ne bi trebala ispustiti iz svoje nadležnosti svakako su ona koja se odnose na etničko čišćenje i deportacije stanovništva, istakli su učesnici skupa sa Kosova.

„Ovlašćenja komisije u dijelu uzimanja izjava o ratnim zločinima i teškim kršenjima ljudskih prava  od  žrtva, svedoka i počinitelja trebalo bi regulirati na vrlo precizan način vodeći računa da dobrovoljnost bude osnovni princip, rekao je Xhevdet Elshani, sudija Okružnog suda u Prizrenu a na šta su upozorili i ostali učesnici kojih je bilo više od 50 iz celog regiona. 

Regionalna inicijativa civilnog društva REKOM nastala je u državama naslednicama republika bivše Jugoslavije sa ciljem osnivanja međudržavne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama i teškim kršenjima ljudskih prava u ratovima na teritoriji Jugoslavije od 1991. do 2001. godine.

(Koalicija za REKOM)

Podelite ovu stranicu!