Smiraj za žrtve genocida i apeli za otkrivanje preostalih grobnica

11 Jul 2018

Pozivi za pomoć u otkrivanju istine svima koji znaju sudbinu bilo koga od još oko 1.000 žrtava genocida u Srebrenici, čiji posmrtni ostaci nisu pronađeni, čuli su se u srijedu sa komemoracije žrtvama

U Memorijalnom centru Potočari u srijedu su ukopani posmrtni ostaci 35 žrtava srebreničkog genocida, pa je nakon ove kolektivne dženaze u Potočarima smiraj pronašlo ukupno 6.610 žrtava genocida.

Pozivi za pomoć u otkrivanju istine svima koji znaju sudbinu bilo koga od još oko 1.000 žrtava genocida u Srebrenici, čiji posmrtni ostaci nisu pronađeni, čuli su se u srijedu sa komemoracije žrtvama.

Dženazu u Memorijalnom centru Potočari predvodio je reisu-l-ulema islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, a nakon dženaze pročitana su imena i prezimena 35 žrtava ukopanih u srijedu. Među ukopanim ovog 11. jula su četiri dječaka koji su imali 16 i 17 godina kada su ubijeni. Najmlađi među njima je Vesid Ibrić. Imao je 16 godina kada je ubijen. Feris Mehmedović također je imao 16 godina. Među žrtavama su i posmrtni ostaci mladog bračnog para – Nijazije i Remzije Dudić. Remzija je imala 20 godina kada je ubijena zajedno sa suprugom i bila je u šestom mjesecu trudnoće.

“Rastao sam se sa bratom Nijazijom, negdje ublizini Zvornika. Otišao je sa suprugom u drugom pravcu, mislim prema Vlasenici, i od tada se nismo vidjeli. Prošlog ljeta je identifikovan zajedno sa suprugom, a njihovi posmrtni ostaci su pronađeni u jednoj šumi između Vlasenice i milića. Danas smo se sastali i ne mogu da znam kakav je to osjećaj”, kaže Omer, Nijazijin brat.

Na komemoraciji žrtvama predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici Nermin Alivuković, je, između ostalog, podsjetio da se svijet oglušio o vapaje za spas iz Srebrenice prije 23 godine, kada je u vrijeme tehnološkog napretka u jednoj evropskoj zemlji počinjen genocid.

“Srebrenica je postala planetarni simbol genocida. Malo je ljudi na svijetu koji nisu čuli za genocid u Srebrenici. Svi znaju za osuđene za ove zločine, te za činjenice koje je Haški tribunal utvrdio, da je genocid počinila Vojska RS”, rekao je Alivuković i dodao da se, današnjim ponašanjem pojedinih političara koji negiraju genocid i vrijeđaju svojim postupcima žrtve, otvara pitanje da li je ta ideologija mržnje i masovnog ubijanja nevinih ljudi pobijeđena ili još uvijek prijeti.

On je podsjetio da je glavna poruka Srebreničana da se genocid poput srebreničkog nikad više i nikom ne ponovi, ali je dodao da su Srebreničani, koji su se uprkos svemu vratili na svoja ognjišta i žive na tom mjestu, itekako zabrinuti.

“Ima toliko stvari koji nas bole, koji nas čine nesretnima. Pokušavamo otkriti još uvijek neotkrivene masovne grobnice, pronaći smiraj. Stoga apelujemo na sve koji nešto znaju o tome i mogu pomoći da kažu ili potaknu one koji znaju da otkriju mjesta neotkrivenih grobnica, kako bi majke mogle sahraniti svoju djecu prije nego što umru, da pronađu smiraj”, poručio je.

On je dodao da očekuju od zvaničnika da se ovo područje tretira na specifičan način, od intelektualaca da Srebrenica postane predmet njihovih naučnih istraživanja, a od biznismena da pomognu da se Srebrenica ekonomski ojača. Alivuković je na kraju u ime Srebreničana koji danas žive u tom gradiću poručio:

“Nikada nećemo prestati tragati za nevino ubijenim, niti prestati ukazivati da se zločinci trebaju kazniti. Srebreničani su okrenuti ka budućnosti, ali prošlost neće zaboraviti.”

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović podsjetio je, između ostalog, u svom obraćanju da su glavni kreatori i izvršioci genocida osuđeni u Haškom tribunalu, ali ustvrdio da se za sve ove godine savjest zločinaca nije probudila i 23 godine od genocida traga se za još oko 1.000 tijela žrtava genocida, dok oni koji znaju lokacije masovnih grobnica i dalje šute. On ih je još jednom pozvao da u ime ljudskosti otkriju informacije i omoguće smiraj žrtvama, ali i porodicama žrtava da ih mogu dostojno sahraniti. Podsjetio je takođe da ideologija mržnje još nije poražena i da ima onih koji i danas glorifikuju i zločine i genocid, te ocijenio da je dodjela odlikovanja ratnim zločincima strašna poruka preživjelima i dodatni zločin prema porodicama žrtava.

