Vukovar: Žrtve u sjeni politikanstva

19 Nov 2014

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara ni ove godine nije prošao bez političkih podjela. Zbog početnog natezanja oko broja kolona, u drugi plan su pale žrtve zločina koji su nakon 23 godine tek djelomično istraženi i procesuirani

Dan sje?anja, koji se obilježava pod geslom ‘Vukovar – mjesto posebnog pijeteta’, ni ove godine nije prošao bez podjela. Iako se i ranije moglo naslutiti da pripadnici Stožera za obranu hrvatskog Vukovara ne?e sudjelovati u službenoj koloni, sve do po?etka komemorativnog skupa, koji je održan u dvorištu vukovarske Op?e bolnice, nije se znao rasplet situacije.

To?no u deset sati ispred bolnice je zapo?eo službeni program obilježavanja Dana sje?anja na žrtvu Vukovara kojem je prisustvovalo desetak tisu?a ljudi, me?u kojima i najviši državni dužnosnici, predsjednik Ivo Josipovi? i premijer Zoran Milanovi?, zajedno sa ?lanovima Vlade RH. Tokom službenog programa, formirala se kolona, predvo?ena braniteljem Petrom Janji?em Trombom i pripadnicima Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, koja se ranije uputila prema Memorijalnom groblju. S njima je bio i vrh HDZ-a, Tomislav Karamarko i Kolinda Grabar Kitarovi?.

Za to vrijeme specijalci Josipa Klemma, predvo?eni Klemmom i Mladenom Marka?em, ?ekali su formiranje službene kolone, na ?ije ?elo su se naknadno ubacili te u drugi plan potisnuli Josipovi?a i Milanovi?a. Kako javlja Tportal, na samom izlazu iz Vukovara državni vrh do?ekala su dva ogromna transparenta: ‘Branitelji su život za Vukovar dali, a politi?ari ih izdali i BYKOBAP prodali!’ te ‘Milanovi?u, jesu li i ovdje bili ubijeni hrvatski šovinisti?’.

Podijeljene kolone u jednom trenutku su se, na inicijativu vukovarskog gradona?elnika Ivana Penave, spojile u jednu. Podsjetimo, Penava je dan ranije izjavio:
– Ja sam službeno u programu, ja sam doma?in toga doga?aja, sudjelovao sam u kreiranju toga programa, dužan sam kao doma?in biti za cijelo vrijeme trajanja programa u bolnici, ponašati se sukladno protokolu koji je dogovoren i to ?e tako biti. Neovisno o tome tko ?e što re?i, poštuju?i pravo svakoga da iskaže svoju volju što ?e raditi na taj dan, moj program se jako dobro zna za taj dan i to ve? danima. Pokušaje politiziranja može svatko koristiti jer smo u demokratskom društvu, ali oni ne donose ništa dobro Vukovaru.

Ivo Josipovi? izjavio je nakon polaganja vijenaca na Memorijalnom groblju kako je danas pobijedila Hrvatska koja cijeni i poštuje Vukovar.
– Ponosan sam jer je hrvatska ljubav, hrvatska su?ut i Hrvatska koja poštuje Vukovar dostojanstveno odala po?ast Vukovaru i svim poginulima. Ovaj dan sje?anja je nešto što ?emo pamtiti – rekao je Josipovi? novinarima odgovaraju?i na pitanje kako gleda na današnju Kolonu sje?anja. Na pitanje kako gleda na to što je dio ljudi pokušao napraviti još jednu, drugu kolonu, odgovorio je kako je to na savjest onima koji su to htjeli napraviti.
– Ali, vidite nisu uspjeli. Ova Hrvatska koja cijeni i poštuje Vukovar je pobijedila – dodao je Josipovi?, javlja Index.hr.

Službenom obilježavanju Dana sje?anja drugu godinu za redom prisustvovalo je izaslanstvo Srpskoga narodnog vije?a, SDSS-a i Udruženja porodica Protiv zaborava. Izaslanstvo je predvodio predsjednik SNV-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac.
– Ovo je bila Kolona sje?anja, bili smo razli?iti u toj koloni, s razli?itim osnovama, ali smo išli u istom pravcu i s istim ciljem – da se poklonimo ljudima ?iju žrtvu trebamo poštovati, da se sje?amo stradanja ovoga grada i da sve drugo ostavimo po strani – rekao je Pupovac. Kako je istaknuo, danas, a nada se i u svakoj budu?oj mogu?oj situaciji, ‘stvorili smo pretpostavke da komemoriramo zajedno, bez obzira na politi?ke i etni?ke razloge’.

