SAŠA LEKOVIĆ: Nezavisnost novinara je ugrožena kao nikad

07 Jun 2016

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković kaže da je Hrvatska radio-televizija postala 'ratni plijen' vladajućih, a da političari vrše pritiske na brojne medije

Prije nešto više od godinu dana, Saša Lekovi? izabran je za predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND). Lekovi? je na mjesto predsjednika HND-a došao u vrijeme gospodarske krize koja i dalje stiska hrvatsko gospodarstvo, a koja se reflektira i na stanje u medijima.

Uz to, ?elo hrvatske krovne novinarske institucije preuzeo je pred parlamentarne izbore i u vrijeme nikad ve?e polarizacije društva kada se sve što se doga?a u Hrvatskoj dijeli „na naše i vaše“. Na taj na?in se danas dijele i mnogi mediji, kao i novinari u Hrvatskoj.

Godinu poslije, Lekovi? kaže kako je loše stanje novinarstva u Hrvatskoj.

Mnogo govori i podatak da je tijekom nekoliko proteklih godina bez posla ostalo oko 800 novinara u Hrvatskoj. Nestali su nekada mo?ni i prepoznatljivi mediji poput Feral Tribuna, Vjesnika… Uz to, ugašeno je nekoliko tek pokrenutih medijskih projekata. Preostali mediji u svakodnevnoj su borbi za opstanak na tržištu.

Loše odluke

„Niz je problema u hrvatskom novinarstvu. Od netransparentnog vlasništva, preko utjecaja politi?ara i oglašiva?a na sadržaj medija, loših uvjeta rada mnogih novinara… Problemi proizlaze iz nepostojanja medijske strategije, zakona koji nisu dovoljno kvalitetni (i)li se ne provode…“, kaže Lekovi?.

Podsje?a i kako je prošla vlast u Hrvatskoj donijela nekoliko izrazito loših odluka kada je rije? o medijima, poput izmjena Zakona o HRT-u na na?in da je za imenovanje Glavnog ravnatelja HRT-a potrebna samo obi?na, a ne dvotre?inska ve?ina glasova saborskih zastupnika.

U takve odluke ubrojio je i onu o drasti?nom smanjenju PDV-a izdava?ima samo odre?enih dnevnih novina bez ikakve kontrole koristi li se ta povlastica za dobrobit medija i novinara.

Lekovi? prošloj hrvatskoj vlasti zamjera i što nije dovršila medijsku strategiju.

„Strategija nove vlasti u Hrvatskoj je, pak, da u potpunosti kontrolira javni medijski servis HRT te da smjenama i financijskim pritiscima, koji su ponekad ne samo nasilni nego i protuzakoniti, onemogu?i kriti?ke medije te instalira poslušnike u institucije koje imaju utjecaj na sufinanciranje medija te reguliranje odnosa na medijskom podru?ju“, kaže Lekovi?.

Brojni pritisci

Dodaje i kako i na medije i na novinare postoje izravni i neizravni pritisci te da HND reagira na svaki takav slu?aj koji je mogu?e dokazati. Uz to, sve je više i primjera autocenzure kod samih novinara koji su rezultat raznih pritisaka na novinare na terenu.

Lekovi? kaže kako je niz na?ina na koje se ti pritisci vrše – poput telefonskih poziva, slanja telefonskih poruka urednicima da se nekim temama ne bave ili da se nekima bave na to?no odre?en na?in, neobjavljivanja završenih i pripremljenih pri?a…

Navodi i da u isto vrijeme postoje i neki neizravni na?ini kao što je nedavanje zadataka „neposlušnim“ novinarima ili premještanje na druge teme koje su manje „škakljive“…

Lekovi? isti?e kako je trenutno neovisnost hrvatskih novinara ugrožena kao možda nikada ranije.

U me?uvremenu, svako malo se otvaraju novi web portali koji funkcioniraju kao mediji, ali gotovo svakodnevno neki od njih bude i ugašen.

Doga?a se i da se ugasi i neki od tiskanih medija, ali da izdava? ne prijavi gašenje. Lekovi? kaže da ne postoji sustavna i efikasna kontrola te da bi od velike važnosti bila uspostava efikasnije kontrole broja medija i novinara te funkcioniranja medija u skladu sa zakonima, uklju?uju?i i odnos prema novinarima.

Naime, nerijetka je pojava da razni mediji kao novinare angažiraju mlade ljude bez novinarskog iskustva te ih ?esto mijenjaju. Vrlo ?esto ostanu uskra?eni i za honorar.

