Vukovar 25 godina poslije: Život važniji od rata

18 Nov 2016

U tromjesečnom napadu na Vukovar bilo je angažirano 45.000 pripadnika JNA, Teritorijalne obrane i paravojnih jedinica

Cijela Hrvatska pridružila se Vukovaru u obilježavanju 25 godina od sloma obrane grada, progonstva 22.000 vukovarskih nesrba i masovnih ratnih zlo?ina koji su potom uslijedili.

U samom Vukovaru nekoliko desetaka tisu?a ljudi u koloni od bolnice otkuda je Jugoslovenska narodna armija (JNA) nakon pada grada odvela ranjenike, bolni?ko osoblje i ljude koji su se tamo sakrili do Ov?are, gdje ih je poubijala i pokopala u masovnim grobnicama. U koloni sje?anja je kompletan državni vrh.

„Ovdje smo da obilježimo 25 godina od okupacije hrvatskog Vukovara, i da još jednom izrazimo poštovanje i zahvalnost onima koji su dali život za Hrvatsku“, kazao je premijer Andrej Plenkovi?, a potom se od prošlosti okrenuo budu?nosti.

„Nastojat ?emo da godine pred nama iskoristimo za gospodarski i socijalni boljitak svih stanovnika Vukovara, u europskom i tolerantnom duhu, i uz sje?anje i pijetet prema žrtvi Vukovara.“

U tromjese?nom napadu na Vukovar bilo je angažirano 45.000 pripadnika JNA, Teritorijalne obrane i paravojnih jedinica. Grad je branilo do 2.000 ljudi. U obrani je poginulo 3.600 ljudi, od toga 86 djece do 14 godina. Kao nestale još se vodi još 350 vukovarskih Hrvata, i još 100 iz okolice. To otvoreno pitanje, kao i ?injenica da za Ov?aru, razaranje grada i brojne druge ratne zlo?ine jedva da je netko odgovarao, optere?uju odnose Hrvatske i Srbije.

Predsjednica Saveza udruga zato?enih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir za Radio Slobodna Europa kaže kako informacija o nestalima i masovnim grobnicama nema i da je posljednja na ovom podru?ju prona?ena 2013. godine.

„Informacija iz Srbije o grobnicama nema. Što se ti?e suradnje izme?u Hrvatske i Srbije, svjedoci smo da se politike stalno mijenjaju, a ta suradnja i ja?i pritisak hrvatskih institucija trebali bi dati neke rezultate.“

Vukovari danas ima i drugih problema. Izgubljeno je 20.000 radnih mjesta. Vlada je ju?er (17. studeni) zasjedala u Vukovaru i odmah izdvojila osam milijuna eura za obnovu i nova radna mjesta. Mnogo, ali – ako se pita Vukovarce – nikako i dovoljno.

Branitelj Vukovara, logoraš u srpskim logorima, potom prognanik a sada predsjednik Zajednice povratnika Vukovarsko-srijemske županije Dragutin Glasnovi? zamjera Zagrebu što nije više u?inio za obnovu Vukovara.

„Ja sam ponosan na ono vrijeme stvaranja hrvatske države, ali nisam ponosan na one koji su poslije rata trebali ipak u?initi sve ono što je trebalo dati za Vukovar. Država, bez obzira bili na vlasti jedni, drugi ili tre?i, nije bila na nivou zadatka u vezi Vukovara.“

I za gradsku vije?nicu SDP-a Biljanu Ga?a svakodnevna bitka za egzistenciju ?ini se da je prisutnija od ratnih bitaka. „Mu?i nas velika nezaposlenost i ekonomska stagnacija“, kaže.

„I to su klju?ni i najvažniji problemi svih Vukovarki i Vukovaraca, bez obzira na njihovu nacionalnost. Tako da iz mog osobnog dojma i svakodnevice koju živim u Vukovaru mogu re?i da se o ratu pri?a vrlo malo, jer postoje neke druge bitke i problemi s kojima se ljudi susre?u, a to su prije svega egzistencijalni problemi“, poru?uje Ga?a.

(Enis Zebi?)

Podelite ovu stranicu!