Tsipras položio zakletvu za premijera Grčke

26 Jan 2015

Lider ljevičarske Syrize, pobjedniče jučerašnjih izbora, položio sekularnu zakletvu umjesto vjerske

Lider ultraljevičarske grčke stranke Syriza Alexis Tsipras položio je danas zakletvu za premijera Grčke, čime je postao najmlađi nosilac te funkcije u posljednjih 150 godina.

Tsipras (40) je, suprotno tradiciji, položio sekularnu zakletvu, umjesto vjerske pravoslavne ceremonije kojom su grčki premijeri do sada stupali na funkciju, obećavši da će „uvijek služiti interesima grčkog naroda“, prenijela je agencija AP.

Lider Syrize je prekršio još jednu tradiciju time što je na ceremoniju polaganja zakletve za premijera došao bez kravate, koju inače nikad ne nosi.

Grčka je danas dobila novu Vladu, poslije kraćih pregovora na kojima je desničarska Nezavisna partija Grka (ANEL) pristala podržati ljevičarsku Syrizu, stranku pobjednicu jučer održanih vanrednih parlamentarnih izbora u Grčkoj, kojoj su nedostajala samo dva mjesta u Parlamentu da bi osvojila većinu.

I Syriza i stranka ANEL, koja je na izborima osvojila nešto manje od pet posto glasova, protive se mjerama štednje, koje je dosadašnja Vlada premijera Antonisa Samarasa uvela kao uvjet za dobivanje finansijske pomoći od Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda.

Lider ANEL-a Panos Kamnenos izjavio je jutros nakon pregovora da će podržati imenovanje lidera Syrize Tsiprasa za novog premijera, prenijela je grčka agencija ANA.

Nakon saopćenja o dogovoru dvije stranke koje se protive mjerama štednje u Grčkoj, finansijsko tržište je reagiralo sa strepnjom pa je indeks Atenske berze oslabio za gotovo četiri posto.

Cameronovo upozorenje

Syriza je pobijedila na prijevremenim parlamentarnim izborima u Grčkoj sa 36,34 posto glasova birača i osvojenih 149 od 300 mjesta u Parlamentu, samo dva manje od apsolutne većine, pokazali su danas saopćeni zvanični rezultati Ministarstva unutrašnjih poslova.

Na osnovu prebrojanih 99,8 posto glasova, Syriza ima 8,5 posto više glasova od konzervativne stranke Nova demokratija sada bivšeg premijera Samarasa koji je sa 27,81 posto glasova osvojila 76 mjesta u grčkom Parlamentu.

U Parlament su ušle i neonacistička Zlatna zora sa osvojenih 6,28 posto glasova odnosno 17 mjesta, Potami sa osvojenih 6,05 posto glasova odnosno osvojenih 17 mjesta i Komunistička partija Grčke sa 5,47 posto glasova odnosno 15 mjesta.

Nezavisna partija Grka sa osvojenih 4,75 posto glasova ima 13 mjesta u parlamentu kao i PASOK sa osvojenih 4,68 procenata glasova, navodi grčko ministarstvo unutrašnjih poslova.

Britanski premijer David Cameron upozorio je da će rezultat parlamentarnih izbora u Grčkoj, na kojima je pobijedila ljevičarska partija Syriza, proširiti ekonomsku nesigurnost po cijeloj Evropi i dodao da to znači da se Velika Britanija mora držati njegovog plana vlastite ekonomije.

Potresena tržišta

S druge strane, zapadni mediji i agencije ocijenili su u prvim reagiranjima da će pobjeda Syrize u Grčkoj uzdrmati Evropu do korijena, ali potresti i globalna tržišta.

“Grčki izbori pojačat će ekonomsku nesigurnost širom Evrope. Zato se Velika Britanija mora držati svog plana i tu bezbjednost osigurati kod kuće”, napisao je Cameron na svom zvaničnom nalogu na Twitteru.

Cameronov komentar je uslijedio nakon što je Syriza pobijedila na izborima, što bi moglo rezultirati sukobom s međunarodnim kreditorima, prenio je Reuters.

Pobjeda Syrize bi, prema ocjenama agencija, mogla označiti, ne samo politički preokret u Evropi, već i biti presudna za ostanak Grčke u eurozoni.

Lider stranke Tsipras je najavio da, u slučaju pobjede, namjerava pregovarati o otpisu velikog dijela grčkog duga i okončanju strogih mjera štednje, što je posebno zabrinulo takozvanu “trojku” (EU, Međunarodni monetarni fond i Evropsku centralnu banku).

Pobjeda Syrize predstavlja odluku naroda da odbaci stroge mjere štednje, koju treba poštovati, navodi britanski Guardian i ocjenjuje da će ta pobjeda uzdrmati Evropu.

Podsjetivši da su Grci šest godina protestirali protiv krute discipline eurozone, londonski dnevnik ističe da su građani, posebno srednja klasa, konačno izgubili strpljenje i odbacili politiku strogih mjera štednje vlade premijera Antonisa Samarasa i opredijelili se za ljevicu.

