Šta se krije iza NVO „Istorijski projekat Srebrenica”

20 Jun 2011

Iako je Komisija Vlade RS još 2004. godine, nakon provedenih istraživanja, objavila izvještaj o događajima u Srebrenici u kojem je utvrđeno da je nestalo 7.000 ljudi jula 1995. godine, ova NVO pokušava pobiti objavljene nalaze.

Spomenik u Memorijalnom centru Potočari sa imenima žrtava ubijenih u Srebrenici u julu 1995. godine, 10. juli 2010. godine
Već četvrtu godinu Vlada RS iz budžeta izdvaja 200.000 eura godišnje za finansiranje NVO pod nazivom „Istorijski projekat Srebrenica – Hag.“
Iako je Komisija Vlade RS još 2004. godine, nakon provedenih istraživanja, objavila izvještaj o događajima u Srebrenici u kojem je utvrđeno da je nestalo 7.000 ljudi jula 1995. godine, ova NVO pokušava pobiti objavljene nalaze. Šta je svrha organizacije nije posve jasno, kao ni to koje aktivnosti ona provodi.
Iako se nanovo prebrojavaju žrtve, opozicione poslanike u Narodnoj skupštini RS zanimalo je i na šta je potrošeno više od pola miliona eura, te zbog čega, poslije sedam godina NVO provjerava i demanutuje rad jedne vladine komisije.

 

Dvostruko ubijanje žrtve: Uzroci i posledice poricanja genocida
Tadašnji predsjednik RS Dragan Čavić tvrdi da je ovo sumnjiv projekat o kojem se gotovo ništa ne zna i još jedan pokušaj političke manipulacije brojem žrtava u BiH.
«Radi se očigledno o jednoj grupi ljudi koja nikome ne polaže račune ni za šta i organizuje neke okrugle stolove, troši novce. Ko to troši, za koje namjene, šta je uspjeh tih ljudi u njihovom projektu, šta je taj projekat sam po sebi, po suštini, to niko živ ne zna osim onih koji im daju pare i ne traže od njih nikakve izvještaje. Pitanje Srebrenice je, prije svega, ogromno političko pitanje za sve aktere u BiH, jednako i za Bošnjake i za Srbe. I kad god neko želi da skupi političke poene kod naroda, onda priča svoju priču koja emotivno udara na glasače, a to je, prije svega, manipulacija običnim čovjekom. U Srebrenici se desila tragedija koja nije još do danas izmijenjena ni brojem žrtava, ni svim činjenicama kako je do toga došlo. Komisija koja je fomirana od strane Vlade RS u vrijeme dok je premijer bio gospodin Mikerević, a ja bio predsjednik Republike došla je kao direktna posljedica odluke Doma za ljudska prava», kaže Čavić.
Čavić podsjeća da je vladina komisija 2004. radila na temelju nalaza i istraga koje je proveo MUP RS, zajedno sa tadašnjom entitetskom vojskom, ali i dostupnom dokumentacijom organizacija iz Federacije koje su se ovim bavile, ali i međunardone zajednice. Ipak, konačnu riječ o onome što se dešavalo u i oko Srebrenice 1995., ali i ranije, treba da utvrde sudovi, dodaje Čavić.
«Ta komisija imala je međunarodne članove u statusu posmatrača i ona je utvrdila spisak nestalih, a nije utvrdila spisak poginulih, niti karakter njihovog nestanka. Naravno, iz toga su proizašle brojne špekulacije i svako na svoj način želi od te priče o velikoj tragediji koja se desila u Srebrenici da napravi neku političku priču radi svojih političkih potreba. Ja ne pravim nikakvu selekciju ni između Bošnjaka, ni Srba, ni bilo koga na svijetu koji od ovoga pravi političku priču. Mislim da jednostavno da ova priča treba da se završi na pravi način, da se utvrde činjenice sudskim postupkom. I te činjenice se moraju konačno staviti u istorijski kontekst jer u Srebrenici se zločin nije dešavao 1995. Desio se grozan zločin, to je tačno, ali su se na području Srberenice dešavali zločini od 1992. Ja imam precizne podatke o broju civilnih osoba. Blizu 600 civilnih osoba srpske nacionalnosti je ubijeno, likvidirano u selima oko Srebrenice u periodu od 1992. do 1995. godine. Dakle, ova istina jednostavno mora biti višestruko rasvijetljena – i ta istina konačno mora dobiti sudski epilog svih učesnika u svim godinama rata.»
Jedan od onih koji  je posumnjao u iskrenost i dobre namjere NVO „Istorijski projekat Sreberenica“ je i poslanik PDP-a u NSRS Borislav Borenović, pa je i zvanično zatražio da se objavi ko, kako i na šta troši novac poreskih obeznika u RS, te šta se želi utvrditi. Iz Ministarstva pravde i finansija RS dobio je tek smušena i skromna pojašnjenja o namjerama ove NVO, kaže Borenović:
«Apsolutno ne piše ni račun ni ime, nego samo da je izvršena isplata prošle godine od 275.000, a 2007., 2008. i 2009. po 400.000. A možete zamisliti koliko je takvih takozvanih projekata i gdje se čak zloupotrebljavaju i određeni događaji vjerovatno za bogaćenje određenih ljudi.»

