ROMAN KUHAR: Borba za LGBT prava zahtijeva decenije rada

15 Jun 2012

"Poštivanje nečije seksualne orijentacije je slično poštivanju prava na vjeroispovijest, jer je za funkcionisanje pravednog društva potrebno poštivati sva prava, a ne samo određena"

U ponedjeljak je u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra uprili?ena diskusija na temu LGBT pokreta u Sloveniji, a gost je bio Roman Kuhar, slovena?ki sociolog koji se dugi niz godina bavi pitanjima LGBT populacije, koji je prisutne upoznao sa pravnim tretmanom LGBT populacije i promjenama koje su se dešavale posljednjih ?etrdesetak godina u Sloveniji.

Po?eci slovena?kog LGBT pokreta sežu još u sedamdesete godine prošlog vijeka. Homoseksualnost je ondje dekriminalizovana 1977., dok se to u Bosni i Hercegovini desilo dvadeset godina kasnije (u Federaciji BiH 1998. godine, a u Republici Srpskoj 1996.). Ipak, slovena?ki LGBT aktivizam je puni zamah uhvatio osamdesetih godina, s festivalom MAGNUS 1984. godine, a podržan od strane feministi?kog i ekološkog pokreta. Tokom devedesetih, vo?ena je rasprava o registrovanom partnerstvu istospolnih partnera, kada se i pristup medija ovoj temi liberalizirao. Javna debata o registrovanom partnerstvu, vo?ena izme?u 2002. i 2005. uspjela je senzibilizirati i slovena?ku javnost. Slovenija je 2005. postala i prva zemlja u Evropi u kojoj je desni?arska vlada (Janeza Janše) odobrila zakon o registrovanom partnerstvu, premda još uvijek diskriminatoran i simboli?ki na nižoj razini od institucije braka. Premda je kasnija lijeva vlada razmatrala poistovje?ivanje socijalnih prava koje garantuje registrovano partnerstvo sa pravima garantovanim brakom, zalaganjem Katoli?ke crkve to nije uspjelo.

Parada ponosa bez nasilja

Na prostoru bivše jugoslavije najkontroverznije LGBT pravo, pravo na mirno okupljanje ili Parada ponosa, u Ljubljani je godinama prolazilo bez ikakvih incidenata. Prva Parada ponosa održana je 2001., a prvi incident desio se 2009., kada je grupa neonacista pretukla istaknutog aktivistu za LGBT prava i novinara, Mitju Blaži?a. Poruka koju su vlasti, ali i slovena?ka javnost, poslale bila je jasna: nasilje ne?e pro?i. Trojica napada?a osu?ena su na višemjese?nu zatvorsku kaznu, a ?ak i onaj dio populacije koji se ne slaže sa zahtjevima LGBT populacije ustao je protiv nasilja.

Posljednje tri godine, aktuelno pitanje slovena?kog LGBT pokreta bilo je pitanje novog porodi?nog zakona, koji je davao pravo usvajanja djece u istospolnim zajednicama, ako je jedan od partnera biološki roditelj. Premda novi porodi?ni zakon na referendumu, održanom u martu ove godine, nije prošao (ponovo u velikoj mjeri zahvaljuju?i naporima Crkve), zna?ajno je da je 45 posto glasa?a ipak glasalo za, što dovoljno govori o sentimentu slovena?ke javnosti prema ovom pitanju.

O historiji LGBT pokreta u Sloveniji, te tome kakve bi pouke Bosna i Hercegovina mogla izvu?i iz slovena?kog iskustva, razgovarali smo sa Romanom Kuharom, profesorom, sociologom i aktivnim sudionikom LGBT pokreta u Sloveniji

Radiosarajevo.ba: Može li slovena?ko iskustvo pomo?i LGBT aktivistima u BiH?

Kuhar: Prvo moram re?i da ne želim biti neko ko dolazi svana i govori šta trebate uraditi. Situacija u Bosni i Sloveniji je potpuno razli?ita u historijskom smislu, prvenstveno zbog iskustva rata. Potrebno je poštovati historijski i kulturni okvir, a iskustvo rata je u ogromnoj mjeri ozna?ilo ovaj prostor. S tim ne želim re?i da treba pristati na ?est argument „naše društvo nije spremno na to, nije još vrijeme za to“, nego da stvari nije mogu?e promijeniti idu?i glavom kroz zid.

