Sarajevo: Krst na Zlatišu postavljen uprkos protestima

21 Sep 2014

Krst se vidi iz pravca Skenderije i iz drugih dijelova centra Sarajeva

Na Zlatištu iznad Sarajeva u nedjelju ujutro je osvanuo spomen – krst. Kako je izjavio Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske, krst predstavlja znak sjećanja na više od 6.500 ubijenih sarajevskih Srba.

U prvim reakcijama u Sarajevu, predstavnici udruženja koja okupljaju porodice poginulih Sarajlija tokom njegove opsade, postavljanje krsta osuđuju.

Komisija za državnu imovinu BiH nije odobrila podizanje ovog spomenika, jer je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko zatražio da se preisipita odluka od 19. novembra 2012., kada je odlučeno da se parcela državnog zemljišta izuzme i dodijeli lokalnim vlastima u RS-u.

Krst na Zlatištu iznad Sarajeva je obojen u bijelu boju. Njegova približna dimenzija je 10 metara visine i četiri širine. Krst se vidi iz pravca Skenderije i iz drugih dijelova centra Sarajeva.

Predsjednik Saveza logoraša RS-a Branislav Dukić je rekao da je Savez postavljanjem krsta ispunio ranije dato obećanje o njegovom podizanju, čime su, kako je rekao, na najbolji način demantovane sve moguće spekulacije o odustajanju od njegovog podizanja. “Podigli smo spomen-krst da ga gleda Bog i da ga gledaju i čuvaju Srbi”, poručio je Dukić.

Postavljanje spomen – krsta pozdravili su i predstavnici Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine. Tako je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Staša Košarac izjavio da su se oko te ideje okupili “mnogi građani, nevladine organizacije i politička javnost RS-a kao izraz potrebe da se obilježi stradanje Srba u Sarajevu”.

Sarajlije ogorčene zbog postavljanja krsta

U prvim reakcijama u Sarajevu, predstavnici udruženja koja okupljaju stradale Sarajlije, tokom troipogodišnje opsade grada, ogorčeni su zbog podizanja krsta na Zlatištu.

Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva, kazao je da je iznenađen i zatečen. “To je očito jedna u nizu provokacija, namjera da oni realizuju ono što su naumili. Da na Zlatištu postave taj krst i to spomen obilježje na mjesto sa kojeg su mnogi nevini građani Sarajeva ubijani, između ostalog i veliki broj djece. Ta provokacija ne bi trebala proći. To prije svega je državno zemljište, koliko ja znam, i mislim da bi nadležni trebali da učine sve u ovom slučaju kako se to ne bi održalo”, kazao je Grabovica.

Za Mirsada Tokaču, direktora Istraživačko-dokumentacionog centra, radi se o provokaciji. “U Sarajevu je ukupno, prema istraživanju koje smo mi vrlo detaljno uradili, stradalo na različite načine 3300 građana Sarajeva srpske nacionalnosti. Od tog broja, 2202 su učestvovali u opsadi Sarajeva, a preko 400 ih je poginulo braneći svoj grad. Prema tome, mi ne smijemo nasijedati na te izmišljotine koje ti zlonamjerni ljudi plasiraju u javnost. Mora se sve učiniti da se takve provokacije spriječe i da se provokativni križevi uklone”, kaže Tokača.

Podsjetimo, Komisija za državnu imovinu BiH nije odobrila podizanje krtsta na Zlatištu, jer je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko zatražio da se preisipita odluka od 19. novembra 2012. godine, kada je odlučeno da se parcela državnog zemljišta izuzme i dodijeli lokalnim vlastima u RS-u.

Najavu o gradnji krsta pratili su protesti građana Sarajeva koji su naglašavali da se protive provokacijama, mržnji i gradnji bilo kakvih vjerskih obilježja, pogotovo na mjestu odakle su snajperima, tenkovima, bombama i granatama ubijani građani Sarajeva.

Istovremeno, u junu je iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH saopšteno da se “vjerski simboli ne smiju koristiti da bi se namjerno inicirala međuetnička napetost”.

(Dženana Karabegović, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!