Podsjetimo, 18. studenoga 1991. padom potpuno uništenog Vukovara okon?ana je tromjese?na opsada i granatiranje grada od strane Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih snaga, tokom koje je na Vukovar palo više od 6,5 milijuna granata. Tokom ta tri mjeseca usmr?eno je više od tri tisu?e civila i branitelja, me?u kojima i 86 djece.

Nakon pada Vukovara, stotine zarobljenih branitelja i civila prošlo je torture tokom zarobljavanja i transporta, u prolaznim logorima te u logorima i zatvorima u Srbiji. Tokom posljednjih dana opsade dio civila i branitelja potražio je spas u vukovarskoj bolnici. No, nakon zauzimanja bolnice od strane JNA, major Šljivan?anin je proveo trijažu nakon koje je 20. studenog 1991. godine izdvojeno 269 osoba od kojih samo desetak nije ubijeno. Odvedeni su na Poljoprivredno dobro Ov?ara, gdje su ih pripadnici TO i paravojnih srpskih snaga maltretirali te tijekom poslijepodneva i no?i ubili. Iz masovne grobnice ekshumirano je i identificirano 200 osoba, dok za 65 osoba posmrtni ostaci još nisu prona?eni. Najmla?a žrtva smaknu?a ranjenih i zarobljenih na Ov?ari imala je 17, a najstarija 72 godine.

Zlo?ini po?injeni u Vukovaru u razdoblju od po?etka ratnih sukoba, 26. kolovoza 1991. godine, do pada Vukovara, 18. studenoga 1991. godine, te u mjestima u okolici Vukovara, samo su djelomi?no istraženi i procesuirani. Unato? ?injenici da je za neka mjesta u okolici Vukovara provedena istraga, da su podignute optužnice, da su neki optuženici proglašeni krivima i osu?eni na bezuvjetne kazne zatvora, mnoga su ubojstva hrvatskih i drugih nesrpskih civila i hrvatskih branitelja, koja su se dogodila nakon okupacije, ostala neistražena i neprocesuirana.

‘U kontekstu ovih ?injenica, kada se na podru?ju Vukovara još uvijek traže posmrtni ostaci oko 350 osoba, a zlo?ini nisu potpuno istraženi ni zlo?inci adekvatno ili uop?e kažnjeni, posve je razumljivo da obitelji žrtava izražavaju nezadovoljstvo i sumnju u pravi?no su?enje Me?unarenog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju te nezadovoljstvo sporim procesuiranjem zlo?ina od strane pravosu?a Hrvatske i Srbije. Mnoge obitelji koje još uvijek ?ekaju informacije o sudbini svojih ?lanova, ovaj ?in doživljavaju kao još jedan u nizu udaraca u traženju pravde, koja bi, po svemu sude?i, za Vukovar mogla izostati’, podsje?aju iz Documente – Centra za suo?avanje s prošloš?u te dodaju da bez suradnje istražiteljskih timova i pravosudnih tijela sa ?lanovima obitelji žrtava nema niti kvalitetna istrage, niti pomaka u traganju za žrtvama.

Još uvijek su ostali i neprocesuirani zlo?ini koje su hrvatske snage, predvo?ene Tomislavom Mer?epom, koji je i ove godine došao na vukovarsku obljetnicu, po?inile nad srpskim civilnim stanovništvom u ljeto 1991. godine. Krug zlo?ina za koje se sumnji?i Tomislava Mer?epa, znanog i kao Vukovarski Napoleon, zapo?eo je upravo u tom gradu, gdje je vodio poslove obrane. Mer?epovi ljudi su tada odvodili gra?ane srpske nacionalnosti na tzv. informativne razgovore s kojih se više nikada nisu vratili. Prema podacima koje je prikupio Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, takvih je nestanaka bilo najmanje 19. Neke druge nevladine udruge smatraju taj broj višestruko ve?i.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je u velja?i 2012. podignulo optužnicu protiv Mer?epa zbog ratnih zlo?ina nad civilima koje je po?inila njegova postrojba. Su?enje, koje još uvijek nije privedeno kraju, obuhvatilo je zlo?ine po?injene na podru?ju Zagreba, Pakraca i Kutine, dok oni po?injeni u Vukovaru još uvijek nisu ni istraženi.

(Novosti)

Podelite ovu stranicu!