Tramp: Jerusalim je prestonica Izraela

06 Dec 2017

Palestinci su upozorili da promjena stausa Jerusalima može značiti okončanje mirovnih napora

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump objavio je da SAD priznaju Jeruzalem kao glavni grad Izraela, te da je to u najboljem interesu SAD i postizanja mira.

“U Jeruzalemu je sjedište izraelske vlade, predsjednika i drugih institucija države Izrael”, rekao je Trump.

“Ovo je novi pristup konfliktu između Izraela i Palestinaca” dodao je Trump u obraćanju iz Bijele kuće.

U američkoj administraciji kažu da je to u biti potvrda faktičnog stanja, dok međunarodna zajednica smatra da će to potaknuti nove tenzije na Bliskom istoku.

Palestinci su najavili “tri dana gnjeva”. U Izraelu pozdravljaju odluku i smatraju je povijesnom.

“Dao sam nalog State Departmentu da se započne proces premještanja ambasade iz Tel Aviva ” rekao je predsjednik Trump. No, kada se to i dogodi, SAD će biti jedina zemlja sa ambasadom u Jeruzalemu, jer 86 država svijeta svoje ambasade imaju u Tal Avivu.

Potez američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jerusalim kao glavni grad Izraela može imati duboke reperkusije na Bliskom istoku.

Priznanje izraelske kontrole nad gradom pozdraviće Izrael, blizak saveznik SAD, biće popularan i među proizraelskim evangelističkim hrišćanskim glasačima koji čine ključni dio Trumpove baze. Ali isto tako može biti okidač za nasilje u regionu, podriti američki plan za mir na Bliskom istoku prije nego što se počne realizovati i razbjesniti američke saveznike u arapskom svijetu i na Zapadu.

Agencija Associated Press (AP) je ukazala na nekoliko tačaka zbog kojih je Jerusalim toliko osjetljivo pitanje.

Konfliktna polaganja prava na sveti grad

Izrael tvrdi da je cijeli Jerusalim njihov glavni grad, dok Palestinci kažu da je istočni dio grada, kojeg je Izrael osvojio u ratu 1967, glavni grad njihove buduće nezavisne države. Ovi rivalski zahtjevi leže u srcu decenijama dugog izaraelsko-palestinskog konflikta. Sukob je uglavnom fokusiran na Stari grad, koji je dom najvažnijih jevrejskih, hrišćanskih i muslimanskih svetinja, i posebno na brdo sa hramom, važno i za jevrejske i muslimanske vjernike.

Hramova gora (Temple Mount), kako je zovu Jevreji, ili Plemenito utočište, kako ga nazivaju muslimani, je mjesto gdje su biblijski jevrejski hramovi stojali hiljadama godinama i smatra se najsvetijim mjestom judaizma. Danas je to dom i džamije Al Aksa, trećeg najsvetijeg mjesta u islamu i ikoničke, zlatom presvučene, Kupole na stijeni. Dok Izrael kontroliše grad Jerusalim i tamo je smještena vlada, njihova aneksija istočnog Jerusalima, nije međunarodno priznata.

Međunarodna zajednica je dominatna u stavu da finalni status Jerusalima treba da bude razriješen kroz pregovore.

Zašto Trump ovo radi

U vrijeme predizborne kampanje Trump je zauzeo snažnu proizraelsku poziciju i obećao da će prebaciti američku ambasadu iz Tel Aviva, gdje većina država ima ambasade, u Jerusalim. Od kada je preuzeo dužnost shvatio je da je takav potez mnogo lakše obećati nego izvesti. Prema američkom zakonu, predsjednik mora potpisati svakih šest mjeseci odustajenje da premještanja, te da ambasada ostaje u Tel Avivu. U junu je Trump to potpisao kao i svi njegovi prethodnici, svih ovih godina, a novi šestomjesečni period je istekao bez Trumpovog potpisa.

Američki zvaničnici kažu da će Trump ponovo potpisati taj dokument, ali i da će dati instrukcije State Departmentu u srijedu da počnu dugogodišnji proces preseljenja američke ambasade u sveti grad.

Zvaničnici kažu da će priznavanje Jerusalima kao izraelske prijestonice biti priznanje “istorijske i aktuelne realnosti” više nego politička izjava, ali da ambasada neće biti premještena odmah. Zvaničnicu su govorili sa novinarima pod uslovom anonimnosti, budući da nijesu imali ovlaštenje da javno govore o Trumpovoj objavi prije nego što bude objelodanjena.

