Slovenija će morati “izbrisanima” isplatiti 500 milijuna eura

28 Jun 2012

Europski sud za ljudska prava je Sloveniji naložio da tužiteljima isplati po 20 tisuća eura odštete, te joj dao rok od godinu dana da obešteti sve izbrisane

Ana Mezga preselila je iz Hrvatske u Sloveniju 1979. godine i ondje uredila svoj život. Sve do 1992. godine, kada je slovenska policija hapsi na ulici i sprovodi u centar za izgon stranaca.

Gospođa Mezga bila je jedna od 25 tisuća osoba čiji je jedini grijeh bio da su porijeklom iz drugih republika bivše Jugoslavije. Slovenske su ih vlasti u tajnosti 26. veljače izbrisale iz registra osoba sa stalnim prebivalištem u Sloveniji.

Kako je ispričala novinarima Dnevnika, za puštanje na slobodu morala je platiti osiguranje, a njezin život ubrzo se pretvorio u pakao. Kao i ostali izbrisani u Sloveniji, i Ana Mezga je izgubila sva prava u Sloveniji.

Izbrisani su ostali bez ičega: radnici su izgubili posao, umirovljenici mirovine i zdravstvenu zaštitu, a studenti indekse. Njezina obitelj se raspala, jer nije mogla dopustiti da joj sin i kćer žive u takvim uvjetima. Poslala ih je u Hrvatsku, gdje i danas žive.

Diskriminacija

Danas je Mezga jedna od nekolicine izbrisanih koji su konačno – točno dva desetljeća od administrativnog etničkog čišćenja neslovenaca u Sloveniji i najvećeg pojedinačnog kršenja ljudskih prava u toj zemlji – pobijedili Sloveniju.

Od 11 izbrisanih koji su tužili Sloveniju u Strasbourgu, sud je udovoljio podnescima šest tužitelja, četiri tužitelja su odbijena zbog procesnih razloga, a jedan je tužitelj umro prije nego što je dočekao presudu.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je da Slovenija Ani Mezgi i ostalim tužiteljima mora isplatiti po 20 tisuća eura odštete, a Sloveniji dao rok od godinu dana da obešteti sve izbrisane. Dakle, tom presudom zapravo su pobijedile tisuće izbrisanih u Sloveniji, kojima će Slovenija, ako želi poštovati odluku Europskog suda, morati isplatiti ukupno oko 500 milijuna eura!? I to u roku od godinu dana!

Veliki senat suda u Strasbourgu presudio je da je Slovenija u slučaju izbrisanih kršila tri člana Europske povelje o ljudskim pravima, prvi put potvrdivši kako je Slovenija provodila diskriminaciju zbog etničke pripadnosti.

Radi se o prijelomnoj, drugostupanjskoj odluci, koju Slovenija neće moći ignorirati, kao što je ignorirala sve dosadašnje sudske odluke o izbrisanima, među ostalima i dvije odluke slovenskog Ustavnog suda, jednu krajem devedesetih i drugu u prvoj polovici prošlog desetljeća, koje su također nalagale vlastima da riješi problem izbrisanih.

EU pomogao zataškati problem

Slovenija je 2004. primljena u EU iako nije riješila pitanje izbrisanih, niti kaznila odgovorne za taj zločin.

Štoviše, EU je pomogao Sloveniji zataškati problem i spriječiti povrat oduzetih prava žrtvama. No izbrisani su konačno dočekali pravdu.

Slovenija sada ima 12 mjeseci za donošenje zakona koji će ispraviti nepravdu nanesenu izbrisanima, i to ne samo isplatom odštete, nego i mjerama za njihovo zapošljavanje, ali i isprikom.

Po riječima Aleksandra Todorovića, jednog od prvih izbrisanih koji su počeli javno govoriti o problemu izbrisanih, Slovenija će se konačno morati suočiti s onim što je učinila.

Ako je suditi po odnosu slovenske politike prema problemu izbrisanih, Slovenija na taj korak još nije spremna. Još je vlada Boruta Pahora donijela zakon o izbrisanima, koji je svim stanovnicima Slovenije koji su 1992. izbrisani trebao dati dozvolu stalnog boravka u Sloveniji.

Iako se radilo o izrazito restriktivnom zakonu – koji nije predviđao kolektivno vraćanje oduzetih prava, niti pravo na odštetu i povrat državljanstva – tadašnja opozicija na čelu s današnjim premijerom Janezom Janšom na sve je načine pokušala srušiti taj zakon.

Protiv autorice zakona, tadašnje ministrice unutarnjih poslova Katarine Kresal, oporba je vodila ostrašćenu i diskreditirajuću kampanju, koja je dovela do njezinog političkog pada.

No sada će Janša kao slovenski premijer ipak morati udovoljiti “ratnim profiterima”, “špekulantima” i “oficirima JNA”, kako slovenski desničari nazivaju izbrisane, čak i u većoj mjeri nego što je to bila spremna omražena ministrica Kresal.

(Denis Romac, Novi list)

Podelite ovu stranicu!