STEFAN LEHNE: Iseljavanje sa Balkana neće prestati

28 May 2018

"Veliki dijelovi korumpiranih elita profitiraju od statusa quo, koji biva ugrožen efektivnim reformama kojima je cilj uspostavljanje vladavine prava"

Nekadašnji komesar Evropske unije Chris Patten je bio u pravu kada je rekao: “Balkan se pretvara da se reformira, a mi se pretvaramo da mu vjerujemo”, kaže u intervjuu za Al Jazeeru Stefan Lehne, gostujući profesor na think tanku Carnegie Europe, nekadašnji generalni direktor odjela za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova Austrije i direktor za Balkan, Istočnu Evropu i Centralnu Aziju u Generalnom sekreterijatu Vijeća Evropske unije.

Bivši austrijski diplomat, nekadašnji specijalni izvjestitelj EU-a za Balkan, ističe da veliki dijelovi korumpiranih elita u regiji Zapadnog Balkana profitiraju od statusa quo, a da i za veliki broj evropskih političara proširenje EU-a na Balkan ne predstavlja prioritet.

Zanemarivanjem regije i gubitkom perspektive članstva, smatra on, bi uloga Rusije, Turske i Kine u regiji bez dileme porasla i to na račun EU-a.

Nedavno je održan Samit EU – Zapadni Balkan u Sofiji na kojem je još jednom potvrđena evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana. Lideri EU i zemalja Zapadnog Balkana potpisali su dokument sa nazivom „Sofijska agenda prioriteta“. Iako je interes Evropske unije za regiju Zapadnog Balkana u posljednje vrijeme porastao, riječi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na Samitu u Sofiji okarakterisane su kao hladan tuš. On je kazao da EU u skorijoj budućnosti neće primati nove članice i da će se to tek promijeniti kad se ona sama modernizira. Kako tumačite Macronovu poruku?
– Za Macrona je reforma Unije, a posebno eurozone, na vrhu liste priroriteta. On je razočaran zbog sporih i uzdržanih reakcija njegovih partnera. Kroz naglašavanje prednosti produbljenja u odnosu na proširenje on želi povećati pritisak na članice EU-a da podrže proces obnove. Uprkos svemu, u narednih nekoliko godina nova članstva ionako nisu na programu. Pravi “hladni tuš“ bi bio, kada bi Francuska blokirala početak pregovora o članstvu sa Makedonijom i Albanijom.

Je li po vama, obzirom na postojeće probleme s kojim se susreće, a koje je Macron opisao, Evropska unija trenutno sposobna pojačati angažman na Zapadnom Balkanu?
– Evropska unija je velika i kompleksna organizacija, koja bi trebala biti u stanju da istovremeno prati različite ciljeve. Jačanje angažmana ima finansijske, političke i administrativne komponente. U Strategiji Evropske komisije navedenih šest ciljeva pokazuju na koji način Unija može razviti svoj rad na Balkanu. Kapaciteti za to bi trebali postojati.

Nekadašnji komesar Evropske unije Chris Patten jednom je rekao da se “Balkan pretvara da se reformira, a mi se pretvaramo da mu vjerujemo”. Političkim elitama u regiji Zapadnog Balkana se često prigovara da simuliraju evropske integracije, a političarima i institucijama EU-a da ih podržavaju u tome. Kako gledate na odnose Evropske unije i političkih elita u zemaljama regije?
– Patten je bio u pravu. Veliki dijelovi korumpiranih elita profitiraju od statusa quo, koji biva ugrožen efektivnim reformama kojima je cilj uspostavljanje vladavine prava. Njihova posvećenost evropskoj perspektivi nije iskrena. I za veliki broj evropskih političara proširenje EU-a na Balkan ne predstavlja prioritet. Na civilnom društvu zemalja Zapadnog Balkana i pravim zagovornicima proširenja u Evropskoj uniji je da pređu preko ovog duplog blefa i daju perspektivi proširenja novu vjerodostojnost.

Dok se proces eurointegracija, za kojeg mnogi eksperti kažu da je birokratiziran, jako sporo odvija, ljudi iz zemalja regije, pogotovo mladi, masovno odlaze, tražeći bolji život i perspektivu za sebe u razvijenim zemljama EU-a. Kako zaustaviti ovaj trend?
– Trend iseljavanja će se bez dileme nastaviti i neće se zaustaviti ni kroz proširenje Evropske unije (primjeri su Rumunija i Bugarska). Ekonomske reforme, koje omogućavaju investicije, su najbolji put da se iseljavanje uspori. Vraćanje onih koji su otišli može dugoročno gledano ekonomiji dati nove impulse. Ovo je slučaj u Poljskoj.

Zemlje koje najviše zaostaju kada su u pitanju EU integracije su BiH i Kosovo. BiH, opterećena unutrašnjim podjelama i kompleksnom državnom strukturom definiranom Daytonom, jako sporo provodi reforme, dok Kosovo i dalje vodi spor sa Srbijom oko nezavisnosti. Koja su rješenja kada su ove dvije države u pitanju?
– Pojačani angažman Evropske unije može i u najkompliciranijim zemljama dugoročno donijeti napredak. Preduslov konkretizacije evropske perspektive za BiH je duboka ustavna reforma. Kosovo mora računati na to da “sporazum o normalizaciji“, kojeg EU traži, traži koncesije i sa njegove strane.

Balkan je uvijek bio poprište sukoba interesa velikih sila, a u zadnje vrijeme je taj sukob sve vidljiviji, pogotovo u BiH i Srbiji. Kako vi gledate na prisustvo Rusije i Turske na Balkanu?
– Obje zemlje su zbog historijskih veza sa određenim zemljama izgradile prisustvo u regiji, ali su ipak u poređenju sa prisustvom EU-a i njenih zemalja članica u zaostatku. Udio trgovine i investicija kada je riječ o Evropskoj uniji iznosi otprilike 75 posto, Rusije pet posto, a Turske znatno manje. Politika Rusije je izgleda usmjerena ka tome da sa jako malo napora maksimalno ometu napori EU-a. Kada je u pitanju Turska, nije očigledno-evidentno da njeni interesi stoje nasuprot onima Evropske unije.

Može li se Evropska unija sama oduprijeti tim utjecajima, koju ulogu pripisujete SAD-u?
– Utjecaj trećih zemalja će najviše ovisiti o tome da li će EU prepoznati ogroman potencijal regije. Zanemarivanjem regije i gubitkom perspektive članstva bi uloga Rusije, Turske i Kine bez dileme porasla i to na račun EU-a. SAD ostaje važan partner Unije, iako bi se u (Donald) Trumpovoj eri predvidivost i angažman SAD-a u regiji mogao smanjiti.

Šta očekujete od Londonskog samit Berlinskog procesa koji će se održati 9. i 10. jula u tom gradu. Austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl je u nedavnom intervjuu Al Jazeeri kazala da će u fokusu biti prije svega rješavanje bilateralnih sporova, te da je Strategija Evropske komisije jasno dala do znanja da će ova pitanja morati biti riješena prije eventualnog pristupa Evropskoj uniji.
– U Londonu će se prije svega razgovarati o povezanosti i saradnji u sigurnosnom sektoru, ali i pitanja bilateralnih sporova ostaju važna tema. Zahtjev Komisije da se ovi problemi riješe do članstva nailazi na snažnu podršku zemalja članica. Realistično gledano, za rješavanje ovih problema je potrebno vrijeme, a i napori. Zbog toga se ne treba gubiti vrijeme.

(Harun Cero, Al Jazeera / Foto: Twitter)

Podelite ovu stranicu!