Pokušaj relativizacije žrtava
Predsjednik NVO „Istorijski projekat Sreberenica“, sa sjedištem u Holandiji, Stefan Karganović, ne želeći da komentariše izjave o navodnim finansijskim zloupotrebama, tvrdi da na projektu rade međunarodni stručnjaci koji provode samostalna istraživanja o broju nastradalih, a ne nestalih u Srebrenici 1995. godine, kako je to ranije utvrđeno.
«Ono što je za nas neprihvatljivo u tom izvještaju komisije Vlade RS je upravo to što ona nije plod nezavisnog i savesnog istraživanja, nego je očigledno išla linijom najmanjeg otpora. Možemo da nagađamo o razlozima, ali je reputacija tadašnjeg visokog predstavnika u BiH nesumnjivo bila jedan od faktora. U svakom slučaju, komisija je jednostavno preuzela ili plagijalizovala presudu Haškog tribunala u predmetu Krstić, koja je vrlo sporna, koja se može kritikovati iz raznih uglova, ne samo sa pravnog nego i sa faktografskog stanovišta. Presuda je presuda, ali ništa vas ne sprečava da prema toj presudi, ako postoje razlozi za to, zauzmete kritičan stav», kaže Karganović.
Direktor Informaciono dokumentacionog centra iz Sarajeva, koji godinama sakuplja podatke o ubijenim i nestalim tokom rata u BiH, Mirsad Tokača kaže da je rad NVO „Istorijski projekat Sreberenica“ pokušaj relativizacije žrtava.
«Oni su čak bili i ovdje kod mene i tražili podatke o Srberenici. Pokušali su da jednostavno dođu do podataka koje bi vjerovatno oni koristili onako kako njima odgovara. Naravno, ja nisam nasjeo na tu priču jer sam shvatio da jednostavno se radi o grupi ljudi koji će pokušati da negiraju ono što je i Sud utvrdio, a što sam i ja kroz višegodišnje istraživanje utvrdio vezano za problem Srebrenice. Meni nije poznato koliko je Vlada RS novca uložila u taj projekat, ali je očigledno da su značajna sredstva uložena samo s ciljem da se relativizira zločin u Srebrenici», navodi Tokača.
Priču o srebreničkim žrtvama u BiH nemoguće je završiti jer različite strane još uvijek različito gledaju na rat i ono šta se tokom njega dešavalo, dodaje Tokača:
«Nemoguće je završiti jer vi ne možete imati jedinstveni pristup. Zapravo, ljudi neće da istražuju sve žrtve. Prema tome, problem je i u državi. Ni država neće da se bavi tim poslom na ozbiljan način. Mi smo kroz popis utvrdili sve ubijene u tom regionu. Tačno se zna koliko je Srba ubijeno u Bratuncu, Srebrenici, u svim tim selima okolo. Prema tome, tu nema nikakvih nepoznanica. Problem je što se ne može kontrapunkt Srebrenici – u Srebrenici se desio genocid.»

(Radio Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!