REMI PIET: Urušavanje ruskih snova o moći

25 Dec 2014

Pad cijene nafte i rublje otkriva stvarne granice preuveličanih ruskih ambicija

Globalna ekonomija je posljednjih nekoliko dana bila u znaku dramatičnih događaja u energetskom sektoru. Cijena nafte je pala za oko 40 posto od kada je u junu ove godine dosegla vrhunac. Pad cijene nafte imao je negativne posljedice na svjetsku ekonomiju, od Moskve, preko Karakasa, do Teherana.

Situacija je posebno loša u Rusiji gdje se šok zbog smanjenja prihoda od izvoza energenata udvostručio zbog monetarne krize. Samo u posljednjoj sedmici, ruska rublja je u dva dana izgubila 17 posto svoje vrijednosti; njen kurs u odnosu na američki dolara je opao za više od 50 posto od početka godine.

Balansiranje budžeta koji zavisi od nafte

Energetska kriza u osnovi je rezultat viška proizvodnje sirove nafte što je posljedica naglog širenja proizvodnje nafte u Sjedinjenim Američkim Držaravama. Kako bi spriječila dodatna ulaganja u proizvodnju nafte iz škriljca i katranskog pijeska u Sjevernoj Americi, Saudijska Arabija je na svoju ruku otišla preko svojih, ranije preuzetih obaveza o proizvodnji, koje je odredila Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i povela rat protiv svjetskog tržišta nafte. Neki su vidjeli ovaj potez kao zavjeru Amerikanaca kako bi kaznili zemlje poput Irana i Rusije.

I zaista, nagli pad cijena nafte do 60 posto po barelu je daleko ispod prijelomne tačke za zemlje poput Venecuele i Irana kojima je potrebno 140 dolara po barelu da bi uravnotežili svoj proračun i nastavili politiku socijalnih davanja i subvencioniranog uvoza osnovnih dobara. Ruska ekonomija također je veoma osjetljiva na takve promjene cijena, jer energetski sektor čini skoro pola prihoda države i četvrtinu BDP-a.

Putin je loše procijenio kada je pretpostavio da mu se Zapad neće suprostaviti zbog dešavanja u Ukrajini, cijeneći važnost energetske sigurnosti. Međutim, smanjenje prihoda od nafte, kao i ekonomske sankcije uništili su povjerenje investitora u rusku ekonomiju, što je rezultiralo rekordno velikim odlivom kapitala i padom rublje.

Centralna banka Rusije očajnički je pokušavala izbalansirati monetarni kolaps historijskim povećanjem kamatne stope na 17 posto preko noći, drastično umanjujući buduća ulaganja u tu zemlju. Moskva je također potrošila ogromnu količinu deviznih rezervi kako bi spasila kurs svoje valute. Čak i ako ovi potezi zaustave kolaps ruske valute, rublja je do sada izgubila dosta svoje vrijednosti i na taj način urozila kupovnu moć Rusa i pokrenula inflaciju.

Prema riječima ruskog ministarstva ekonomskog razvoja, cijena hrane u Rusiji će se do kraja godine povećati za 12 posto, a procjene za prvi mjesec 2015. godine već predviđaju inflaciju od 10 posto.

Dok Moskva tvrdi da će slaba rublja povećati konkurentnost izvoza, negativna strana slabe rublje će vjerovatno onemogućiti ruskim kompanijama i bankama da vrate 120 milijardi dolara duga međunarodnim kreditorima 2015. godine. Izgradnja raskošne infrastrukture i raširena korupcija koja je pratila organizaciju Zimskih olimpijskih igara u Sočiju smanjila je njihovu likvidnost, a pripreme za održavanje Svjetskog prvenstva u fudbalu 2018. godine teško će se finansirati.

Nepristupačni programi

Izolirana sankcijama i oslabljena padom valute i velikim odlivom kapitala, Rusija ne može sebi priuštiti nagli pad prihoda od nafte. Rusija gubi dvije milijarde dolara svaki put kada cijena barela nafte padne za jedan dolar. Nekada ugodne devizne rezerve u iznosu od 450 milijardi dolara u kojima je uživao Kremlj, više nisu dovoljne Putinu da zadovolji svoje ambicije. Nakon obustave izgradnje Južnog toka prema Europi, ruski ministar finansija nedavno je izjavio da zemlja ne može priuštiti program naoružavanja u iznosu od 500 milijardi dolara.

Dok je Putin uživao veliku popularnost od 80 posto nakon aneksije Krima, nedavne ankete su pokazale da su stanovnici Rusije sve više zabrinuti zbog moguće recesije i smanjenja kupovne moći. Takva razmišljanja neizbježno prijete političkoj stabilnosti režima. Na kraju krajeva, ekonomski nemiri, a ne vojni poraz je bio taj koji je otjerao Jelcina i Gorbačova sa vlasti.

Možda se Putin nada da će, ako bude igrao na kartu nacionalnih osjećanja, sukobljavajući se sa Ukrajinom i aneksijom Krima, odvući pažnju od ekonomskog usporavanja. Nažalost, njegovi potezi samo su pogoršali ekonomsku situaciju u Rusiji.

Mada se zamjenik ministra finansija Aleksej Moiseev pretvara da se ruska ekonomija samo „prilagođava novim pravilima međunarodne trgovine“, dobro informisani svjetski investitori već su otišli i kaznili zemlju koja nije u stanju promijeniti svoju ekonomiju kako bi ublažila neizbježan pad cijena energenata u vremenu slabog globalnog razvoja.

Nedavna najava da Moskva razmatra prijedlog izgradnje vlastite nezavisne svemirske stanice samo je još jedna maska koja treba da hipnotiše stanovnike Rusije. Cijeneći trenutni ekonomski neuspjeh, Kremlj možda neće imati finansijskih sredstava ni da je dizajnira na papiru.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!