Razdvajanje učenika u Kiseljaku: Školstvo kao ratni plijen

16 Sep 2017

Neki bošnjački učenici godinu dana nisu vidjeli fiskulturnu salu, djeca ne smiju zajedno u školski autobus ni na odmor

K?erka Kenana Bajri?a iz Kiseljaka, koja je krenula u peti razred, prošle godine nije imala nijedan ?as tjelesnog odgoja u fiskulturnoj sali iako se ona nalazi odmah pored njene škole “Kiseljak I”, u kojoj se poha?a nastava po bosanskom planu i programu.

Sala, me?utim, pripada osnovnoj školi “Kiseljak”, u kojoj se radi po hrvatskom planu i programu. Njen tri godine stariji brat, koji je išao u suprotnu smjenu, povremeno je mogao i?i u salu, ali zajedno s dva, nekad i tri odjeljenja, kad bi se u taj prostor naguralo stotinjak u?enika.

Iako se dvije škole nalaze jedna prekoputa druge, kao i u slu?aju sale, susret hrvatske i bošnja?ke djece onemogu?en je u bilo kojem trenutku. Na nastavu idu istim autobusom, u kojem je isti voza?, ali se voze u razli?itim terminima, imaju razli?ite odmore i ?asovi im ne po?inju u isto vrijeme.

“Djevoj?ica je ju?er imala prvi ?as tjelesnog u sali i došla je ku?i sva sretna, djeca se najviše tome raduju. Mi samo želimo da se škole ujedine, da oni idu zajedno na nastavu, ali da se uvede i nacionalna grupa predmeta za bošnja?ku djecu”, kaže na po?etku razgovora Bajri?, predsjednik Vije?a roditelja OŠ “Kiseljak I” koji su bojkotirali po?etak ove školske godine i uspjeli djeci omogu?iti salu, iako ne u punom kapacitetu.

Škola u koju idu njihova djeca zapravo je prijeratno obdanište namijenjeno djeci do pet godina. Ipak, u tu zgradu ide više od 250 u?enika u 14 odjeljenja, ali i ?etiri odjeljenja srednje škole.

Škola tako ima 18 odjeljenja i samo osam u?ionica, koje su ranije bile prostorije za vrti?. Namještaj je star više od 40 godina, naslonja?i stolica uglavnom polomljeni, a stolovi izrezbareni i napukli. U nekim prostorijama curi voda, a pojedini prozori u hodniku ne mogu se ni otvoriti.

Budu?i da djeca nisu mogla u?i u fiskulturnu salu, za njih je asfaltirano igralište pored ulice gdje su se zimi igrali u jaknama, šalovima i kapama ako se ?as tjelesnog odgoja nije održavao u u?ionici, gdje su samo mogli slušati o tome kako je dobro vježbati.

S druge strane, osnovna škola prekoputa njihove ima mnogo bolje uvjete i kapacitete koji se ne mogu ni popuniti. Iako u drugoj smjeni jedna cijela zgrada OŠ “Kiseljak” sa 17 u?ionica zjapi prazna, uprava škole u kojoj se u?i po bosanskom planu i programu kaže da nije naišla na razumijevanje da se to ustupi za njihovu djecu.

‘Neka iza?u muslimanska djeca’

Najbolje rješenje bilo bi spajanje dvije škole i uvo?enje još jedne nacionalne grupe predmeta, kažu bošnja?ki roditelji. Me?utim, za to nema politi?ke volje, a djeca nikako ne mogu razumjeti apsurd situacije – da ne mogu zajedno u školske klupe, ali se mogu igrati nakon škole.

“Imate situaciju da dijete pita ‘Zašto se ja mogu igrati s Ivanom, a ne mogu s njim u školu?’. Mene su djeca više puta pitala “Što mi ne idemo s njima zajedno u razred?’ Šta da im odgovorim?”, pita se razo?arano Bajri?.

Na?in na koji se vrši segregacija djece u Kiseljaku najbolje opisuje situacija u kojoj se našao njegov sin prije dvije godine.

“Pošto je prevoznik u?enika isti i vozi svu djecu, s tim da jedne vozi, naprimjer, u 12 sati, a druge u 12:50, desilo se da su djeca iz škole ‘Kiseljak I’ ranije završila nastavu i trebala su ?ekati, me?utim, ušla su u autobus. Nakon jednog kilometra voza?u je neko javio da ima ‘pogrešnu djecu’. On se vratio i rekao ‘Neka iza?u muslimanska djeca, ovo je autobus za hrvatsku djecu’. Možete misliti kako su se djeca tada osje?ala?”

Direktor škole “Kiseljak I” Nermin Merhemi? kaže da je rije? o problemu koji traje od povratka Bošnjaka, ve? 16 godina: “To je politika, nekome to odgovara, ali djeca ispaštaju.”

Njihovu školu poha?a i 59 u?enika romske nacionalnosti, na koje je, kaže Merhemi?, posebno ponosan, pa ne vidi razlog zašto sva djeca ne bi išla zajedno u školu.

“Jednom sam pitao OSCE zašto nema novca za novi namještaj. Rekli su da smo mi ‘dvije škole pod jednim krovom’, pa nas svi izbjegavaju. Zna?i, djeca moraju da ispaštaju. Prije nekoliko godina UNICEF je radio istraživanje koje je pokazalo da je 84 posto bošnja?kih roditelja bilo za zajedni?ko školovanje, dok se samo 20 posto hrvatskih roditelja izjasnilo za tu opciju.”

