Propadaju dvorci u Vojvodini

20 Nov 2016

U Vojvodini postoji blizu 70 dvoraca iz 18. i 19. stoljeća koji su sada u vlasništvu države, ali ne dobijaju sredstva za obnovu

U Srbiji, samo u Vojvodini i danas postoji blizu 70 dvoraca, ljetnjikovaca i plemićkih kuća iz 18. i 19. stoljeća.

Iako ih je većina proglašena spomenicima kulture i nose oznaku kulturnog dobra, takav status ne donosi im nikakvu prednost u pogledu očuvanja, jer skoro svi – propadaju.

Jedan od najvećih dvoraca u Vojvodini, neki tvrde i najveći, bio je tek ljetnjikovac mađarske plemićke porodice Karacsoyi.

Godine mu ne laskaju – ima ih 170 i to se vidi. Ima i oznaku spomenika kulture od velikog značaja. To je praktično mrtvo slovo na papiru.

Nasilno su oduzeti nekadašnjim vlasnicima, prodavani, napuštani između dva svjetska rata. Svaki od blizu 70 njih imao je turbulentnu prošlost i uglavnom nesretnu sadašnjost.

“Ako je u Srbiji još u polovini 19. veka postojala svest da stare zgrade i ruine treba da se čuvaju, da se obnove za pokoljenja, šta je sa tom svešću danas? Danas živimo u vremenima kad je samo kapital bitan. Ako izgubimo to nasleđe, a mi ga svakodnevno gubimo, šta će ostati od nas?”, pita se Bojan Kujičić iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin.

Nakon balova i prijema – fabrika

Oznaka spomenika kulture ujedno znači i da je objekat u vlasništvu države. A to opet znači da samo ona ima pravo odluke o njihovoj sudbini.

Prema Zakonu o javnoj svojini, kulturna dobra na kojima postoji pravo javne svojine su u vlasništvu Republike Srbije.

Kulturna dobra se ne mogu otuđiti iz javne svojine Republike Srbije. Istima se može raspolagati ukoliko postoje uslovi, i to davanjem u zakup, ili na korištenje jedinicama lokalne samouprave.

Što je slučaj i sa dvorcem u Novom Miloševom, koji je posjetila reporterka Al Jazeere Jelena Glušac.

“Prostorije u kojima su nekad održavani prijemi i balovi, poslednji put korišćene su sredinom 90-ih, ne uopšte tako aktraktivnim povodom – ovde je tada bila Hemijska industrija Novo Miloševo, dakle fabrika. Brigu o dvorcu sada vodi opština Novi Bečej i ima plan za njegovu rekonstrukciju, vredan 60 miliona evra”, javlja Glušac.

Uz pomoć investitora iz Austrije, subvencija države i kredita banaka, opština već osam godina razvija projekat izgradnje wellness spa centra, koji će biti podignut uz dvorac, i imati deset puta više kvadrata od njega – 25.000.

Novac od države nedovoljan i za krečenje

“Sada smo u fazi završetka finansiranja. Tu su potrebne odluke države, da li je spremna da podrži projekat ili ne. Nakon toga će biti potrebno dvije i po, do tri godine da do samog otvaranja tog wellness spa centra, ukoliko se to desi, u master planu je predviđeno da paralelno sa izgradnjom wellness spa centra ili kasnije po izgradnji, krenemo sa rekonstrukcijom dvorca”, objašnjava Đorđe Popov iz Opštine Novi Bečaj.

Uglavnom sve postkomunističke zemlje različitim projektima i načinima finansiranja i saradnje sa privatnim sektorom, od svojih dvoraca napravile su muzeje.

Na konkursu Ministarstva kulture za razvoj lokalne samouprave, Novi Bečej dobio je oznaku “Grad u fokusu”.

To znači da će država dati oko 450.000 eura za razvoj kulturnih aktivnosti za ovu godinu.

Primjera radi, prema projektu sanacije Zavoda za zaštitu spomenika kulture, samo za krečenje dvorca Karacsoyi potrebno je dvostruko toliko.

(Al Jazeera)