Priznavanje Jerusalima kao glavnog grada Izraela omogućiće Trumpu da kaže da je održao predizborno obećanje. Oduševiće i Izrael, čiji je premijer Benjamin Netanyahu, jedan od najvećih pristalica Trumpa na globalnoj sceni.

Kakav će efekat njegova objava imati?

Na terenu će se malo toga promijeniti. Netanyahuova kancelarija i rezidencija se nalaze u Jerusalimu, kao i državni parlament Kneset, Vrhovnu sud i Ministarstvo vanjskih poslova. Svjetski lideri ionako putuju u Jerusalim na susrete sa izraelskim zvaničnicima. Veliki dio Jerusalima je otvoreni grad kroz koji se i Izraelci i Palestinci slobodno kreću, iako su kroz neka arapska naselja prije više od decenije postavljene posebne barijere i kontrolni punktovi koje desetine hiljada Palestinaca moraju proći da bi došli do centra grada.

Interakcija između dvije strane je minimalna, a lako je uočljiv veliki disparitet između bogatijih jevrejskih naselja i onih siromašnih u kojima žive Palestinci.

Osim toga većina od 300.000 Palestinaca koji žive u gradu nema izraelsko državljanstvo i umjesto toga imaju status “rezidenata”. Ali objava SAD ima duboko simbolično značenje, jer suštinski nameće rješenje za jedno od ključnih pitanja ovog konflikta.

Kako ovo može biti primljeno?

Osim izbornih briga, za Trumpa ova promjena može imati veoma malo pretumbacija. Trump voli da zove Izraelsko-palestinski mirovni sporazum “krajnjim sporazumom” i on jeste uložio značajne napore u postavljanju temeljnih uslova za mirovnu incijativu narednih mjeseci. Njegov zet i bliski savjetnik Jared Kushner predvodi te napore, a bliski saveznik Jason Greenblatt je prekrstario region u pregovorima sa Izarelcima, Palestincima i drugim arapskim liderima.

Palestinci su upozorili da promjena stausa Jerusalima može značiti okončanje tih mirovnih napora. Takođe su upozorili na masovne ulične proteste – nešto što lagano može eruptirati u nasilje punog obima.

Međunarodno protivljene ovom potezu, uključujući i ključnih američkih saveznika, takođe je veoma glasno. Posljednjih dana Evropska unija, Njemačka i Francuska su tražile od Trumpa da ne preduzima nikakve korake povodom Jerusalima.

Takođe, 57 članica Organizacije islamske kooperacije je saopštilo da će promjena statusa Jerusalima predstavljati “golu agresiju” protiv arapskog i muslimanskog svijeta, a šef Arapske lige je rekao da će to biti “opasna mjera koja će imati reperkusije” širom Bliskog istoka.

Možda najznačajnije je što je Saudijska Arabija oštro protestovala protiv ovog koraka. Saudijci su ključni američki saveznik neophodan za bilo kakav pokušaj uspostavljanja mira u cijelom regionu.

Hoće li zaista biti nasilja?

Izraelski zvaničnici za sigurnost kažu da pažljivo prate situaciju i da se pripremaju za svaki mogući scenario. Izraelci i Palestinci takođe održavaju diskretne bezbjednosne kontakte na Zapadnoj obali, koji su pomogli sprječavanje eskalcije nasilja proteklih godina.

Ipak, najveći dio nasilja između Izraelaca i Palestinaca u Jerusalimu i na Zapadnoj obali u posljednjih 20 godina je bio povezan sa tenzijama u svetom gradu.

Jerusalim je imao iskustvo smrtonosnih nemira 1996, nakon što je Izrael otvorio novi tunel u Starom gradu. Drugi palestinski ustanak izbio je 2000. nakon što je tadašnji opozicioni lider Ariel Sharon posjetio Hramovu goru.

Ne tako davno, krajem 2015, u gradu se dogodio talas palestinskih napada nožem na Jevreje jer je porastao broj jevrejskih nacionalista koji posjećuju Hramovu goru.

Prošog ljeta u Jerusalimu su ponovo zabilježene sedmice nasilja kada su Izraelci pokušali da instaliraju sigurnosne kamere kod Al Aksa džamije, nakon što je Palestinski napadač pokušao da ubije dva izraelska vojnika.

(Biljana Jovićević, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!