Stvari koje se meni ?ine klju?nim kad posmatram LGBT pokret u Sloveniji su kontinuirana saradnja s medijima, a zatim saradnja izme?u razli?itih nevladinih organizacija koje se op?enito bave ljudskim pravima. Ljudska prava LGBT populacije nisu ništa razli?ita od ljudskih prava osoba sa invaliditetom, prava žena, razli?itih manjina, i sve organizacije koje se bave bilo kojom od tih grupa u biti rade u cilju izgradnje tolerantnijeg društva. Tolerancija ne zna?i da ti se nešto mora svi?ati, nego da se svi me?usobno moraju znati „trpiti“.

Saradnja sa politi?kim partijama koje razumiju da su LGBT pitanja dio izgradnje demokratskog društva je tako?er važna, ali zadržavaju?i kriti?ki odmak prema njima. Kad su u Sloveniji bili aktuelni prijedlozi zakona o registrovanom partnerstvu i novom porodi?nom zakonu, mi smo kontinuirano kritikovali politi?ke stranke s kojima smo sara?ivali, ako nisu ispunile svoja obe?anja. Pored toga, bitna stvar je i edukacija, razli?ite radionice koje govore o homoseksualnosti, izdavanje publikacija… Uz sve navedeno, potrebno je biti strpljiv, jer se ništa ne mijenja preko no?i.

Evropski standardi

Slovenija je imala sre?u da se ugleda na zakonodavstvo Evropske unije, što je još jedna bitna razlika u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Evropski standardi, evropski antidiskriminacijski zakoni, odluke Evropskog suda za ljudska prava, informisanje javnosti o tome, sve je to bitno uticalo na mišljenje javnosti u Sloveniji o ovim pitanjima.

Pored tog makroaktivizma izuzetno je bitan i mikroorganizam, koji zna?i da svaki gay i lezbejka djeluju unutar svog okruženja, unutar porodice i prijatelja bez sakrivanja svog identiteta. Mla?e generacije u Sloveniji ve? imaju stav take it, or leave it.

Radiosarajevo.ba: A šta ako aktivista nedostaje, kao što je situacija u BiH?

Kuhar: Aktivizmom se ne možeš baviti iz skrovišta, ali isto tako ne možeš nikog natjerati da bude aktivista. Ovo što radi Sarajevski otvoreni centar, preko izdavanja knjiga i organiziranja predavanja i diskusija je možda dobar put da se okupe ljudi koji bi se željeli baviti aktivizmom i koji ?e jednog dana htjeti stati ?ak i pred televizijske kamere. A aktivizam iz sjene ide u prilog stigmi jer šalje poruku da homoseksualnost i problemi LGBT populacije ne trebaju i?i javno, da ih ne treba pokazati.

Mediji i li?ne pri?e

Mislim da je važno imati nekoga ko je spreman likom, imenom i prezimenom i?i u medije, ispri?ati svoju pri?u. U senzibiliziranju javnosti prema istospolnim porodicama nama je jako pomoglo što smo imali istospolnu porodicu koja je bila spremna ispri?ati svoju pri?u, predo?iti svoju svakodnevicu i obi?ne probleme javnosti. Kad su po?ele rasprave o registriranom istospolnom partnerstvu u Sloveniji, sredinom dvijehiljaditih, ljudima je vremenom postalo jasno da se radi o vrlo konkretnim životnim problemima koje diskriminatoran zakon donosi. Shvatili su da ta prava koja traže gayevi i lezbejke nisu neka dodatna prava, nego obi?ne stvari o kojima ve?ina ljudi ni ne razmišlja, na primjer pravo da do?em u posjetu u bolnicu svom partneru ili da naslijedim njegovu imovinu.

Naravno, pri tome je važno da mediji li?ne pri?e ne koriste za proizvodnju spektakla.

Radiosarajevo.ba: Koji je pravi na?in za borbu protiv nasilja, protiv ideje da nekoga ko je po bilo ?emu druga?iji od nas treba ubiti ili makar prebiti, a koja je izuzetno prisutna u BiH kad je u pitanju LGBT populacija?

Kuhar: Naju?inkovitijim mi se ?ini zajedni?ko djelovanje organizacija koje propagiraju nenasilje. U Sloveniji su organizacije koje se bore protiv nasilja nad ženama i feministi?ke organizacije bile od po?etka uz LGBT pokret, jer je to zajedni?ka borba za društvo bez nasilja.

Tako?er mislim da je kod pri?e o antidiskriminaciji važno insistirati na tome da je antidiskriminacija isti zahtjev svih, jer se time šalje poruka da nema razlike me?u ljudima, što i jeste poenta ljudskih prava. Recimo, raspravu o porodi?nom zakonu posljednjih godina u Sloveniji nisu vodile gej i lezbejske organizacije, nego kompletan liberalni dio slovena?kog društva.

Radiosarajevo.ba: Na fakultetu predajete gej i lezbijske studije. Koliki je interes u Sloveniji za to, budu?i da je ‘bitka’ ve? u dobroj mjeri dobijena?

