Sjećanje na početak opsade Sarajeva

03 May 2014

Drugog maja 1992. počela je najduža opsada jednog grada u historiji modernog ratovanja, koja je trajala 1.460 dana

Zapaljeni tramvaj i pusta raskrsnica koja vodi ka sarajevskom Kulturno-sportskom centru Skenderija, s jedne, i prema zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, s druge strane, slika je glavnog grada Bosne i Hercegovine od 2. maja 1992. godine.

Ta slika Sarajeva je obišla svijet, a uz nju i vijest da je tog dana, kao i dan nakon toga, 3. maja 1992, odbranjeno Sarajevo i Bosna i Hercegovina.

Međutim, počela je najduža opsada jednog grada u historiji modernog ratovanja, koja je trajala 1.460 dana.

Povodom manifestacije Dani Kantona Sarajevo, a u okviru obilježavanja 22. godišnjice bitke za odbranu Predsjedništva BiH, predsjedavajući Bakir Izetbegović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, kao i delegacija Kantona Sarajevo, položili su cvijeće na mezarju Kovači.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kazao je da je upravo današnji dan bio, sigurno, jedna od historijskih prekretnica.

Jedan od najvažnijih dana u historiji Bosne i Hercegovine

“To je možda jedan od najvažnijih dana u historiji grada Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Naime, da taj dan nisu odlučni patrioti odbranili grad Sarajevo od specijalaca, daleko organizovanijih, naoružanih formacija JNA, historija bi krenula jednim drugim tokovima”, pojasnio je Izetbegović.

Kako je kazao, momci su srcem branili Sarajevo.

“Da su zauzeli RTV dom, Predsjedništvo BiH, stvari bi krenule drugim tokom”, kazao je Izetbegović.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić kazao je da je obilježavanje ovih datuma važno u smislu da se ne zaboravi, i ne ponovi.

“Ako ste ljudi kratke pameti i ne pamtite šta vam se dešavalo, vrlo lako vam se u historiji može desiti da se neke stvari ponove. Važno se sjetiti. Na kraju krajeva, stvar je u odavanju počasti, poštovanja ljudima koji su dali život za ovu zemlju, ostali invalidi. Nemojte da to bude nevažno”, poručio je Komšić.

Prema njegovim riječima, postoje i politički i moralni i bilo kakvi drugi razlozi da se ovakvi datumi obilježavaju.

Govoreći o mladim generacijama koje u školama ne uče o devedesetim godinama u Bosni i Hercegovini, Komšić kaže da će oni naučiti.

“Bosna i Hercegovina je zemlja takva kakva je, strukturirana Dejtonskim mirovnim sporazumom gdje je istina, izgleda, bila najveća žrtva. U onom trenutku je bilo važno da stane rat, da ljudi više ne ginu, ali uvijek postoji način da se mlađim generacijama objasni šta se dešavalo”, pojasnio je Komšić.

Kako je kazao, prošle su skoro dvije decenije od rata, ali činjenice ostaju i urezuju se u pamćenje, prije svega, ljudi koji su tada bili ovdje.

“Nema razloga da se lažemo i skrivamo činjenice u ime lažne političke korektnosti. Na taj način možete gurati stvari pod tepih, a jednog dana one opet mogu buknuti u svoj svojoj snazi. Bolje je reći – jeste, bilo je tako, prihvatiti kako je bilo”, pojasnio je Komšić.

Cvijeće je položeno i na grobljima Lav i Stadion, a manifestacija obilježavanja Dana Kantona Sarajevo, koja je počela danas, trajat će do 9. maja. Svoj dan prigodnim manifestacijama obilježile su i sarajevske općine Stari Grad i Centar.

Građani u obruču

Specijalne jedinice tadašnje Jugoslavenske narodne armije uz pomoć brojnih paravojnih srpskih jedinica, 2. maja 1992. godine, pokušale su zauzeti zgradu Predsjedništva BiH u centru Sarajeva.

Glavna borba vođena je 150 metara od zgrade državnog Predsjedništva, na Skenderiji.

Tog dana su na aerodromu u Sarajevu pripadnici tadašnje JNA zarobili predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovića, dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu. Potom je odvezen u Lukavicu, odakle se telefonom javio u program tadašnje TV Sarajevo.

Pregovori o Izetbegovićevom puštanju na slobodu su trajali i narednu noć i dan. Pušten je u zamjenu za izlazak kolone JNA iz kasarne koja se nalazila u samom gradu.

Istog dana, zapaljena je i potpuno izgorjela zgrada Pošte u centru Sarajeva, u kojoj se nalazila telefonska centrala glavnine telefonskih linija na području sarajevskih općina Centar i Stari Grad.

Stanovnici navedenih općina i šire, od tog dana pa do kraja rata, bili su bez telefonskih linija u svojim domovima. U Sarajevu se tog dana prvi put nakon Drugog svjetskog rata začula sirena koja označava zračnu opasnost.

Ali, napad je osujećen. Zgrada Predsjedništva BiH nije zauzeta, grad nije presječen napola, iako je ostao u opsadi. Napad su osujetile specijalne jedinice MUP-a RBiH, kao i pripadnici Teritorijalne odbrane RBiH, Patriotske lige, Zelenih beretki i drugi.

No, 2. maja 1992. Sarajevo je potpuno blokirano i onemogućeno je kretanje ljudi i roba na svim ulazima i izlazima iz grada.

Tog dana počela je opsada koja je trajala 1.460 dana. Građani Sarajeva ubijani su minobacačkim granatama, snajperskim hicima, protivavionskim naoružanjem… Ali su, isto tako, mučeni i iznurivani prekidima u snabdijevanju vodom, električnom energijom i prirodnim plinom, izgladnjivani.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!