“Srebrenički genocid je nepobitna činjenica, sve više ljudi i ovdje i u svijetu podsjeća na tu istinu. Valja nama živjeti u uvjerenju da će to kad tad shvatiti i naše komšije i da će kod njih nadvladati snage spremne da se suoče s istinom. Istina je neophodna da bi se završio proces pomirenja i izgradnje društva u kome će svi dobronamjerni ljudi vidjeti bolju budućnost za sebe i za svoju djecu. Dok čekamo taj dan neka naš odgovor bude izgradnja i razvitak demokratske, multietničke i prosperitetne Bosne i Hercegovine, komotne i sigurne za sve poštene i dobronamjerne ljude koji žele da u njoj žive, države koja će svojom snagom i organizovanošću garantovati da se zločini nikad i nikom ponoviti neće”, poručio je Izetbegović.

Ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack je iz Memorijalnog centra Potočara poručila da će Sjedinjene Američke Države pomagati BiH sve dok pravda ne bude zadovoljena.

“Počastvovana sam što sam ovdje na obilježavanju godišnjice genocida. Svake godine sam dirnuta posvećenošću porodica preživjelih da se godišnjica obilježi tako da to bude put ka miru. SAD će pomagati BiH sve dok pravda ne bude ispunjena i dok sve žrtve ne budu pronađene i identifikovane, a svaka žrtva ne pronađe smiraj.”, kazala je Cormack za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko kazao je da negiranje genocida ne znači da se on nije desio.

“Negiranje genocida je duboko neljudski, ali to ne znači da se on nije desio. Postoje ljudi u Evropi koji negiraju holokaust, ali on se desio. Nažalost, još ne postoji zakon o negiranju genocida, kao što u Evropi postoji zakon o negiranju holokausta, ne postoji ni zakon o negiranju govora mržnje i time se političari trebaju pozabaviti odmah nakon izbora”, rekao je Inzko za RSE.

Predsjednik Liberalne demokratske partije Srbije (LDP) Čedomir Jovanović poručio je u Potočarima gdje je, već nekoliko godina uzastopno dolazi da se pokloni srebreničkim žrtvama, da je sjećanje na njih najjasnija slika ludila koje postoji i koje nam i danas diše za vratom.

“Čini mi se da su Bošnjaci ovde stradali jednom pre 23 godine, a da moj narod i svi oni koji negiraju srebrenički genocid, da oni stradaju svakog dana. Ovde odavno ne dolazim zbog toga što tih 8.372 popisanih ljudi smatram žrtvama. Oni, više nego naša pamet, čuvaju to malo mira što imamo ovde među nama. Dolazim ovde svake godine zbog Bosne, Bošnjaka, mog naroda, zbog naše dece, zbog ljudi. Dok ne budemo imali snagu da pobedimo činjenicu da još uvek zlo potiskuje dobro i laž istinu, nišani ovde će mnogo više činiti za mir i za budućnost nego mi živi”, poručio je Jovanović.

Kao i svake godine do sada, počast srebreničkim žrtvama odalo je beogradsko udruženje Žene u crnom. Predsjednica udruženja Staša Zajović kazala je za Radio Slobodna Evropa da Srbija nije učinila ništa da spriječi genocid i pozvala je srbijanske vlasti da poštuju odluke Međunarodnog suda u Hagu.

“Obeležili smo ovaj dan u Beogradu uz potpuni muk, ignorisanje i prećutkivanje. Mi smatramo da je to nastavak moralnih, političkih i kulturnih obrazaca koji su opravdavali i danas negiraju i čine nepostojećim tragove prošlosti. To čine oni koji su bili aktivni faktori politike ratnog huškanja i zločina devedesetih godna”, naglasila je Zajović.

Žene u crnom su, dodala je, podsjetile svojom akcijom “da je Srbija jedina država na svijetu koja je odgovorna jer nije učinila ništa da spriječi genocid”.

“Ratnim zločincima se ustupaju javni prostor i akademske katedre i time se proizvodi moralna anestezija šutnje. Zahtevamo da Srbija poštuje odluke Međunarodnog suda u Hagu, proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici i osudi negiranje genocida”, kazala je Zajović za RSE.

Komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja Mijatović podsjetila je da se i 23 godine od genocida još traga za nestalima ocijenila je da su nedovoljna saradnja BiH i Srbije, neadekvatni ljudski i finansijski resursi prepreke koje još uvijek onemogućavaju rodbini da saznaju gdje su članovi njihovih porodica.

“Porodice žrtava još uvijek pate što ne znaju istinu, majke umiru a da nisu bile u stanju da posmrtne ostatke sopstvene djece isprate na počinak i sve se ovo dešava u 21 vijeku u Evropi. U Evropi koju zovemo demokratska Evropa”, kazala je komesarka.

