Popis u BiH: Što nije uspio rat, ostvarila je politika

02 Jul 2016

Ispada da u Sarajevu na stadion Koševo mogu stati svi popisani Srbi i Hrvati i da ostane i mjesta za ostale, dok bi svi Bošnjaci i Hrvati koji žive u Banjaluci mogli komotno stati u sportsku dvoranu Zetra

Koliko je koga u BiH, manje više, znalo se i prije objave rezultata popisa, no porazna je statistika o nacionalnoj strukturi u entitetima, a još poraznija u dva najve?a grada u zemlji – Sarajevu i Banjaluci. Komentari na društvenim mrežama naplasti?nije pokazuju kakav je odnos u promjeni nacionalne strukture.

Upore?uju?i to sa mjestima na stadionima, ispada da u Sarajevu na stadion Koševo mogu stati svi popisani Srbi i Hrvati i da ostane i mjesta za ostale, dok bi svi Bošnjaci i Hrvati koji žive u Banjaluci mogli komotno stati u sportsku dvoranu Zetra. Ovo je tek pokazatelj kako je politika u BiH svih godina bila jasno opredijeljena u namjeri da ne poti?e povratak, suživot i multietni?nost. To je bila posljednja karta na koju više ni s blefom ne mogu zaigrati pred izbore.

Biti svoj na svome, kona?no su, i zvani?no to mogu izjaviti, do?ekali oni koji su ostvarili svoje politi?ke ambicije – da budu ve?ina. Rezultati popisa u bh. entitetima pokazali su porazne podatke.

Bošnjaci su u FBIH 70 posto ve?ina, dok su Srbi jedva premašili brojku od tri posto. U RS preko 81 posto je Srba, dok je Hrvata nešto više od dva posto, a Bošnjaka malo manje od 14 posto. Ovo je jasan pokazatelj da su ciljevi ostvareni, da je politika uradila sve da se zacementira ratno stanje i poratne ambicije da svako bude car u svojom dvorištu.

Analiti?arka i novinarka magazina start BiH Rubina ?engi?, podsje?a kako ni sa jedne ni sa druge strane nije bilo dovoljno napora da se ljudi vrate i integrišu.

„Vidjeli smo da u Banjaluci ima svega dva posto Hrvata, a Dragan ?ovi? se zaklinje u svoje prijateljstvo s Miloradom Dodikom. Vidjeli smo da je Bošnjaka jedva 13 posto, a da Bakir Izetbegovi? govori o dobrim i konstruktivnim odnosima, a nikada nismo vidjeli da sjednu i dogovaraju se kako provesti taj famozni aneks sedam”, kaže ?engi? i dodaje: “Dakle, nikome ovdje nije stalo da se vratimo na prijeratno stanje i da živimo zajedno, nego su svi zauzeli svoju teritoriju koju ?uvaju.“

Porazno je da u „multietni?kom“ Sarajevu ima, kako se to na društvenim mrežama brzo sabralo i oduzelo, taman toliko Srba i Hrvata da mogu stati na stadion Koševo. Na nešto manji stadion Borca u Banjaluci, ako se naguraju i na teren, mogli bi stati stati svi Hrvati i Bošnjaci u tom gradu. Zgodni podaci za manipulaciju, kako to ocjenjuje predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorovi?.

 

„To je jedan zastrašuju?i pokazatelj koliko je gra?ana BiH ubijeno, protjerano, ili napustilo ovu zemlju. To je trebalo da bude pokazatelj naše spremnosti za kajanje, za preuzimanje odgovornosti za osvješ?ivanje od onoga što smo jedni drugima u?inili i možda neka vrsta novog polazišta za neku vrstu novih odnosa, ali i onoga da preuzmemo odgovornost i suo?imo se sa zatrašuju?om istinom o tome”, kaže Todorovi? i zaklju?uje: “Istovremeno, politika se pokazuje ogoljena u toj svojoj neljudskosti.“

Ne ?udi ništa jer je popis u BiH zapravo bio propis, sa instrukcijama, kampanjom i težnjom da se osvojeno i ogradi, ocjenjuje analiti?ar Esad Bajtal.

„Kako komentarisati suludu logiku koja tokom rata pri?a o svojim uspjesima, a nakon rata pori?e rezultate tih uspjeha? Jednom se hvalite, jer je to u jednom trenutku tako, pobijesili ovdje istjerali ondje i kada je poslije rata trebalo položiti ra?une me?unarodnoj i vlastitoj javnosti onda se po?elo umanjivati, negirati. Onda je došao popis od kog se dugo bježalo, sve dok popis nije postao propis. Gra?anima nije dato da budu ljudi i gra?ani nego je propisano kako ?e se izjašnjavati. E, sad se objavljuju rezultati propisa, a ne popisa. To je ta dijalektika interesnih igara ovdašnjih etno oligarhija i u takvoj igri nema stida“, komentariše Bajtal.

Popisni rezultati zgodno su predizborno oružje koje više nije potrebno ni umotavati, tako se namjestilo svim stranama u BiH. Ono što nije uspio rat uspjela je politika, navodi Todorovi?: „Imamo i dalje jedan proces ne samo udaljavanja unutar BiH, ve? i proces prebrojavanja i manipuliranja strahovima, kako bi se jedna od strana prikazala zlo?ina?kom.”

Popisom je BiH dobila ogledalo u koje, ako je suditi prema komentarima popisnih rezultata, gleda s izopa?ene strane. Pa se tako ono što bi trebao biti poraz – slavi kao pobjeda.

(Dženana Halimovi?, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!