Prvi online univerzitet za izbjeglice

28 Nov 2015

Kiron su osnovali studenti, a do sada je na univerzitet primljeno 1.350 izbjeglica, od 15.000 zainteresovanih

Kada smo došli do berlinske adrese gdje nam je re?eno da se nalazi sjedište prvog online univerziteta za izbjeglice u svijetu, bili smo uvjereni da postoji istoimena ulica u nekom drugom dijelu Berlina, ili da smo pogriješili.

Nakon nekoliko pokušaja da saznamo nešto više od lokalnih trgovaca i ljudi koji žive u berlinskoj ?etvrti Kreuzberg, shvatili smo da se sjedište univerziteta nalazi upravo na tom mjestu.

“Kvaka” je bila u tome što osniva?i univerziteta nisu željeli da budu prona?eni jer su dobivali previše medijskih upita, tako da na interfonu nije stajalo ime univerziteta.

Kiron univerzitet su osnovali ambiciozni studenti iz Berlina, Vincent Zimmer i Markus Kressler, Španac Juan David Mendieta i Arap Odai Al Hashmi, a pomogli su im brojni ljudi kojima je stalo do izbjeglica i njihovog obrazovanja.

Partnerski univerziteti

Juan David Mendieta kazao je za Al Jazeeru da je do sada na univerzitet primljeno 1.350 izbjeglica, od 15.000 zainteresovanih, a da su predavanja po?ela 16. oktobra, kada su studenti dobili liste potrebnih udžbenika.

Studij je besplatan jer su osniva?i uspjeli da osiguraju novac za prvu godinu uz pomo? Fonda Startnext.

Cilj je, tvrdi on, prikupiti više od 1,2 miliona eura za potrebe studenata, a godišnje za jednog studenta treba izdvojiti najmanje 400 eura.

Svakom studentu na raspolaganju stoji i asistent, sa kojim treba ?im prije usavršiti njema?ki jezik, što je jedan od uslova za nastavak studija. Ipak, nastava se održava na engleskom jeziku.

Predvi?eno je da studenti prve dvije godine studiraju online, a da na tre?oj godini poha?aju kurseve jednog od partnerskih univerziteta Kirona, kojih je do sada više od 80.

“Najvažniji partner nam je univerzitet u njema?kom gradu Aachenu i vodstvo te institucije nam je puno pomoglo pri razvijanju koncepta za projekat. Studentima koji do?u do tre?e i završne godine Bachelor programa, bi?e omogu?eno da poha?aju kurseve na univerzitetima sa kojim imamo ugovor. Naravno, da bi izbjeglice svoj studij završile na nekom od boljih univerziteta sa kojim imamo ugovor, one shodno tome moraju imati i odgovaraju?e ocjene“, kazao je Mendieta.

Istakao je da se na univerzitet mogu prijaviti svi tražioci azila, ali od tre?e godine njihov status mora biti poznat.

Na tradicionalnim univerzitetima u Njema?koj, izbjeglice ne bi mogle studirati jer su za nastavak obrazovanja potrebni i odgovaraju?i dokumenti, do kojih se u ratom zahva?enim podru?jima teško može tako brzo do?i.

Zato studenti Kiron univerziteta imaju dvije godine da prikupe potrebnu dokumentaciju.

Ideja o osnivanju univerziteta, pri?a Mendieta, nastala je prije godinu dana u Istanbulu, gdje su osniva?i u?estvovali u programu razmjene studenata.

“Pri?ali smo opušteno o tome kako bi bilo dobro da se osnuje fakultet za ljude koji dolaze u evropske zemlje, a ne poznaju jezike. Da im se omogu?i da kroz studij nau?e jezik. Univerzitet je bio predvi?en za manjine u velikim evropskim zemljama. Nismo mogli predvidjeti izbjegli?ku krizu koja sada potresa Evropu i svijet, ali ?im je ona po?ela, znali smo šta nam je ?initi“, istakao je on.

Najviše partnerskih univerziteta Kiron ima u Turskoj, a slijede Njema?ka, Holandija, Belgija, Sjedinjene Ameri?ke Države te zemlje zapadne Afrike.

“Devedeset pet posto partnerskih univerziteta se nalazi u Evropi, ali trenutno pregovaramo sa velikim brojem visokoškolskih institucija, a cilj je našu mrežu proširiti na što više zemalja u svijetu. Na po?etku je bilo jako teško i nismo znali kako da po?nemo, ali sve se to nekako brzo odvijalo i evo sada smo u mogu?nosti da pomognemo tim ljudima“, objasnio je Mendieta.

‘Vatra u njihovim o?ima’

Trenutno, univerzitet nudi studije informatike, tehni?kih nauka, arhitekture i interkulturalnih studija, a Mendieta je potvrdio da on i njegove kolege ne planiraju stati na tome.

Problem studentima ne predstavlja ni ?injenica da ve?ina njih nema pristup internetu jer im je putem tzv. MOOC sistema (massive open online courses) omogu?eno da sadržaje preuzmu na ra?unar i tako prate predavanja.

“Da bi na tre?oj godini otišli na neki od partnerskih univerziteta, studenti moraju u prve dvije skupiti 120 ECTS poena, a na tre?oj onda još 60. Kao i na normalnim univerzitetima“, objašnjava Mendieta.

I nekim berlinskim bibliotekama svidio se projekat studenata, pa su izbjeglicama omogu?ile korištenje njihovih prostorija, ra?unara i knjiga.

Trenutno se tim Kiron univerziteta sastoji od 46 ljudi i više od 200 volontera, ali Mendieta tvrdi da je sve više ljudi zainteresovano da se uklju?i u projekat.

On je zaklju?io da su izbjeglice zaslužile isti tretman kao i ostali studenti i da je neprocjenjivo slušati te ljude kako pri?aju o njihovom obrazovanju – kako kaže, vidjeti tu “vatru u njihovim o?ima”.

Projekat Kiron ima potencijala, ali Mendieta kaže kako se, ipak, nada da ?e izbjeglice u budu?nosti mo?i studirati na državnim univerzitetima, jer obrazovanje ne bi trebalo imati granice.

Student iz Afganistana

Mozemelu Aman (19) iz Afganistana, jedan od studenata prve generacije Kiron univerziteta, dvoumio se šta da studira, informatiku ili ekonomiju, a na kraju je izabrao ovo drugo.

“Na prvoj godini svi studenti u?e isto, to je kao pripremni period, a na drugoj godini morate odlu?iti šta ?ete studirati, da bi na tre?oj otišli na neki od partnerskih univerziteta”, kazao je Aman.

On je istakao da su obrazovane izbjeglice dobre i za Njema?ku, da je obrazovanje njihov na?in da se zahvale državi i da joj vrate uslugu.

Državni univerzitet Aman ne može poha?ati jer trenutno ne zna njema?ki jezik, a srednjoškolska diploma iz Afganistana mu nije priznata.

“Nisu vam potrebni dokumenti odmah, a i ne morate imati odmah B2 certifikat njema?kog jezika. Zato je ovaj univerzitet dobar”, istakao je on.

Zaklju?io je da trenutno ne razmišlja o tome da li bi se nakon studija vratio u rodni Afganistan, ali da njegova cijela porodica živi u Njema?koj i da ?e on i?i tamo gdje i njegovi najbliži.

Ipak, Aman tvrdi da bi volio da u Afganistanu zavlada mir, pa da može pomo?i svojoj državi da krene naprijed.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!