Pokušali smo do?i do odgovora zašto OŠ “Kiseljak” ne želi ujedinjenje, me?utim, direktorica Vitka Grgi? u telefonskom razgovoru odgovorila nam je da je u Hrvatskoj i da se ne može na?i s nama. Na upit za telefonsku izjavu o tome odbila je i kratko odgovorila: “U romingu sam, trošim telefon.”

Me?utim, na razgovor je pristala jedna majka hrvatskog djeteta, ali pod uvjetom da bude anonimna, ne žele?i probleme u svojoj sredini.

“Bošnjaci traže nešto što je sasvim normalno, da se djeca ne razdvajaju, da se ujedine, da se ne mrze. Da sam na mjestu ovih roditelja, ja bih sve blokirala. Oni razdvajaju djecu i u?e ih mržnji, a oni sami zajedno sjede i druže se. Stvara se mržnja od malih nogu i ovo nikada ne?e prestati dok se ne digne dobra buka. Rat ovdje još nije završio”, govori nam.

Ova majka dodaje da je suština svega da je djece premalo, i Hrvata i Bošnjaka, i da ?e oni oti?i jer nemaju zašto ostati u Kiseljaku.

“Ipak, ovi što vladaju svoju djecu su osigurali, unu?ad i praunu?ad, i stambeno pitanje i financijsko i sve ostalo. Njihova djeca idu u školu u Zagreb i Be?, a moje dijete o tome može samo sanjati.”

Gradi se privatni fakultet, ali ne može škola

Budu?i da u ovom trenutku spajanje dvije škole o?ito nije mogu?e, uprava i roditelji škole “Kiseljak I” predložili su gradnju novog objekta sa salom ili nadogradnju postoje?e zgrade.

“Mi smo prošle godine napravili idejni projekat, me?utim, nismo dobili dozvolu od op?ine. U Kiseljaku imate fakulteta više nego u Sarajevu. Kada se ve? može praviti zgrada za privatni fakultet na samom ulazu u Kiseljak, kada im se mogu dati prostor i dozvole, onda se može dati i osnovnoj školi, koja je obavezna”, kaže Merhemi?.

Ipak, iako to nije bilo mogu?e za ovu djecu, jest za neku drugu. Prošle godine otvorena je nova osnovna škola “Brestevsko” u op?ini Kiseljak, u koju je uloženo gotovo pola miliona maraka, prema Merhemi?evim rije?ima. U nju ide 100 u?enika koji imaju nastavu po hrvatskom planu i programu. Vrpcu na ulazu presjekao je ?lan Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda Dragan ?ovi? s predstavnicima Hrvatske demokratske zajednice.

Tako?er, iako u srednje škole u Kiseljaku u pojedine razrede ide i do 60 posto bošnja?kih u?enika, nastava se odvija samo po hrvatskom programu, dodaje Merhemi?.

Nekoliko gra?ana Kiseljaka prepri?alo nam je i situaciju kako su jednom hrvatski roditelji upisali svoje dijete u školu po bosanskom programu.

“Tolika se buka digla da su na kraju urgirali predstavnici Hrvata i dijete je odmah sljede?i dan ispisano iz škole”, govore nam.

Bajri?eva djeca do škole se moraju voziti autobusom iako ima mnogo bližih podru?nih škola, ali se u njima u?i po hrvatskom planu i programu. Jedna od njih, kaže, ?ak je i srušena jer nije bilo dovoljno hrvatske djece umjesto da su ih, dodaje, spojili s bošnja?kom djecom i sa?uvali školu.

Me?utim, Bajri?, koji je i glavni imam u Kiseljaku, kaže da van školstva postoji jako dobra saradnja. Organiziraju se me?ureligijski dijalozi, bajramski i boži?ni turniri, iftari kojima prisustvuju i sve?enik i pop, a bošnja?ka djeca idu u posjete franjeva?koj mladeži.

“Ali ?im se dese turbulencije gore, ?im se posva?aju Izetbegovi? i ?ovi?, mi to ovdje odmah osjetimo. I kako djeci onda objasniti visoku politiku?”

Nema ljudske volje

Školski pedagog Mirnes Nuhi? kaže da pedagogija stavlja tjelesni odgoj na prvo mjesto, ali, ?ini se, dodaje, da to nije slu?aj za djecu iz škole “Kiseljak I”.

“Ti ljudi koji odlu?uju su, prije svega, prosvjetni radnici, pa onda direktori i svi imaju svoju djecu. Oni mogu isklju?iti emocije i ljudskost i re?i da ovoj drugoj djeci nešto ne treba. Dali su nam šest ?asova tjelesnog u prvoj smjeni i mene direktorica Vitka ubje?uje da je po pedagogiji da djeca nižih razreda prve ?asove tjelesnog ve? imaju u pola osam ujutro.”

Nuhi? dodaje i da djeca koja u?e po hrvatskom planu i programu imaju tri ?asa tjelesnog odgoja, a bošnja?ka djeca dva ?asa, dok u srednjoj školi nemaju nijedan.

“Nema ljudske volje da se to riješi nego se to podru?je još tretira kao ratni plijen i niko ne želi da odstupi od onog svog.”

(Vedrana Maglajlija, Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!