Sloboda medija u BiH: Kretanje u suprotnom smjeru

10 Nov 2016

Politički pritisci i ekonomska nesigurnost najveće su prepreke slobodi medija u BiH

Sloboda izražavanja i medija, oblast je u kojoj u proteklih godinu dana nije zabilježen napredak, nego se čak može govoriti o nazadovanju, rečeno je to između ostalog tokom predstavljanja izvještaja Evropske komisije u Sarajevu. To nije prva negativna ocjena o stanju u ovoj oblasti. Većina izvještaja govori da su mediji u BiH pod političkim i ekonomskim pritiskom.

Politički pritisci i ekonomska nesigurnost najveće su prepreke slobodi medija u BiH. Prema nekim anketama, više od 60 odsto građana smatra da mediji u BiH nisu slobodni, najviše pritisaka na medije dolazi od političara, zatim oglašivača, a veliki problem je i autocenzura. Situacija u medijima u BiH nije generalno dobra, pokazuju sva istraživanja objavljena prije nego što je to kazao i šef delagacije EU Lars Gunar Vigemark.

“U oblasti medija i slobode izražavanja u periodu od proteklih godinu dana nije zabilježen nikakav napredak, a koristi se termin ‘kretanja u suprotnom smjeru’”, kazao je predstavljajući izvještaj.

Ocjena koju je izrekao da bh. mediji u posljednjih godinu nisu napravili nikakav napredak, te da se može govoriti o nazadovanju apsolutno je tačna, kaže direktor sarajevskog Media centra Boro Kontić.

„Problem je u tome što je sloboda medija jedan od ključnih argumenata kojima Evropska unija mjeri napredak društva, tako da je ta ocjena ne samo točna nego i jedan veliki šamar ovdašnjim naporima da se nekako primaknemo Evropi. Ne znam koliko ljudi poznaju, vjerovatno ne toliko, da ta dva poglavlja, 23 i 24 koja se prva otvaraju, imaju ugrađeno u sebi mjerenje slobode izražavanja i slobode medija.“

Predsjednica udruženja “BH novinari” Milkica Milojević smatra da mediji u BIH stagniraju, no voljela bi, kaže, da je šef delegacije EU bio precizniji.

„Ne želim da tražim opravdanje za koleginice i kolege, ali mislim da u društvu u kojem djelujemo, malo se previše očekuje od medija. Ne možemo mi biti i sudije i tužioci i historičari. Čak i kad upozoravamo na neke društvene procese i na neke konkretne pojave koje nisu kako treba ili nas se ignoriše ili čak novinari bivaju pod pritiskom.“

U posljednjih deset godina prema podacima Unije novinara u BiH zabilježeno oko 70 slučajeva krivičnih djela prema novinarima. Samo devet slučajeva riješeno je u korist novinara. Većina slučajeva prošla je neriješeno, podsjeća Boro Kontić i kaže da je to jedan od razloga zbog čega je ocjena iz EU ovakva

“S druge strane, slobodno bismo mogli nazvati kolaps javnog servisa u BiH drugim razlogom zašto je ova ocjena donešena”, kaže on.

A kada je riječ o javnim servisima, Milkica Milojević napominje da je važno napraviti razliku i među emiterima.

“Treba nazvati stvari pravnim imenom i reći da nije isto javni emiter BH Radio i javni emiter Radio Televizija Republike Srpske. Nije isto, jer BH Radio je jedan ozbiljan radio, jedan ozbiljan javni emiter, a RTRS, prije svega Televizija RS je razglasna stanica vladajuće stranke”, kaže ona.

Podsjeća da se u program te televizije u političkom magazinu, koji bi prema njenim riječima, trebao biti novinarski angažovan mogu čuti izjave poput onih koje je o javnim emiterima dao sekretar vladajućeg SNSD-a.

“Imate u gostima Rajka Vasića koji kaže, parafraziram ‘javni servis ne postoji, to je izmišljotina zapada, postoje samo državne televizije. RTRS je državna televizija, koi ma vlast u RS ima vlast na RTRS i tu nema nikakve ravnopravnosti’. Na sve to novinarka kaže: “Hvala vam mi ćemo vas čitati i od vas učiti”, objašnjava Milojević.

Da je u izvještaju Evropske komisije trebalo preciznije objasniti zbog čega mediji u BIH nazaduju, prije svega javni servisi smatraju i u opoziciji Republike Srpske.

Branislav Borenović iz Partije demokratskog progresa kaže da su očekivali da će se jednim dijelom pomenuti i rad pojedinih javnih servisa koji bi trebali raditi u interesu svih građana.

“Prije svega mislim na javni servis RS, koji je u službi isključivo i samo jedne političe stranke što je već toliko postalo očigledno. I da bi bilo dobro da se učini nešto po tom pitanju, ako se to već moglo u Makedoniji ne vidim razlog zašto ne bi moglo u BiH”, dodaje Borenović.

(Marija Arnautović, Slobodna Evropa)