Sarajevski muzej u nevolji

04 Mar 2013

Hladni rat nacionalista protiv Bosne: trajno zatvaranje Zemaljskog muzeja rezultiralo bi gubitkom kolektivnog sjećanja Bosanaca i Hercegovaca

Početkom ovog mjeseca Sarajevo je obilježilo 125. godišnjicu postojanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Međutim, umjesto da slave, ljudi su zapalili 125 svijeća i položili isti broj ruža ispred ulaznih vrata muzeja.

Nisu mogli ući u zgradu, jer je muzej, zbog manjka sredstava, od prošlog oktobra zatvoren za javnost.

Ajiša Softić, bivša direktorica muzeja, kaže da je ovo, vjerovatno, najtužnija godišnjica ove državne institucije.

»Ovaj muzej čuva puno uspomena velikog broja ljudi«, izjavila je ona. »Zatvaranjem muzeja zaboravljamo svoju prošlost.«

Zemaljski muzej je preživio dva svjetska rata i rat u Bosni i Hercegovini devedesetih, ali svoja je vrata morao zatvoriti za javnost 4. oktobra prošle godine.

Njegova uprava, u očajničkom pokušaju da privuče pažnju javnosti na godine hroničnog nedostatka sredstava, zakucala je daske na ulazna vrata i iznad njih postavila veliki transparent s natpisom “Muzej zatvoren”.

Direktor muzeja Adnan Busuladžić tom prilikom je rekao da nije imao izbora. Njegova 62 radnika 13 mjeseci nisu dobila platu, te nisu mogli nastaviti raditi bez naknade.

Naglasio je da će kustosi i dalje brinuti o eksponatima, iako muzej do daljnjeg neće biti otvoren za javnost.

Nakon rata u BiH, koji je završen1995. godine, Zemaljski muzej je godinama muku mučio sa finansiranjem. Često nije bilo dovoljno novca ni da se pokriju plate zaposlenih, struja i grijanje, i vremenom su se dugovi nagomilali.

Neki posmatrači smatraju da je Zemaljski muzej žrtva dogovora sačinjenog u Daytonu koji je 1995. okončao rat u Bosni, ali je stvorio mnogo nivoa vlasti – državni, entitetski, kantonalni i opštinski.

Kako BiH nema državno ministarstvo kulture, Zemaljski muzej se našao u pravnom limbu, jer se nijedan od ovih nivoa vlasti ne smatra odgovornim za ovu instituciju.

Isti problem ima još šest velikih državnih institucija u BiH: Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Umjetnička galerija, Istorijski muzej, Kinoteka BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti i Biblioteka za slijepa i slabovidna lica. Sve ove institucije su u opasnosti – njihovim kolekcijama i zgradama prijeti rizik od propadanja, obučeno osoblje odlazi, a nad njih se nadvila prijetnja od stalnog zatvaranja.

zemaljski muzejHladni rat nacionalista protiv Bosne

Neki stručnjaci smatraju da je zatvaranje Zemaljskog muzeja direktna posljedica pokušaja nacionalista da unište sve što utjelovljuje ideju Bosne kao države.

»Ne može biti Bosne i Hercegovine ako nema zajedničkih institucija na državnom nivou, bar ne onakve Bosne i Hercegovine za kakvu se ja zalažem«, piše autorica Ferida Duraković na Cultureshutdown.net, online platformi uspostavljenoj prošle godine kako bi se podigla svijest o alarmantnom stanju u institucijama kulture u BiH.

»U ovom strašnom pravnom i političkom vakuumu svako uzima svoj dio, jer će u očima svoje etničke grupe postati veći i važniji ukoliko osakati Bosnu i Hercegovinu i ukrade od nje ono što bi trebalo da pripada svima nama«, piše Duraković.

Jasenko Pašić, mladi bosanski glumac, plaši se da bi gubitak Zemaljskog muzeja mogao dovesti do toga da Bosna izgubi svoj identitet.

