Upitan veliki broj podataka na popisu u BiH

15 Oct 2013

Primjedbe variraju od sadržaja popisnica do diskriminacije i otvorenih sugestija građanima kako da se izjasne

Popis stanovništva Bosne i Hercegovine, prvi poslije više od 20 godina, završava se u utorak. Nevladine organizacije koje su pratile cijeli proces upozoravaju na to da je veliki broj prikupljenih podataka upitan i ističu brojne nepravilnosti na koje su ih upozorili građani.

Organizacije napominju i da je tajnost ličnih podataka stanovnika ozbiljno ugrožena.

Primjedbe popisanih stanovnika variraju od sadržaja popisnica do diskriminacije i otvorenih sugestija građanima kako da se izjasne.

Nepravilnosti su zabilježene širom BiH, kažu aktivisti kampanje PopisMonitor. Do 11. oktobra primili su 601 prijavu iz 44 općine, zbog čega procjenjuju da je upitna vjerodostojnost blizu 100.000 popisnica.

„Što se tiče podataka o ovim osjetljivim pitanjima, posebno pitanju 24 o etničkom i nacionalnom izjašnjavanju, vrlo je upitno koliko će to biti tačni podaci“, kaže Dalio Sijah iz PopisMonitora.

„Ono na šta bismo mi apelovali na sve zvanične institucije je da bar pokušaju da ove podatke o socio-ekonomskom stanju građana BiH obrade na pravi način, kako bi bar sad poslije 30 godina konačno imali prave podatke.“

(Ne)uspjeh kampanje

U proteklih 15 dana, više od 1.500 stanovnika BiH obratilo im se za pomoć i pojašnjenje. Nije im bilo jasno ko sve treba da bude popisan, šta su prava i obaveze popisivača, ali i za šta će njihovi podaci kasnije biti korišteni.

Za nevladine organizacije to je znak da zvanična kampanja informiranja građana, za koju je izdvojeno milion konvertibilnih maraka (blizu 500.000 eura), nije bila uspješna.

„Mislim da institucije, a ovdje posebno mislim na Agenciju za statistiku i entitetske zavode za statistiku, kao i opštinske popisne komisije, nisu uradile zadovoljavajući posao, ni na informisanju građana o popisu, ni na implementaciji onoga što je zakonom propisano, a u krajnjoj liniji ni na onome što su njihovi zadaci, a to je prikupljanje podataka“, ističe Darko Brkan iz Udruženja građana Zašto ne.

Ipak, jedna od najvećih zamjerki organizacija koje su provodile monitoring popisa jeste nedostatak zaštite ličnih podataka građana koji su se, umjesto pod ključem, čuvali u domovima popisivača, navodi novinarka Al Jazeere Nataša Krstin.

Organizacije su Agenciji za zaštitu ličnih podataka već uputili prigovor, a građane pozivaju da učine isto ako smatraju da je povrijeđeno njihovo pravo na tajnost podataka.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!