SRĐAN DARMANOVIĆ: Srbija zaoštrava odnose sa gotovo svim susedima

"Zaoštravanje odnosa sa gotovo svim susjedima neće donijeti ništa dobro, prije svega samoj Srbiji"

31. dec 2018

Crna Gora jasno ostaje predvodnik procesa eurointegracija u regionu. Uporedo sa time veoma podržavamo evropsku agendu naših prijatelja i susjeda u regionu, jer vjerujemo da je njihov uspjeh jednako važan za mir, stabilnost, demokratiju i razvoj na području gdje živimo – kaže u razgovoru za Danas Srđan Darmanović, ministar spoljnih poslova Crne Gore.

Kada je reč o koristima od ulaska Crne Gore u NATO, Darmanović pored ostalog navodi da je ukupan broj turista u 2017. i 2018. godini, „premašio sva očekivanja“

– U 2017. bilo ih je oko 2,1 milion, a godina na izmaku će, po svemu sudeći, ići do brojke od 2,8 miliona turista koji su posjetili Crnu Goru. Iako nije moguće povući direktnu uzročno-posledičnu vezu, opravdana je pretpostavka da za ljude koji dolaze u Crnu Goru, njeno članstvo u NATO donosi percepciju bezbjedne zemlje. Pomenuti podaci potvrđuju da je partnerstvo sa najmoćnijim državama današnjice ujedno i garancija sigurnosti poslovnog i investicionog ambijenta – kaže šef crnogorske diplomatije.

* Predsednik Crne Gore Milo Đukanović je nedavno kazao „da je Zapadni Balkan u današnjim globalnim previranjima suštinski ispao iz vizure EU“ te da mu se „ponekad čini da je kao pokretni cilj koji sve više izmiče kako mu se približavamo“. Opredeljenost zemalja u regionu za EU je neupitna, pogotovo kada je reč o Crnoj Gori, ali kako vi vidite to „izmicanje“ Unije?

– Što se Crne Gore tiče, naša posvećenost integraciji u Evropsku uniju je neupitna. To je nacionalni cilj broj jedan. Evropski pravac Crne Gore je dobro poznat svim našim partnerima. Otvorili smo 32 od 33 poglavlja i tri privremeno zatvorili. U idućoj godini vjerujemo da bismo pod rumunskim predsjedavanjem mogli otvoriti i poslednje preostalo poglavlje, a već u ovom momentu smo spremni da zatvorimo šest. Proširenje EU je, međutim, dvosmjeran proces. Prvenstvena odgovornost je, naravno, na nama – zemljama kandidatima. Mi treba da pokažemo da su naša društva spremna da dostignu standarde Acquis Communitaire, ali, isto tako, nije dovoljno samo to što je Evropska komisija ove godine objavila veoma značajan dokument, Strategiju za proširenje na Zapadni Balkan. Proširenje nikada nije samo tehnički proces ispunjavanja uslova koje postavlja Brisel, već uvijek ima i geopolitičku dimenziju. EU i Zapad uopšte, imaju veoma aktivne konkurente u našem regionu i to konkurente koji donose sasvim drugačiji, uglavnom suprotan sistem vrijednosti od onoga što ga oličavaju transatlantski saveznici i partneri. EU je posle Bregzita, migrantske krize i uspona desnih populističkih partija u pojedinim njenim članicama koncentrisana na sopstvene probleme i u tom smislu je politika proširenja prije dvije-tri godine možda bila više u fokusu i spolja izgledala optimističnija nego danas.

Bez obzira na to, politika proširenja je najbolji odgovor koji EU može imati u odnosu na probleme sa kojima se suočava. Zato se ona, sa manje ili više entuzijazma uvijek nalazi među prioritetima EU. Ovo je potvrđeno kroz niz deklaracija, počev od Solunske iz 2003. o evropskoj perspektivi Balkana, pa do ovogodišnje Sofijske, pa preko Strategije proširenja na Zapadni Balkan iz februara ove godine, a naravno i kroz Berlinski proces.

* U odnosima između Crne Gore i Srbije primetne su stalne trzavice, iako se predsednici dve zemlje predstavljaju kao državnici koji se dobro razumeju i imaju odlične odnose. Pri tom, od kada je Aleksandar Vučić na vlasti poslednjih šest godina nije boravio u zvaničnoj poseti Crnoj Gori, niti je u Beogradu ugostio predsednika Mila Đukanovića. Kako vidite odnose dve države?

– Od kako je predsjednik Vučić uspostavio dominaciju na političkoj sceni Srbije, dugo je rađeno na poboljšanju odnosa sa susjedima ne bez izvjesnog uspjeha. Sada, na žalost, prisustvujemo drugačijem trendu. Zaoštrava odnose sa susjedima. Ovo svakako nije dobar trend, koji god da je razlog u pitanju, jer je Srbija važna zemlja u regionu i trebala bi da bude značajan faktor stabilnosti. Zaoštravanje odnosa sa gotovo svim susjedima neće donijeti ništa dobro, prije svega samoj Srbiji. Nadajmo se da je u pitanju prolazna faza, jer se na Balkanu politički narativ često zaoštrava i bez pravog razloga.

