Porodice žrtava u BiH: Sramna presuda Šešelju

31 Mar 2016

Žrtve zločina počinjenih 1992. godine u Zvorniku kažu kako su zatečeni oslobađajućom presudom Vojislavu Šešelju

Osloba?aju?a presuda Vojislavu Šešelju u Tribunalu u Hagu za žrtve u Bosni i Hercegovini je poražavaju?a. Zate?eni formulacijama Pretresnog vije?a, kažu da se nisu nadali takvim kvalifikacijama. S druge strane, pravnici navode kako presuda bez obzira na to koliko bilo teško, mora biti prihva?ena, ali i da najve?u odgovornost za njen kona?ni ishod ima haško Tužilaštvo koje je zakazalo.

Žrtve zlo?ina po?injenih 1992. godine u Zvorniku kažu kako su zate?eni osloba?aju?om presudom Vojislavu Šešelju, navode?i kako je s obzirom na praksu Tribunal kada je rije? o optuženima iz Srbije to bilo o?ekivano.

Hakija Smajlovi?, sekretar Udruženja porodica nestalih i zarobljenih lica op?ine Zvornik, kaže da bez obzira na to što sudije nisu mogle na?i poveznicu, žrtve i te kako mogu.

“Bez obzira na ovu presudu, mi, porodice, znamo šta se dešavalo u Zvorniku, znamo da nam je ubijeno 1.550 ljudi u periodu od 8. aprila do 12. jula, da smo 1.138 do sada pronašli i pokopali, da još 412 tijela potražujemo, tako da bez obzira na sve presude, mi znamo tu piramidu odgovornosti, odakle je išla i da je tu bila uklju?ena i Srbija, i Miloševi?, i JNA i Državna bezbjednost, i razne paravojne formacije”, navodi Smajlovi? za RSE, te dodaje:

“Osim Šešelja, tu su bili nekakvi kapetani Dragani, Žute ose, Bogi?evci, ne znam više šta tu sve nije bilo. Šešelj je bio jedan od poznatijih, s obzirom na to da je on i ’91. dolazio u Mali Zvornik, pravio neke mitinge i incidentne situacije. Presuda jeste sramna, a bez obzira na presudu, Zvornik je bio pilot-projekat za kasnija dešavanja u Srebrenici ’95.”

Predsjednica udruženja porodica nestalih op?ine Ilijaš, Zekija Avdibegovi?, navodi kako su svi znali da su jedinice, poznate kao “šešeljevci” po?inile brojne zlo?ine me?u kojima i ubistvo 22 civila u nesrpske nacionalnosti u selu Lješevo. Razo?arana je, kaže, stavom Tribunala.

“Mislim da je to sramota za cijeli svijet, za Evropu, za Bosnu i Hercegovinu, za naše intelektualce, naše vo?e, kad se nije moglo dokazati da je Vojislav Šešelj pravio zlo, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Hrvatskoj, pa ?ak i u Srbiji. Što se ti?e Ilijaša, on je sa svojim dobrovoljcima ’92. sa Vasilijem Vidovi?em na ?elu – koji i dan-danas hoda za njim i nikad nije osu?en – po?inio pokolj u selu Lješevu, strijeljali 22 ljudi, i mislim da je samo to bilo dovoljno da ga osude”, ocjenjuje Avdibegovi? za RSE.

“U Ilijašu su bili poznati Šešeljevi dobrovoljci, nosili bijele trake na rukama, ubijali. Ovo je sramotno za svijet, a posebno za žrtve. Ja ne mogu da shvatim kakvi ljudi su te sudije. Ništa drugo da ne kažem. Samo nam so na ranu stavljaju. Ništa drugo”, dodaje Zekija Avdibegovi?.

Prema optužnici protiv Šešelja, snage poznate kao “šešeljevci”, su 1992. godine ubili 88 civila iz mostarskih naselja, te ih bacili u deponiju u Ubosku, a 18 civila iz mjesta Zalik ubili su u gradskoj mrtva?nici Sutina, isti?e kaže Adnin Hasi?, predsjednik Udruženja stradalih na Uborku i Sutini.

“Haško tužilaštvo je ovdje napravilo veliki propust, kada je u pitanju zlo?in na Uborku i Sutini, zato što je teretilo Vojislava Šešelja, a propustilo da za doga?anja u Mostaru ’92. i zlo?in na Uborku i Sutini optuži generala Mom?ila Periši?a, jer je optužnicom samo prema Šešelju amnestiralo generala Periši?a, a samim tim i Srbiju, koja je bila agresor na Bosnu i Hercegovinu. Ja sam bio ubije?en da ?e presuda i?i u ovom pravcu, ali da ?e ovakav fijasko doživjeti Haško tužilaštvo, da ga oslobode po svim ta?kama optužnice, da mu ne dokažu udruženi zlo?ina?ki poduhvat, to nisam o?ekivao”, konstatuje Hasi?.

Mostarski advokat Josip Muselimovi? kaže kako je u pogledu presude sve jasno, kao i da svatko ima pravo na politi?ke ciljeve i da se za njih bori. Kako to ostvaruje drugo je pitanje, navodi Muselimovi? te dodaje kako glavnu odgovornost za to što je Šešelj slobodan, snosi haško Tužilaštvo.

“Na koncu, kona?nu odluku donijet ?e Drugostupanjsko vije?e, ali, ako je i 50 posto ovih primjedbi koje je Sud ukazao u odnosu na rad Tužiteljstva i na dokaze koji su pruženi u toku postupka, ja sam uvjeren, odnosno mišljenja sam, da ni u drugostupanjskom postupku ne?e biti drugoja?ije odluke”, navodi Muselimovi?, te se pita:

“Ali, postavlja se drugo pitanje: kako je mogu?e da jedan me?unarodni sud, me?unarodno tužiteljstvo, s ovakvim dokazima zamrzne ovako ozbiljan postupak, pa jednog ?ovjeka, bez obzira bio to Šešelj ili bilo tko drugi, da ga liši slobode i da ga drži u zatvoru odnosno pritvoru deset godina? Ako je to tako, onda je rad tog tužiteljstva krajnje neozbiljan i postavlja se opravdano pitanje: tko odlu?uje o nekim bitnim ?injenicama, od kojih ?e ovisiti i mnoge druge stvari nakon ovog kaznenog predmeta i postupka.”

(Dženana Halimovi?, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!