“Posljedica toga jeste da prošlost više ne može služiti kao pokazatelj budućnosti, bar ne u Grčkoj, a možda ni u drugim dijelovima Evrope”, piše u uvodniku.

Ogromne promjene

Tsipras je dobio mandat da provede ogromne promjene i ublaži dosadašnje mjere.

“Pitanje i za Grčku i za Evropu jeste šta će se sada dogoditi. Niko još nema odgovor na to”, piše u tekstu, prenosi Tanjug.

Prema Guardianu, glavno pitanje bit će – hoće li nova vlada u Atini i međunarodni kreditori moći naći zajednički interes za postizanje dogovora koji će zadovoljiti i Grke i ostatak eurozone, posebno Njemačku, a da pritom ne izazove efekt domina širom zone eura ako i druge zemlje potraže slična rješenja.

Takav ishod najviše će zavisiti od Njemačke, koja se i dalje pretvara da eurozona može uspjeti jedino ako nastavi s fiskalnom ispravnošću, koja je zapravo i izazvala politički potres u Grčkoj, ocjenjuje list.

Za njemačku kancelarku Angelu Merkel to neće biti nimalo lako, ali ako u Grčkoj i ostatku eurozone ne dođe do porasta potrošnje, cijela bi se Evropa mogla suočiti s ovakvim ili još gorim izazovima, upozorava Guardian.

“Novi početak nije potreban samo Grčkoj, već cijeloj zoni eura. Vreme je da sjever počne slušati poruke koje stižu s juga”, zaključuje dnevnik u uvodniku.

Preokret u Evropi

I zapadne agencije ukazuju na to da je pobjeda Syrize zabrinula međunarodne kreditore, jer bi mogla označiti preokret u Evropi, gdje populističke partije i u nekim drugim zemljama najavljuju kampanje protiv mjera štednje, kao i dovesti u pitanje opstanak Grčke u zoni eura.

Reuters navodi da će Tsipras biti prvi premijer neke članice eurozone koji se otvoreno protivi uvjetima koje su EU i MMF nametnuli tokom ekonomske krize.

“Njegova očekivana pobjeda povećava izglede i za skori ulazak u klinč s Vladom njemačke kancelarke Angele Merkel, a mogla bi dovesti u pitanje i distribuciju naredne tranše više od sedam milijardi eura međunarodne pomoći Grčkoj”, ocjenjuje britanska agencija.

Slogan Tsiprasove kampanje “Nada se vraća!” očigledno je privukao birače, iznurene od mjera štednje poslije šest godina krize, koja je rezultirala porastom stope nezaposlenosti na 25 posto i straha miliona Grka od siromaštva.

Associated Press ocjenjuje da bi pobjeda Syrize mogla izazvati potrese na globalnim tržištima i dovesti u pitanje ostanak Grčke u zoni eura.

Tsipras je, kako podsjeća američka agencija, obećao pregovore o uvjetima pomoći Grčkoj i najavio da će tražiti otpis velikog dijela duga od 240 milijardi eura.

U predizbornoj kampanji je rekao i da će odbaciti mnoge reforme koje su tražili kreditori, uključujući smanjenje penzija i minimalnih zarada, kao i da će preispitati neke privatizacije i otpuštanja u javnom sektoru.

Ukoliko nova vlada u Atini ne nađe rešenje u dogovoru s kreditorima, Grčka bi se mogla suočiti s bankrotom, ocjenjuje AP.

Agencija France Presse upozorava da pobjeda Syrize utire put i drugim partijama širom Evrope koje se protive mjerama štednje, poput španskog Podemosa.

Lider Podemosa Pablo Iglesias poručio je poslije proglašenja pobjede Syrize da se nada vraća, a strah nestaje.

“U Grčkoj večeras to svi znaju. Nadamo se da ćemo i mi u Španiji uskoro čuti takvu vijest”, rekao je Iglesias pred gotovo 8.000 pristalica okupljenih u Valensiji, prenio je AFP.

Lagarde: Nema brisanja duga Grčkoj

Nema brisanja grčkog duga, jer je to pitanje jednakosti zemalja EU-a, a prioritet MMF-a je dijalog s novim grčkim vlastima o programu strukturnih reformi, izjavila je u ponedjeljak šefica MMF-a Christine Lagarde.

“Postoje interna pravila koje članice eurozone trebaju ispuniti”, rekla je ona za francuski dnevnik Le Mond i napomenula da se ne mogu praviti posebne kategorije za neku državu.

Lagarde je, nakon što je Siriza pobijedila na prijevremenim parlamentarnim izborima u Grčkoj, rekla da je prioritet MMF-a ponovno pokretanje dijaloga s novim vlastima, posebno o strukturnim reformama.

U okviru drugog plana međunarodne pomoći, ostaje još 3,6 milijardi eura da se isplati Grčkoj.

Međutim, ta isplata je moguća ukoliko Grčka provede strukturne reforme, kako to zahtijevaju međunarodni kreditori – MMF, Evropska komisija i ECB.

“To uključuje reforme državnog aparata, sistema naplate poreza, kao i skraćivanje sudskih postupaka. To nisu mjere štednje, već suštinske reforme koje su još potrebne u Grčkoj”, kazala je Lagarde.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!