Mijatović je pozvala političke lidere u BiH i Srbiji prije svega, da pokažu više saosjećanja prema žrtvama, preživjelima i članovima porodica, te da traženje nestalih odrede kao svoj prioritet. Ona je podsjetila da je 14 godina prošlo od kako je Haški tribunal utvrdio u svojim presudama da je u Srebrenici počinjen genocid, te da ga uprkos tome mnogi još uvijek negiraju i omalovažavaju žrtve.

“Ratni zločinci se u cijeloj regiji dočekuju kao heroji i imaju istaknute javne funkcije kroz koje i dalje promovišu svoje nazadne i nacionalističke stavove, iste zastrašujuće stavove koji su doveli do toliko ljudske patnje u ratovima devedesetih koji su razorili ne samo ovu zemlju nego i živote hiljada ljudi”, naglasila je Mijatović.

Danas bi u cijeloj regiji, konstatovala je, “trebao biti dan sjećanja na srebreničke žrtve, ali to nažalost nije slučaj”.

“To povećava patnje preživjelih i to moramo mijenjati.Svi mi moramo pomoći da porodice žrtava dođu do istine, pravde i da dobiju zasluženo poštovanje i obeštećenje za patnje koje su pretrpjeli”, poručila je Mijatović i dodala da se zbog budućnosti, pokoljenja koja dolaze, ne smiju gurati pod tepih istorijske činjenice koje bi mnogi najradije zaboravili.

“Samo prihvatanjem istine, kažnjavanjem svih zločinaca i poštivanjem svih žrtava zločina iz prošlosti i otvorenim dijalogom o tim pitanjima ovo društvo može i mora ostvariti unutrašnju koheziju potrebnu da se dođe do pomirenja i da se sačuva njegova istinska vrijednost i raznolikost. To je jedini način da se suprotstavimo zločinima iz prošlosti i spriječimo da se oni ponove”, zaključila je Mijatović.

Klaus Corn, njemački inspektor i istražitelj ratnih zločina, obraćajući se majkama Srebrenice, kazao je:

“Posao koji ste učinile u zadnja dva desetljeća, podsjećanje svijetu da ne zaboravi šta se desilo jula 1995. godine, potraga za počiniocima ovih zločina, prosljeđivanje dokaza koje ste imali tužiocima i organizovanje dana sjećanja svake godine, je ogroman, ali veoma značajan”, rekao je Corn.

Ako bismo počeli zaboravljati žrtve, naglasio je, “mi bismo odustali od njih i počinioci bi pobijedili”.

“Uvjeren sam da nikada nećete stati sa ovim jako važnim poslom i da ćete podsjećati naraštaje koji dolaze šta se dogodilo jula 1995. godine. Iako ste izgubili svoje voljene, svojim herojskim nastojanjima ste uspjeli oživjeti opustošenu zajednicu, boriti se za put pravde i istine i pokazati svijetu da su pravda i istina vrijedne borbe”, rekao je majkama Srebrenice.

Njemački istražitelj je poručio i kako je “istovremeno jako važno podučavati svoju djecu i generacije koje dolaze da ne ustraju u mržnji prema djeci s druge strane”.

“Živjeti u miru zajedno, učiti o istoriji, nikada ne zaboraviti žrtve i, ako je moguće, oprostiti su ključni ako želimo spriječiti ponavljanje ovih strašnih događaja i graditi sretniju budućnost”, poručio je Corn.

U Potočare su dan ranije, u utorak, stigli učesnici “Marša mira” iz Nezuka, Goražda i Žepe. Među njima je bila i Mirsada Delić, Srebreničanka, koja sada živi u Danskoj.

“Drugi put sam na ‘Maršu mira’. Dolazim iz Danske da bih učestvovala u ovom pohodu, da, kroz priče preživjelih koji su sa nama pješačili, pokušam osjetiti bar dijelom šta su sve preživjeli moji sugrađani na ovom teškom putu. Pokušavam da osjetim svu bol koji su imali na tom putu do slobodne teritorije. Nažalost, mnogi nisu to dočekali. Zato poručujem da ni jedan rat ne vrijedi ljudskih života”, poručuje Mirsada Delić.

Kolektivnoj dženazi prisustvovao je i Zmago Horvat iz Slovenije koji je bio učesnik ultramaratona Vukovar-Srebrenica.

“Ja sam drugi put i jedini sam učesnik ultramaratona iz Slovenije. Ponosan sam i velika mi je to čast. Na ovom putu i u Potočarima upoznao sam mnogo prijatelja i to je ono što vrijedi i to je put ka lijepoj budućnosti”, ističe Zmago Horvat.

U Srebrenicu i Potočare i ovog 11. jula, kako bi odali počast žrtvama genocida, pristiglo je desetak hiljada ljudi iz cvijelog svijeta.

(Sadik Salimović / Mirna Sadiković, Slobodna Evropa, Foto: Midhat Poturović)

Podelite ovu stranicu!