Kuhar: Prisutnost tog predmeta na Univerzitetu je tako?er snažna poruka. Rodne studije, koje su tako?er bile otvorene za teme LGBT pokreta, u Sloveniji postoje od sredine devedesetih, a proizašle su iz feministi?kog pokreta osamdesetih godina. Predmet Gej i lezbijskih studija na Filozofskom fakultetu postoji od 2004. i interes je od tada do danas ostao ogroman. Kapacitet je 30 ljudi, a ja svake godine predajem dvostruko ve?em broju studenata i studentica. Moram re?i da su za tu temu, ?ini se, najzainteresovanije heteroseksualne žene, one tome pristupaju sa humanisti?kog aspekta. Zna?ajno je da ?e mnogo mojih studenata i studentica kasnije raditi u školama, što zna?i da ve? postoji generacija prosvjetnih radnika/ca senzibiliziranih za ovu temu.

Radiosarajevo.ba: Postoji li u slovena?kim školama seksualna edukacija? Kako se kroz školski sistem tretira homoseksualnost?

Kuhar: U Sloveniji ne postoji redovni predmet koji bi se bavio seksualnom edukacijom, ali neke škole organizuju predavanja ili cikluse seksualne edukacije, na kojima ve?inom predaju medicinski radnici. Homoseksualnost tako?er nigdje nije eksplicitno spomenuta u planu i programu, ali pojedini nastavnici i profesori tu temu uklju?e u predavanja o razli?itim vrstama porodica, toleranciji, razlikama me?u ljudima i sli?no. U principu je ostavljeno na volju prosvjetnim radnicima da tu temu tuma?e kako žele. Preko svojih studentica i studenata znam da se u školama govori o homoseksualnosti, ali ne na sistemati?an na?in.

Postoje i slikovnice koje govore o istospolnim porodicama, a koje su namijenjene najmla?em uzrastu djece i mogu se na?i u vrti?ima.

Mislim da je pored informisanja kroz medije i to što se o homoseksualnosti i razli?itim vrstama porodica ipak govori i u školama uticalo na ?injenicu da na referendumu o novom porodi?nom zakonu ZA izjasni ?ak 45 posto ljudi. Svakako je snažna poruka bila i podrška nau?ne zajednice u Sloveniji; udruženja psihijatara, psihologa, sociologa, stala su na stranu novog porodi?nog zakona.

Radiosarajevo.ba: Po Vašem mišljenju, kuda dalje ide LGBT pokret u ostalim zemljama bivše Jugoslavije, a koji su dalji koraci koji ?ekaju Sloveniju?

Kuhar: Mislim da organizacije Parada ponosa širom regiona, u Beogradu, Splitu, Queer festivala u Sarajevu 2008., koliko god bili neuspješni, otvaraju raspravu koja ?e i dalje i?i razli?itom dinamikom, zbog razli?itih historijskih okolnosti kroz koje su prolazile te zemlje u posljednjih 20 godina. Put ka Evropskoj uniji svakako ?e ubrzati donošenje i poštivanje zakona. Rasprava koja se u Evropskoj uniji i Americi vodi o istospolnim brakovima, podrška Baracka Obame i zvu?nih imena iz svijeta politike, sve su to važne poruke i za ovaj dio svijeta. U Hrvatskoj se ve? po?elo pri?ati o registraciji istospolnih parova…

U Sloveniji jednu godinu ne?e biti parlamentarne rasprave o porodi?nom zakonu, jer tako nalažu rezultati referenduma. Sada ponovo imamo desnu vladu, tako da mislim da ?e se rasprava ponovo razvijati oko zakona o registrovanim partnerstvima, u pravcu izjedna?avanja ekonomskih i socijalnih prava heteroseksualnih i homoseksualnih partnera.

(Tamara Zablocki, Radio Sarajevo)

  • Roman Kuhar je vanredni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani. Njegova predavanja vezana su za rod, seksualnost i popularnu kulturu. Doktorirao je sociologiju i radi kao istraživa? na Mirovnom institutu u Ljubljani, a od 2004. je i predava? na gej i lezbijskim studijama i sociologiji porodice. Autor je knjiga Medijski konstrukt homoseksualnosti (2003.), Na križanju diskriminacije (2009.), Nepodnošljiva udobnost privatnosti (2006.) i kourednik (sa J. Takacs) Iza roze zavjese: Svakodnevni život LGBT osoba u isto?noj Europi (2007.) i Stvaranje porodice: gej i lezbejske porodi?ne prakse (2011.). Od 2007. je i urednik ?asopisa Narobe.

Podelite ovu stranicu!