Trojica Hrvata tužili Srbiju za zarobljeničke logore

13 nov 2018

Prema podacima hrvatskih nevladinih udruga, kroz zarobljeničke logore u Srbiji prošlo je 1991. i 1992. godine oko 30.000 ljudi, od čega je 300 umrlo ili bilo ubijeno

Trojica hrvatskih građana koji su nakon pada Vukovara u studenom 1991. godine odvedeni u zarobljeničke logore u Srbiji tužili su Srbiju za naknadu štete.

Prema podacima hrvatskih nevladinih udruga, kroz zarobljeničke logore u Srbiji prošlo je 1991. i 1992. godine oko 30.000 ljudi, od čega je 300 umrlo ili bilo ubijeno.

Zarobljen nakon pada Vukovara 18. studenog 1991. godine kao pripadnik 204. brigade Hrvatske vojske, Dragutin Guzovski proveo je u logoru u Sremskoj Mitrovici šest i po mjeseci, i zbog toga od Srbije kao pravne sljednice SFRJ traži naknadu u iznosu od preračunato 50.000 eura.

On podsjeća da je Crna Gora priznala odgovornost za logor Morinj i isplatila štetu, a tada su Crna Gora i Srbija bile dio iste države.

„Jedna te ista država, prema tome – dvije članice jedne države, i ako je jedna članica isplatila, mora i druga isplatiti. Tužim Srbiju zato što sam nezakonito lišen slobode, što sam deportiran u koncentracijski logor, što sam strpan u samicu ukupno 126 dana, i što su na najgrublji mogući način povrijeđene sve odredbe Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima“, ističe Guzovski.

U spisu postupka za naknadu štete kojeg na Višem sudu u Beogradu za Guzovskog vodi jedan novosadski odvjetnik je i potvrda o mobilizaciji u Hrvatsku vojsku 1991. godine i potvrda o otpuštanju iz Mitrovice 1992. godine.

„Ja sam u tužbi predao i potvrdu koju sam dobio kada sam izlazio iz Sremske Mitrovice. To je potvrda o oduzetim stvarima, jer su mi uzeli vjenčanu burmu, zlatni lančić sa križem i zlatni sat sa posvetom i lijepo su udarili pečat: ‘Komanda 33. logora ratnih zarobljenika, Sremska Mitrovica. Komandant – major Zoran Ranđelović“, priča on.

Tužbe su osim Guzovskog predali i Antun Horvat i Srećko Glamočak, a on podsjeća da samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji ima tri i po tisuće ljudi koji su prošli kroz logore u Srbiji i koji će – nakon što prođe obilježavanje pada Vukovara – također pokrenuti postupak za naknadu štete od Srbije.

„Svatko od nas logoraša ići će sa privatnom tužbom. Ne može ići sa kolektivnom – mi smo pred deset godina preko Nataše Kandić i beogradskog Fonda za humanitarno pravo predali tužbu, međutim to nikada nije zaprimljeno na sudu u Beogradu“, navodi Guzovski.

Pokretanje ovih postupaka u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) pozdravlja voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič.

„Vrlo važan korak! Doista bi bilo iznimno značajno da što veći broj logoraša i logorašica pokrene individualne tužbe i na taj način naprave korak prema pravdi. Naravno, ne možemo unaprijed znati koji će biti pravosudni tok, ali je činjenica da je Republika Crna Gora obeštetila logoraše iz Morinja, i da očekujemo da to napravi i Republička Srbija za logoraše iz Niša, Sremske Mitrovice i drugih mjesta zatočenja“, kaže Teršelič.

Kroz zarobljeničke logore u Srbiji prošlo je prema podacima nevladine udruge koja ih okuplja oko 30.000 hrvatskih građana, a njih oko 300 je tamo umrlo ili bilo ubijeno.

(Enis Zebić, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!