Stjepan Mesić: Četnici i ustaše, saveznici u zločinu

22 Mar 2012

Rehabilitacija četničkog vođe Mihailovića imat će opasne a potencijalno i kobne posljedice u regiji koja jedva da je krenula putem normalizacije nakon ratova u kojima se raspala bivša Jugoslavija

Rehabilitacija Draže Mihajlovića, koja je najavljena u Republici Srbiji predstavlja “izravno poricanje nepobitno utvrđenih povijesnih činjenica, a po potencijalnim učincima u regiji krajnje je opasan, pa i koban ustupak velikosrpskom nacionalizmu koji – s druge strane – pothranjuje pobornike ustaštva i one koji žele – u zločinu – izjednačiti antifašizam i fašizam, odnosno pobjednike iz Drugog svjetskog rata pretvoriti u pobijeđene, a pobijeđene u pobjednike”, naveo je Mesić u tekstu objavljenom u sredu.

“Četnički pokret bio je doista zamišljen kao jezgra pokreta otpora nakon kapitulacija kraljevske Jugoslavije godine 1941. No, on tu ulogu nikada nije preuzeo. Četnici su bili, da upotrijebim vrlo blagi izraz, krajnje obazrivi prema njemačkom okupatoru, tijesno su surađivali s talijanskim, a zajedno i s jednim i drugim borili su se protiv jedinog stvarnog pokreta otpora, onoga na čelu s Josipom Brozom Titom (na primjer u čuvenoj bitci na Neretvi). Zbog toga im je Velika Britanija, doduše tek godine 1943., uskratila svaku podršku i počela pomagati Titove partizane”, podsetio je Mesić.

Raniji predsednik Hrvatske ističe da su za sobom četnici ostavljali trag zločina. “Pri tome valja imati na umu da svi četnici nisu bili Srbi, niti su samo ne-Srbi bili njihove žrtve. Isto tako ne smije se smetnuti s uma činjenica da je ne mali broj istaknutih četničkih pripadnika, kada su vidjeli da se pokret u kojemu su se željeli boriti za slobodu svoje zemlje pretvara u notorno kolaboracionistički pokret, prešli na stranu partizana, pri čemu ne govorim o onima koji su potkraj rata iskoristili ponudu da promijene stranu, uz obećanu amnestiju (kao što su, samo usput rečeno, učinili i brojni hrvatski domobrani). Spomenut ću samo jednoga od njih, popa Vladu Zečevića.”

S ustašama četnici se praktično nikada nisu sukobili a na samom kraju rata ustaški poglavnik, Ante Pavelić, dao je četnicima slobodan prolaz kroz deo Hrvatske koji je još držao pod svojom kontrolom, napisao je Mesić, ističući da su ustaše i četnici bili saveznici u zločinu kolaboracije i porobljavanja vlastite zemlje.

“Zbog počinjenih zločina koji su na javnome suđenju nepobitno dokazani, kao i zbog suradnje s okupatorom koja je također nepobitno dokazana, i jedno i drugo kako dokumentima i fotografijama, tako i izjavama svjedoka, Draža Mihajlović je osuđen na smrt kao ratni zločinac i smaknut. Bilo je to nekako u isto vrijeme kada je u Nuernbergu osuđena i smaknuta vrhuška nacističkog režima. Rehabilitirati danas Dražu Mihajlovića, govoriti o njegovome ‘ubojstvu’ i o njemu kao o žrtvi komunizma, grubo je izrugivanje sa činjenicama.”

Mesić je upozorio da rehabilitacija četničkog vođe nije samo unutrašnja stvar Srbije: “Taj potez imat će, ponavljam još jednom, opasne, a potencijalno i kobne posljedice u regiji koja jedva da je krenula putem normalizacije nakon ratova u kojima se raspala bivša Jugoslavija. Svako rehabilitiranje četništva, jednako kao i svako relativiziranje i rehabilitiranje ustaštva može završiti samo u katastrofi”, naveo je Mesić, upozoravajući da nakon svega što su građani regiona doživeli, te nakon uspeha na putu polaganog ponovnog uspostavljanja međusobnog poverenja i razumevanja – niko u regionu “nema pravo krenuti tim putem”.

“Stoga se najodlučnije protivim rehabilitaciji četničkog vođe Draže Mihajlovića, svjestan bolne činjenice da mlade generacije u Srbiji o njemu ne znaju ono što bi trebale znati, jednako kao što ni dobar dio mladih u Hrvatskoj (još uvijek) ne zna sve što bi trebalo znati o ustaškom poglavniku Anti Paveliću i njegovoj kvazi-državi, NDH. Smatram da bi o najavljenom potezu Republike Srbije jasan stav trebala zauzeti i Evropska unija”, istakao je Stjepan Mesić.

“Teško, naime, mogu zamisliti zemlje koje su spremne rehabilitirati notorne ratne zločince iz vremena Drugoga svjetskog rata kao uvjerljive kandidate za članstvo u ujedinjenoj Evropi sazdanoj na temeljima antifašizma. Siguran sam da takvo moje mišljenje dijele i svi antifašisti u Republici Srbiji”, zaključio je Mesić u autorskom tekstu za portal Balkan Insight.

(Stjepan Mesić bio je posljednji predsjednik Predsjedništva SFRJ te predsjednik Republike Hrvatske od 2000. do 2010)

(Balkan Insight)

Podelite ovu stranicu!