Uporedo sa ovim političkim zaoštravanjem koje se demonstrira i prema Crnoj Gori, imamo mnogo zajedničkih interesa koji su stabilni i dugoročni. To je, prije svega, zajednička evropska agenda, a da bi evropske aspiracije koje dijelimo bile kredibilne, veoma je važno da i naši bilateralni odnosi i kontakti budu utemeljeni na evropskim vrijednostima i uzajamnom poštovanju i razumijevanju. U tom smislu, formalne državničke posjete mogu biti indikator, ali nijesu uvijek mjerilo odnosa između dvije zemlje. Važno je da svi radimo na dobrobit svojih zemalja, ali i cijelog regiona i jasne evropske budućnosti. Takođe, naši ekonomski odnosi su intenzivni. Srbija je glavni spoljnotrgovinski partner Crne Gore, što je uvijek značajan pokazatelj uzajamnih veza.

* Crna Gora je više od godinu dana članica NATO-a. Premijer Duško Marković je kazao da građani Crne Gore već vide koristi od članstva. Koje su to koristi?

– Koristi našeg članstva u NATO-u su očigledne i rekao bih, već u prvoj godini, vrlo mjerljive. Osim najbolje moguće garancije teritorijalnog integriteta, nepovredivosti granica, stabilnosti i mira, stavljen je pečat na nezavisnost Crne Gore. Institucionalno smo, po prvi put u istoriji, postali dio zapadnog svijeta i sistema vrijednosti, a članstvo u Alijansi donijelo je i svojevrsnu potvrdu spoljnopolitičkog identiteta Crne Gore.

Efekata je, relativno brzo, bilo i na ekonomskom planu. Strane direktne investicije samo iz država članica NATO u prvih šest mjeseci ove godine povećane su 2,5 puta u odnosu na isti period prošle godine. Od trenutka ulaska u NATO porastao je i broj turista iz država članica, i to prema podacima Nacionalne turističke organizacije, za oko 25% u poređenju s istim periodom prethodne godine. Dodatno, još jedan primjer direktne koristi članstva u NATO-u jeste i program zaštite vazdušnog prostora Crne Gore (Air Policing), koji je započeo na prvu godišnjicu članstva 5. juna ove godine, a čiji su nosioci dvije NATO saveznice, Grčka i Italija. U praksi, to znači da je naše nebo sada zaštićeno od svih mogućih prijetnji vazdušnim kapacitetima koje na raspolaganju ima NATO.

Ne treba sasvim zanemariti ni činjenicu da je učlanjenjem u NATO stvorena i mogućnost zapošljavanja građana Crne Gore u strukturama NATO-a, kako u Briselu, tako i u drugim sjedištima širom evroatlantskog prostora.

* Da li očekujete skori dogovor između Crne Gore i Hrvatske o konačnom statusu Prevlake?

Privremeni sporazum o Prevlaci funkcioniše jako dobro i ovo pitanje ne opterećuje naše bilateralne odnose. Crna Gora i Hrvatska su prijateljske zemlje i saveznice u NATO, među kojima postoji visok stepen povjerenja i sadržajna saradnja. Polazeći od toga, i jedna i druga zemlja pristupaju rješavanju pitanja Prevlake u dobroj vjeri, vodeći se načelima međunarodnog prava, na temelju kojih će, kada dođe vrijeme, vjerujem, ovo pitanje biti razriješeno.

Srpska replika Asanža

– Postoji jedno pitanje vezano za vladavinu prava, odnosno sprovođenje načela međunarodnog prava i odnosa između civilizovanih zemalja koje treba riješiti. U ovom momentu u ambasadi Srbije u Podgorici smještena je osoba koja je bjegunac od pravde. Imajući u vidu da se radi o osobi koja je predmet aktivnog sudskog procesa u Podgorici, ambasada Srbije de facto vrši opstrukciju pravde u našoj zemlji. Mi smo nastojali da postupamo striktno u skladu sa svim međunarodnim pravilima i dobrim odnosima dvije prijateljske zemlje i time damo šansu Beogradu da ovo pitanje sam riješi, da pomogne sebi, a time i nama. Stanje u kome nema rješenja, pretvaranje čitave situacije u neku vrstu srpske replike „slučaja Asanž“, za Crnu Goru nije prihvatljivo i na našu toleranciju se ne može računati unedogled. Poseban aspekt ovoga slučaja je potpuna kompromitacija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i njenih tzv. garancija da će pomenuta osoba biti pod njihovim patronatom i uredno učestvovati u sudskom procesu. „Garancije“ su se pretvorile u bjekstvo u ambasadu Srbije, a Srpska crkva više i ne pominje ovaj slučaj – kaže Darmanović.

Crnogorski kulturni centar u Beogradu

– Postoji realna potreba za otvaranjem Crnogorskog kulturnog centra u Beogradu, koji bi imao svoju mrežu u dijaspori i doprinio unapređenju saradnje dvije zemlje u sferi kulture, umjetnosti i stvaralaštva uopšte, u čemu nas odavno povezuju mnoge niti. Shodno navedenom, vjerujemo da će u skorije vrijeme biti preduzeti koraci u cilju realizacije ovog projekta – navodi Darmanović.

(Ivana Šundić Mihovilović, Danas / Foto: Georgi Licovski – EPA-EFE)

Podelite ovu stranicu!

Karikatura nedelje
STUPS: Šefica
Pretraga arhive
Pretraga po datumu
Pretraga po kategorijama
Google Pretraga