Sloboda medija u BiH: Kretanje u suprotnom smjeru

10 Nov 2016

Politički pritisci i ekonomska nesigurnost najveće su prepreke slobodi medija u BiH

Sloboda izražavanja i medija, oblast je u kojoj u proteklih godinu dana nije zabilježen napredak, nego se ?ak može govoriti o nazadovanju, re?eno je to izme?u ostalog tokom predstavljanja izvještaja Evropske komisije u Sarajevu. To nije prva negativna ocjena o stanju u ovoj oblasti. Ve?ina izvještaja govori da su mediji u BiH pod politi?kim i ekonomskim pritiskom.

Politi?ki pritisci i ekonomska nesigurnost najve?e su prepreke slobodi medija u BiH. Prema nekim anketama, više od 60 odsto gra?ana smatra da mediji u BiH nisu slobodni, najviše pritisaka na medije dolazi od politi?ara, zatim oglašiva?a, a veliki problem je i autocenzura. Situacija u medijima u BiH nije generalno dobra, pokazuju sva istraživanja objavljena prije nego što je to kazao i šef delagacije EU Lars Gunar Vigemark.

“U oblasti medija i slobode izražavanja u periodu od proteklih godinu dana nije zabilježen nikakav napredak, a koristi se termin ‘kretanja u suprotnom smjeru’”, kazao je predstavljaju?i izvještaj.

Ocjena koju je izrekao da bh. mediji u posljednjih godinu nisu napravili nikakav napredak, te da se može govoriti o nazadovanju apsolutno je ta?na, kaže direktor sarajevskog Media centra Boro Konti?.

„Problem je u tome što je sloboda medija jedan od klju?nih argumenata kojima Evropska unija mjeri napredak društva, tako da je ta ocjena ne samo to?na nego i jedan veliki šamar ovdašnjim naporima da se nekako primaknemo Evropi. Ne znam koliko ljudi poznaju, vjerovatno ne toliko, da ta dva poglavlja, 23 i 24 koja se prva otvaraju, imaju ugra?eno u sebi mjerenje slobode izražavanja i slobode medija.“

Predsjednica udruženja “BH novinari” Milkica Milojevi? smatra da mediji u BIH stagniraju, no voljela bi, kaže, da je šef delegacije EU bio precizniji.

„Ne želim da tražim opravdanje za koleginice i kolege, ali mislim da u društvu u kojem djelujemo, malo se previše o?ekuje od medija. Ne možemo mi biti i sudije i tužioci i histori?ari. ?ak i kad upozoravamo na neke društvene procese i na neke konkretne pojave koje nisu kako treba ili nas se ignoriše ili ?ak novinari bivaju pod pritiskom.“

U posljednjih deset godina prema podacima Unije novinara u BiH zabilježeno oko 70 slu?ajeva krivi?nih djela prema novinarima. Samo devet slu?ajeva riješeno je u korist novinara. Ve?ina slu?ajeva prošla je neriješeno, podsje?a Boro Konti? i kaže da je to jedan od razloga zbog ?ega je ocjena iz EU ovakva

“S druge strane, slobodno bismo mogli nazvati kolaps javnog servisa u BiH drugim razlogom zašto je ova ocjena donešena”, kaže on.

A kada je rije? o javnim servisima, Milkica Milojevi? napominje da je važno napraviti razliku i me?u emiterima.

“Treba nazvati stvari pravnim imenom i re?i da nije isto javni emiter BH Radio i javni emiter Radio Televizija Republike Srpske. Nije isto, jer BH Radio je jedan ozbiljan radio, jedan ozbiljan javni emiter, a RTRS, prije svega Televizija RS je razglasna stanica vladaju?e stranke”, kaže ona.

Podsje?a da se u program te televizije u politi?kom magazinu, koji bi prema njenim rije?ima, trebao biti novinarski angažovan mogu ?uti izjave poput onih koje je o javnim emiterima dao sekretar vladaju?eg SNSD-a.

“Imate u gostima Rajka Vasi?a koji kaže, parafraziram ‘javni servis ne postoji, to je izmišljotina zapada, postoje samo državne televizije. RTRS je državna televizija, koi ma vlast u RS ima vlast na RTRS i tu nema nikakve ravnopravnosti’. Na sve to novinarka kaže: “Hvala vam mi ?emo vas ?itati i od vas u?iti”, objašnjava Milojevi?.

Da je u izvještaju Evropske komisije trebalo preciznije objasniti zbog ?ega mediji u BIH nazaduju, prije svega javni servisi smatraju i u opoziciji Republike Srpske.

Branislav Borenovi? iz Partije demokratskog progresa kaže da su o?ekivali da ?e se jednim dijelom pomenuti i rad pojedinih javnih servisa koji bi trebali raditi u interesu svih gra?ana.

“Prije svega mislim na javni servis RS, koji je u službi isklju?ivo i samo jedne politi?e stranke što je ve? toliko postalo o?igledno. I da bi bilo dobro da se u?ini nešto po tom pitanju, ako se to ve? moglo u Makedoniji ne vidim razlog zašto ne bi moglo u BiH”, dodaje Borenovi?.

(Marija Arnautovi?, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!