SAD i EU uvele nove sankcije Rusiji

13 Sep 2014

SAD se pridružuje evropskim sankcijama, Rusija kaže da se takvim odlukama svjesno šteti mirovnom procesu u Ukrajini

Sjedinjene Američke Države su u petak uvele nove sankcije Rusiji, koje će zahvatiti naftnu i odbrambenu industriju te dodatno ograničiti pristup ruskih banaka američkim finansijskim tržištima.

U međuvremenu je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio da Moskva razmatra protivmjere na sankcije Zapada, koje smatra pokušajem da se ometu mirovni napori u istočnoj Ukrajini.

Sankcije, koje po prvi puta pogađaju rusku Sberbank, poklapaju se s novim evropskim mjerama, kojima su uvedena ograničenja za finansiranje nekih ruskih državnih firmi i zamrznuta imovina vodećih ruskih političara.

Američko Ministarstvo finansija objavilo je da američkim firmama i pojedincima zabranjeno poslovanje s Rostecom, ruskim tehnološkim i odbrambenim divom, a blokirana je i imovina još pet državnih kompanija za proizvodnju oružja.

Omča oko ruskih banaka

Sankcije naftnom poslovanju odnose se na istraživanje i proizvodnju nafte u dubokom moru, na platformama na Arktiku i u škriljevcu koje provodi pet ruskih energetskih kompanija: Gazprom, Gazprom Neft, Lukoil, Surgutneftgas i Rosneft.

Nove američke sankcije stežu finansijsku omču oko šest ruskih banaka, uključujući Sberbank, najjaču banku po imovini.

Govoreći novinarima nakon sastanka Šangajske organizacije za saradnju u glavom gradu Tadžikistana Dušanbeu, Putin je ocijenio da su sankcije “pomalo čudne” imajući u vidu mirovne napore u istočnoj Ukrajini, uključujući prekid vatre.

“U trenutku kada se stvari kreću prema mirnom rješenju, poduzimaju se koraci kojima je cilj omesti mirovni proces”, rekao je ruski lider.

“Odavno je poznato da su sankcije instrument vanjske politike i da nikada ne dovode do željenog rezultata, čak i kada su usmjerene na slabije države. Politika sankcije zadaje određenu štetu, uključujući i onima koji ih uvode.”

Odložena primjena trgovinskog sporazuma

EU je u petak saopćila da će provođenje sporazuma o slobodnoj trgovini s Ukrajinom odložiti za 15 mjeseci, do kraja 2015. godine, kao dio napora da podrži mirovni proces.

Evropski komesar za trgovinu Karel de Guht rekao je da će Brisel, uprkos odlaganju provođenja sporazuma, za to vrijeme i dalje primjenjivati privremene preferencijalne tarife za ukrajinsku robu.

To će biti urađeno u okviru napora “pune podrške stabilizaciji Ukrajine”, kazao je on razgovora s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Pavlom Klimkinom i ruskim ministrom za ekonomski razvoj Aleksejem Uljukajevom.

Agencija RIA Novosti je javila da su Rusija, Ukrajina i EU u petak postigle ključan kompromis o sporazumu o slobodnoj trgovini s Ukrajinom tako što su odložili njegovo provođenje do kraja 2015. godine, rekao je Uljukajev.

“Do tog dogovorenog datuma, kraja 2015. godine, Ruska Federacija se obavezala da neće primjenjivati zaštitne mjere”, rekao je on novinarima nakon druge runde trilateralnog ministarskog sastanka.

Zaštita interesa

Nove sankcije EU-a Rusiji štete mirovnom procesu u Ukrajini, ustvrdio je u petak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

“Mislimo da donijeti takve odluke u času dok se, nadamo se, stabilizira mirovni proces u Ukrajini znači svjesno štetiti mirovnom procesu”, rekao je ruski šef diplomatije na samitu u Dušanbeu, prenosi Hina.

Rusija će na evropske sankcije reagirati “mirno i primjereno, ali ponajprije polazeći od zaštite [svojih] interesa”, dodao je ministar.

Moskva je preko predsjednika Dume (Donjeg doma Ruskog parlamenta) Sergeja Nariškina oštro osudila te sankcije, koje pogađaju i 24 istaknute osobe iz Rusije i Ukrajine optužene za umiješanost u ukrajinski sukob, rekavši da one “nemaju veze sa stvarnošću” i “izlika” su da bi se kaznilo Rusiju.

Ranije je objavljeno kako nove evropske sankcije protiv Rusije, čiji je cilj ograničiti finansiranje ruske ekonomije, stupile su na snagu u petak ujutro. nakon što su objavljene u Službenom listu EU-a.

