Putin nastavlja pohod na Srbiju i BiH

20 Mar 2018

Dio političke elite u Srbiji i Bosni i Hercegovini odnosi se prema Putinu gotovo podanički

Rusija neće mijenjati svoju politiku prema Zapadnom Balkanu nakon predsjedničkih izbora na kojima je Vladimir Putin odnio uvjerljivu pobjedu, a glavne zone utjecaja ostat će Srbija i Bosna i Hercegovina, stav je analitičara.

Putin, čija pobjeda, po mišljenju analitičara, nije bila upitna, vodit će zemlju i sljedećih šest godina, a ruski utjecaj na regiju, pogotovo u posljednje vrijeme, spominjan je kao opasan i destabilizujući po sigurnost ovih prostora.

Jasmin Mujanović, istraživač EastWest instituta u New Yorku, ističe da se mora shvatiti da ruska politika prema regiji, i posebno Bosni i Hercegovini, nastavlja biti ozbiljna.

“Rusija ima svaku namjeru da štiti svoje lokalne klijente, pogotovo predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, i oni neće dozvoliti da njegov režim tek tako izgubi na narednim izborima. Zato bh. javnost i političke elite, pa i međunarodna zajednica, moraju biti spremni na grube i vulgarne manipulacije izbornog procesa u oktobru, slično onome što je Putin uradio jučer ili što je Nikola Gruevski, jedan drugi ruski klijent, probao u Makedoniji kada je njegova vlada izgubila moć, a možda čak i nešto gore”, kaže Mujanović.

BiH i Srbija monete za potkusurivanje

Dodaje da Putinova pobjeda neće značajno promijeniti ruski stav prema Bosni i Hercegovini jer, “naravno da taj njegov ‘uspjeh’ nije nikada bio upitan”.

Denis Avdagić, sigurnosni analitičar INMS-a, konsultantske kompanije iz Zagreba, kaže da područje bivše Jugoslavije, a posebno Bosna i Hercegovina i Srbija, ostaju svojevrsne monete za potkusurivanje Rusije sa Zapadom.

“U medijima te dvije zemlje, a posebno u Srbiji odvija se iznimno jak proruski propagandni proces s nejasnim krajnjim ciljem. I dio političke elite, kako u Srbiji, tako i u Bosni i Hercegovini, odnosi se prema ruskom predsjedniku gotovo podanički. Nažalost, to nije jedini lider koji regionalno prima takve ‘povlastice’, tako da takav utjecaj posve jasno nije ograničen samo na Rusiju i ruskog predsjednika”, smatra Avdagić.

I vanjskopolitički komentator Boris Varga kaže da Moskva nakon predsjedničkih izbora neće mijenjati odnos i politiku prema Balkanu.

Nakon rata u Ukrajini, kaže Varga, to je politika stvaranja ruskih saveznika među potencijalnim članovima za euroatlantske strukture.

“Rusija pokušava da pridobije te tranzicione države, da ih odvrati od članstva u NATO-u. Međutim, ako se tenzije između Zapada i Rusije nastave, Moskva će verovatno raditi na tome da ih odvrati i od članstva u EU-u. Zabluda je ono što misli Beograd da može dugo da ‘sedi na dve stolice’, Brisel i Moskva, koje su među sobom u novom hladnom ratu i koje su toliko različite. U osnovi EU-a je demokratija, dok se Rusija vratila autoritarnom načinu vođenja države”, navodi on.

Dodik u Putinovom portretu vidi sebe

Dodaje da se u Srbiji koalicija na vlasti oko Srpske napredne stranke (SNS) i njihov čelnik Aleksandar Vučić u mnogočemu ugledaju na Rusiju i Putina jer su njihov primarni elektorat radikali, odnosno nacionalisti i rusofili.

“Mnogi rusofili gledaju u Putina, očekujući od Vučića da postane isti takav lider Srbije. Mnogi od njih bi voleli da imaju predsedničke izbore kao u Ruskoj Federaciji: bez građanskog društva, opozicije i slobodnih medija, sa dominantnim antizapadnim raspoloženjima u društvu, ali se to verovatno neće dogoditi, jer ekonomski oslabljena Rusija srpskim nacionalistima na Balkanu (u Srbiji i Republici Srpskoj) nema šta konkretno da ponudi osim emocija i političkih obećanja. Srbija je ekonomski i finansijski zavisna od Zapada; okružena je članicama EU-a i NATO-a. Sledeći Rusiju, Srbija se samo udaljava od EU-a, postaje njen nelojalan i nepouzdan partner. Ako se to produži, perspektiva članstva Srbije u EU-u će samo biti maglovitija, a Zapad će Beogradu davati prazna obećanja isključivo zbog stabilnosti i pariranja Rusiji na Balkanu.”

Putin, tvrdi Varga, najviše prostora za utjecaj u regiji ima u Srbiji i Republici Srpskoj.

“I Dodik u Putinovom portretu vidi samog sebe. Zato je Dodik pogodan za izazivanje Dejtona kao simbola američke moći na Balkanu. Rusija će raznim kanalima rasklimavati stabilnost u Bosni i Hercegovini. Zato bi države Zapada morale odlučnije da reaguju i personalnim sankcijama da ograničavaju delovanje pojedinih političara u Republici Srpskoj zbog separatističkih težnji. Dok za to ne bude kasno.”

Za sigurnosnog analitičara iz Zagreba Denisa Avdagića pobjeda Putina na izborima bila je posve očekivana.

“Ostvarena je i prethodno proklamirana visoko postotna izlaznost i visoka podrška, a to na Zapadu otvara i određene sumnje u regularnost izbornog procesa. Putin i vladajuća elita očito su željeli što jači legitimitet u trenutku kada je dijelu oporbe onemogućeno sudjelovanje na izborima. Izbori su se, dodatno tomu, održali u, posebno za Ujedinjeno Kraljevstvo, mučnoj atmosferi, ali i s konstantnim negodovanjem djelovanja Rusije prema SAD-u, u kontekstu američkih izbora, ali i hakerskih napada, za koje se također optužuje Rusija”, navodi Avdagić.

Sve to, kaže on, navodi nas na jasan zaključak da odnosi Zapada i Rusije ostaju jednako napeti kao i prije izbora.

Zaključuje da će se zbog vrlo vjerovatnog širenja sankcija, posebno prema pojedincima iz Rusije, oni dijelom fokusirati na napore jačanja vlastitih proizvodnih i privrednih kapaciteta, “a i dalje će se putem određenih žarišnih područja nastojati pokazivati utjecaj Rusije”.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!