„Nažalost, cijela pri?a oko portala nije najbolje regulirana. To, istina, nije samo hrvatski problem ali time problem nije manji. No, nepotpisani tekstovi, nepostojanje atribucija i bilo kakvi oblici neprofesionalnosti ne bi se smjeli tolerirati niti u jednom mediju. Me?utim, samoregulacija se svodi na Novinarsko vije?e ?asti HND-a, koje je vrlo važno ali ne može ‘pokriti’ sve potrebe, a Hrvatsko vije?e za medije, koje je bilo zamišljeno kao samoregulatorno tijelo nakladnika i HND-a, ukinuto je nakon što prakti?no nije ništa radilo i nakladnici su ga napustili. HND ne odustaje od ideje o ozbiljnom samoregulatornom tijelu koje bi obuhva?alo i nakladnike, ali nakon što je jednom ta ideja propala, nemamo iluziju da ?e to i?i lako i brzo“, kaže Lekovi?.

HRT kao ‘ratni plijen’

Osvrnuo se i na stanje na Hrvatskoj radio televiziji (HRT), koja sa svakom promjenom vlasti doživljava velike promjene. Smatra kako HRT ima kapacitet da postane javni medijski servis u najboljem smislu te rije?i, ali i da nikada do sada to nije do kraja ostvareno zbog politi?kog utjecaja.

Prema rije?ima Lekovi?a, nakon posljednje promjene vlasti situacija je drasti?no pogoršana. Kaže kako je HRT postao „ratni plijen“ vladaju?ih koji su instalirali menadžersko-uredni?ku ekipu koja propagira konzervativno-klerikalne ideje u prilog konceptu društvenih promjena koje zagovaraju vladaju?i.

?esti su razni komentari i na televizijsku emisiju „Bujica“, autora Velimira Bujanca, za koju Lekovi? kaže da nije novinarstvo nego propaganda koja uklju?uje revizionisti?ke podvale, laži, uvrede, prijetnje i huškanje.

I situacija u državama bivše Jugoslavije je, kada je rije? o stanju novinarstva, sli?na umnogome. Me?utim, za razliku od Slovenije i Hrvatske, ostale zemlje nisu ?lanice Europske unije tako da ?e u pristupnom procesu svaka od njih morati ispuniti vrlo stroge kriterije koji uklju?uju i usuglašavanje medijskog zakonodavstva i omogu?avanje visokog stupnja medijskih sloboda.

Prema rije?ima Lekovi?a, Hrvatska je tijekom pregovora formalno sve te uvjete ispunila, ali „nakon ulaska u EU prihva?ene standarde sve manje poštuje, pri ?emu EU institucije nemaju efikasan na?in da bi zemlje ?lanice natjerale da se pridržavaju onoga na što su se obvezale“.

Sve to što se doga?a u hrvatskom novinarstvu budno prate i novinarska udruženja iz Europe i svijeta koja sura?uju s nacionalnim novinarskim organizacijama i svojim ?lanicama te reagiraju kada je to neophodno.

‘Izdajnici nacionalnih interesa’

„Nažalost, vlast u Hrvatskoj kao i u ostalima zemljama u regiji takva upozorenja ignoriraju ili ih proglašavaju miješanjem u unutarnje stvari svoje zemlje, a lokalne novinarske organizacije koje se bore za slobodu medija proglašavaju izdajicama nacionalnih interesa. To je, naravno, apsurdno jer nacionalne interese u demokratskoj zemlji ugrožavaju oni koji ugrožavaju slobodu medija a ne oni koji se za tu slobodu bore“, kaže Lekovi?.

Me?utim, i pored svih tih problema s kojima se suo?ava novinarstvo danas u Hrvatskoj i državama u regiji u HND-u misle da situacija može biti bolja, kako za medije tako i za novinare.

„Za po?etak, trebalo bi kona?no napraviti ozbiljnu medijsku strategiju. Suština je jednostavna: politi?ke elite izabrane da upravljaju državom trebaju dati jasan zakonski okvir koji omogu?ava HRT-u da zaista bude javni medijski servis, treba osigurati ravnopravan tretman svih komercijalnih medija na tržištu, te treba osigurati jednaku mogu?nost neprofitnim medijima da budu sufinancirani u skladu sa financijskim mogu?nostima države. No, trend je suprotan“, zaklju?io je Lekovi?.

(Branimir Bradari?, Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!