Naftnim kompanijama Rosnjeft, Transnjeft i Gazprom Njeft od danas je zabranjen pristup evropskom finansijskom tržištu, a sankcije se odnose i na pet banaka koje su s njima povezane.

Osim toga, sankcije obuhvaćaju zabranu izvoza oružja u Rusiju, kao i takozvane tehnologije dualne namjene koje se mogu koristiti i u civilne i vojne svrhe, kao i zabranu izvoza opreme za istraživanje i eksploataciju nafte, što će otežati Rusiji pristup novootkrivenim nalazištima u arktičkom pojasu.

Proširena je “crna lista” ruskih zvaničnika kojima je zabranjeno putovati i poslovati u EU, a među 24 novih imena nalazi se i Vladimir Žirinovski, zastupnik Dume i lider ekstremno nacionalištičke Liberalno-demokratske stranke.

Odluku o uvođenju sankcija Rusiji članice EU-a su donijele u petak prošle sedmice, s tim što je primjena bila odgođena dok se ne vidi hoće li se prekid vatre u Ukrajini održati.

Smanjenje isporuke plina

Poljska, Slovačka i Austrija prijavile su znatno smanjen dotok ruskog plina, a razlozi za to još nisu poznati.

U Poljsku je stiglo 45 posto manje plina, u Austriju 15 posto, a u Slovačku deset, objavile su tamošnje energetske kompanije.

Ruski plinski div Gazprom negira da je smanjio dotok plina u navedene zemlje, prenosi Hina.

Poljska plin prima plinovodima preko Ukrajine i Bjelorusije, a opskrba Slovačke i Austrije ovisi o plinovodima na istoku Ukrajine.

Evropska komisija, koja posreduje u sporu Kijeva i Moskve o cijeni i isporuci plina, predložila je novi krug trostranih razgovora 20. septembra u Berlinu.

Rusija je najavila protivmjere sankcijama, koje bi mogle obuhvatiti zabranu uvoza automobila i nekih roba široke potrošnje iz EU-a, kao i zabranu preleta civilnih aviona preko ruske teritorije.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko kazao je u petak da će ukrajinski Parlament u utorak ratificirati sporazum o pridruživanju s EU-om, kada bi to trebao učiniti i Evropski parlament.

Porošenko je na konferenciji u Kijevu o proevropskoj strategiji Ukrajine rekao da će ratifikacija tog važnog političkog i trgovinskog sporazuma biti “historijski trenutak” za zemlju.

Dodao je, također, da se nada da će dobiti “poseban status” za Ukrajinu pri NATO-u tokom svoje posjete SAD-u iduće sedmice.

Obećao je isto tako da će vratiti Krim u krilo Ukrajine, “ne nužno vojnim sredstvima”.

Istakao je da rješenje krize u Ukrajini nipošto ne može biti vojno te ponovo izrazio podršku nekom obliku decentralizacije zemlje.

U pogledu novih evropskih sankcija Rusiji, koje su stupile na snagu u petak, Porošenko je kazao da to dokazuje evropsku solidarnost s Ukrajinom.

Razmijenjeni zarobljenici

U petak ujutru su ukrajinske vladine snage i pobunjenici razmijenili desetine zatvorenika zarobljenih tokom borbi u Ukrajini, u okviru sporazuma o prekidu vatre.

Porošenko je rekao da je 36 ukrajinskih vojnika oslobođeno poslije pregovora, a da je dan ranije pušten još 21 vojnik.

Ukrajinske snage predale su 31 pobunjenika zarobljenog tokom petomjesečnih sukoba.

Vjeruje se da obje strane drže stotine zatvorenika, ali nijedna strana nije dala tačan broj.

Neposredno poslije jutrošnje razmjene zarobljenika čulo se ispaljivanje projektila iz centra Donjecka, prenosi Fena.

760 miliona eura zajma

Evropska unija je spremna isplatiti 760 miliona eura pomoći, kao dio direktnih pozajmica Ukrajini u narednom mjesecu, ukoliko se steknu određeni uslovi, izjavio je u petak predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso.

“Dva paketa pomoći EU-a, ukupne vrijednosti 1,6 milijardi eura, na raspolaganju su Ukrajini”, rekao je on.

“Do sada dato 600 miliona eura, a 760 miliona eura može biti isplaćeno narednog mjeseca, ukoliko se steknu određeni uslovi, a to su provođenje ekonomskih reformi u Ukrajini i borba protiv korupcije”, naveo je Barroso u saopćenju koje će biti prenijeto na konferenciji u Kijevu.

Pomoć Ukrajini je dio paketa koji je EU objavila u martu kako bi pomogla oporavak ukrajinske ekonomije, prenio je Reuters.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!