Svečanost u Kninu, zakazale sirene u Beogradu

05 Aug 2015

Hrvatska godišnjicu 'Oluje' slavi u Kninu, a u Beogradu služen parastos žrtvama

Hrvatska danas, cjelodnevnim programom u Kninu, obilježava 20 godina od vojno-redarstvene akcije “Oluja”, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, a na svečanostima sudjeluje cijeli državni vrh.

Središnji program održava se na kninskoj tvrđavi, u okviru kojeg je otkriven spomenik prvom hrvatskom predsjedniku, Franji Tuđmanu. Spomenik su otkrili sin preminulog hrvatskog predsjednika, Miroslav Tuđman i aktualna hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Također, u okviru manifestacije u Kninu, Grabar-Kitarović otvorila je muzej “Oluja ’95” te čestitala Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 20. godišnjicu akcije Oluja. Na otvorenju Muzeja u Kninu bio je kompletan državni vrh,

“Žalimo za svakim izgubljenim životom i hrvatskim i srpskim, no opet naglašavam da je uzrok tome bila Miloševićeva ekspanzionistička, velikosrpska politika. Stoga nije dobro što su danas vrlo glasni u Srbiji oni koji su bili vrlo tihi u vrijeme okupacije trećine hrvatskog teritorija ili su javno podržavali Miloševićevu politku, čak su proglašavani mogućim Miloševićevim nasljednicima. Mi u Hrvatskoj ne želimo se vraćati u prošlost. Pružamo ruku suživota i tolerancije. Ne želimo srpski narod kao takav kriviti zbog agresije na hrvatsku državu, ali nikada nećemo dopustiti da se agresor i žrtva izjednačavaju”, poručila je iz Knina Grabar-Kitarović.

Prethodno je, dan uoči proslave “Oluje”, u Zagrebu održan vojni mimohod kojim se prvi put godišnjica te akcije obilježila predstavljanjem vojnih potencijala.

Dan žalosti u Srbiji

Dok se u Hrvatskoj slavi Dan pobjede, u Srbiji se danas obilježava Dan sjećanja na stradanje i progon Srba.

Odlukom koja je donesena na nedavno održanoj zajedničkoj sjednici, vladâ Republike Srbije i bh. entiteta Republika Srpska, taj je dan proglašen i Danom žalosti u Srbiji i Republici Srpskoj.

Za sve žrtve “Oluje” služen parastos u beogradskoj crkvi Svetog Marka te održana svečana akademija.

Iako je bilo najavljeno da će se u podne u Beogradu oglasiti sirene za javno uzbunjivanje, Tanjug javlja da se u širem središtu Beograda one nisu oglasile.

Drugi čovjek grada Goran Vesić je, na pitanje novinara zašto nema sirena, odgovorio da ih on “istina, nije čuo ispred Gradske skupštine”, gdje su zaposleni u upravi grada odali poštu žrtvama akcije “Oluja” minutom šutnje, ali da ih je “čuo negde u daljini”.

I ministar Aleksandar Vulin, koji je prisustvovao parastosu u Crkvi Svetog Marka na Tašmajdanu, primijetio je da se sirene nisu oglasile i konstatirao kako je “očigledno da ne rade”, dok je odsustvo crkvenih zvona objasno radovima koji se trenutno izvode na crkvi u Tašmajdanskom parku.

U Gradskoj skupštini Tanjugu je rečeno da sirene nisu u njihovoj nadležnosti, već da o tome brine Sektor za vanredne situacije MUP-a Beograd.

U beogradskoj Službi za obavještavanje i uzbunjivanje Beti su rekli da su se danas u podne oglasile “one sirene koje rade” i da će tokom dana ta Služba, od opština, prikupiti precizne podatke o tome koje su sirene radile, a koje nisu.

Povodom dana žalosti, zastave na državnim institucijama u Beogradu spuštene su na pola koplja, mediji su prilagodili program Danu žalosti, a dnevne novine su objavljene sa crno-bijelim naslovnim stranama. Zbog dana žalosti danas je otkazan i program Sabora trubača u Guči.

I u bh. entitetu Republika Srpska obilježen je Dan žalosti, a u Banjoj Luci je točno u podne zaustavljen promet u središtu grada. Minutom šutnje građani su odali počast žrtvama. Oglasile su se sirene i crkvena zvona.

Prethodno je služen parastos u crkvi Svete Trojice. Prisustvovali su mu i Srbi izbjegli tokom akcije “Oluja”. Osim što su odali počast žrtvama, upozorili su da se mnogi od njih još bore za osnovna prava.

Šešelj opet zapalio hrvatsku zastavu

Haški optuženik i predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS), Vojislav Šešelj ponovno je zapalio hrvatsku zastavu u Beogradu.

Zajedno s pristalicama SRS-a došao je pred Veleposlanstvo Hrvatske u namjeri da održi govor, no u tome je spriječen.

No, uspjelo mu je, kako javljaju beogradski mediji, da zapali zastavu.

Promet je u Ulici kneza Miloša, u kojoj se nalazi diplomatsko predstavništvo Hrvatske, bio u blokadi.

Prethodno je, krajem ožujka, Šešelj zapalio hrvatsku zastavu, a prije toga i zastave Kosova, Europske unije, SAD-a i NATO-a.

Šešelj je tada, pred beogradskom Palatom pravde, zapalio zastavu Hrvatske kao odgovor na poruke iz Zagreba o zahtjevu za njegov povratak u Haag.

U Haagu je Šešelj optužen za ratne zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Vojvodini. Prvostupanjsko vijeće ga je pustilo na privremenu slobodu krajem prošle godine iz humanitarnih razloga.

Različiti podaci o žrtvama

U akciji “Oluja”, hrvatska vojska i policija oslobodile su petinu državnog teritorija, odnosno područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i na Kordunu koja su četiri godine bila pod kontrolom pobunjenih Srba.

Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u toj akciji “poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1.100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili nekoliko puta veći”.

Centar ukazuje i kako su u razdoblju nakon završetka operacije zabilježena “kriminalna djela osvete ili ubojstva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti”.

Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava tijekom i nakon “Oluje” ubijeno je 667 civila.

Prema podacima Centra “Veritas”, na koji se poziva agencija Tanjug, tijekom i nakon “Oluje” poginulo je i nestalo 1.853 Srba, a protjerano najmanje 220.000 stanovnika samoproglašene Republike Srpske Krajine, područja koje je tada bilo pod zaštitom Ujedinjenih naroda.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!