»Kultura je ključni element svakog društva. Mislim da je ovdje glavni problem hladni rat koji se danas vodi, rat čiji je cilj uništenje identiteta ove zemlje«, kaže Jasenko. »Ako se sve kulturne institucije od državne važnosti zatvore, šta će ostati od Bosne i Hercegovine?«

Otvoren 1888. godine, Zemaljski muzej ima četiri paviljona s bibliotekom koja sadrži 250.000 knjiga i rukopisa, velikom kolekcijom narodnih nošnji, priznatom entomološkom zbirkom i jedinstvenim predmetima od keramike iz neolita koji su pronađeni u obližnjem Butmiru.

Zatvorena i Hagada

Ipak, najvredniji predmet u Muzeju je sarajevska Hagada, najstariji dokument Sefarda na svijetu, napisan, kako se vjeruje, u Barseloni u 14. vijeku. Ovaj iluminirani rukopis, čija se vrijednost procjenjuje na sedam miliona američkih dolara, u Sarajevo su donijeli Jevreji koji su u 15. vijeku protjerani iz Španije.

Prije nego što je Zemaljski muzej zatvorio svoja vrata, Hagada je bila izložena očima javnosti samo četiri puta godišnje. Prema izvještajima bosanskih medija, u novembru 2012. godine muzej Metropolitan iz New Yorka ponudio je da izlaže Hagadu tri godine, kako bi je, prema procjenama, vidjelo 20 miliona posjetilaca.

Uprava Zemaljskog muzeja i nekoliko članova bosanske Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika odlučili su odbiti ovu unosnu ponudu, tvrdeći da ne postoji garancija da će Hagada biti vraćena, posebno ukoliko privremeno zatvaranje muzeja postane stalno.

Početkom ove sedmice, dvije kustosice muzeja Metropolitan posjetile su Sarajevo kako bi s direktorom Busuladžićem razgovarale o budućnosti Hagade. Nije postignut dogovor o slanju rukopisa u Sjedinjene Države, te je on ostao zaključan u sefu Zemaljskog muzeja.

I gradonačelnik Sarajeva, Alija Behmen, protivi se posuđivanju Hagade bilo kojoj instituciji izvan Sarajeva.

»Gradsko vijeće i ja kao gradonačelnik ovog grada ne želimo čak ni da razmotrimo bilo kakvu inicijativu o iznošenja Hagade iz Sarajeva i na jedan minut«, izjavio je nedavno Behmen.

Jevrejska zajednica u BiH, pod vodstvom Jakoba Fincija, smatra da odbijanje ponude muzeja Metropolitan predstavlja veliki gubitak za cijelu zemlju.

»Kao članu jevrejske zajednice i građaninu Sarajeva veoma mi je žao što smo propustili priliku da Hagadu pokažemo velikom broju ljudi tako što bismo je izložili u muzeju Metropolitan«, izjavio je Finci prošle sedmice za medije. »Ovaj dokument je najbolji primjer onog na šta smo mi u Bosni i Hercegovini najviše ponosni – a to su tolerancija, razumijevanje i spremnost da jedni drugima pomognemo u teškim trenucima. Ali Hagada sada leži zaključana i nikome nije od koristi .«

Busuladžić tvrdi da posuđivanje Hagade ne bi riješilo probleme Zemaljskog muzeja i da vlasti BiH treba konačno da odluče ko je odgovoran za ovu i druge kulturne institucije od slične važnosti.

»Sada smo u nemogućoj situaciji«, rekao je Busuladžić za Radio Slobodna Evropa prošle sedmice. »Ukoliko se nešto uskoro ne promijeni, ne samo Hagada, nego svi eksponati iz Zemaljskog muzeja treba da se odnesu u Metropolitan muzej.«

Video: Sarajevski muzeji u opasnosti

(U pripremi materijala za ovaj izvještaj učestvovali su Mirza Ajnadžić i Ajdin Kamber, obučeni reporteri IWPR-a u Sarajevu) 

Podelite ovu stranicu!